A šta ćeš: nakon historijskih 28 godina hrvatska valuta kuna ide u talionicu i rezalište povijesti. Baš doslovno: više od 500 milijuna komada novčanica i oko 5200 tona kovanica bit će otpremljeno u strojeve za rezanje i taljenje, kako kažu u Hrvatskoj narodnoj banci.
Valjda će tako i biti, te kako neka pošiljka isluženih kuna neće skrenuti s puta prema rezalištu u nečiju garažu, pa poslije u HNB.
Inače, kuna kao papirnati i metalni novac i lipe kao kovanice u apoenima manjim od jedne kune uvedeni su svečano u upotrebu 30. svibnja 1994. na Dan državnosti.
Kako podsjeća Hina, državna Komisija za novac odlučila je krajem kolovoza 1991. da će se trajni novac u Hrvatskoj, nakon hrvatskog dinara, zvati kruna a njegov stoti dio banica, no u srpnju 1993., nakon prijedloga deset zastupnika, Sabor donio odluku da će se hrvatski novac zvati – kuna, premda je dio javnosti pokazao javni otpor ističući da je novac s tim imenom opterećen negativnim povijesnim nasljeđem Nezavisne Države Hrvatske.
Gle čuda: hrvatski novac se nije ni tiskao u Hrvatskoj: papirnati novac u osam apoena tiskan je u minhenskoj tvrtki Giesecke & Devrient GmbH, a kasnije i Osterreichische Banknoten iz Beča. Ajde dobro: sića, odnosno kovani novac u devet apoena se kovao ipak u Hrvatskom novčarskom zavodu.
Zanimljive činjenice koje ionako idu u povijest kažu kako je otisnuta milijarda i 570 milijuna komada novčanica, te kako su papirnate kune su po sastavu 100 posto pamuk. Eto, mogle su se i oblačiti, a da pritom tijelo u njima diše.
Metalni novac je pak izrađen od različitih legura: tri najveća apoena sastoje se od legure bakra, nikla i cinka, srednji apoeni od čelične jezgre obložene mješavinom metala, a dva najniža apoena od aluminija s vrlo malo magnezija.
Kako tvrde, ukupno je otisnuta jedna milijarda i 570 milijuna komada svih novčanica u vrijednosti od 187 milijardi kuna. Iako u HNB-u ističu da su kune kvalitetne novčanice, one se upotrebom troše, pa je do sada povučeno i uništeno više od milijardu komada novčanica u vrijednosti 104,5 milijarde kuna.
U HNB-u kažu da je broj krivotvorenih kuna relativno mali. Najviše su se krivotvorili apoeni od 200 kuna, oko stotinu godišnje. Primjerice, 2019. krivotvoreno je ukupno 506 komada novčanica, 2020. godine 157 komada, a 2021. godine 198 komada novčanica kuna.
Ukupno je otkovano približno tri milijarde komada kovanog novca ili oko 10 tisuća tona. Očekuje se da će vratiti oko 35 posto kovanica. Veći apoeni će biti vraćeni u iznad 80 posto ili 5200 tona, što je teško kao 124 nova zagrebačka tramvaja, kako kažu.
Nakon prve godine zamjena kovanica će se moći obaviti bez naknade isključivo u HNB-u.
Inače, interesantno je kako se u ovom novčarskom spektaklu navodno misli i na ekologiju. Zbog negativnih okolišnih razloga, kako kažu, odnosno primjesa boje na novčanicama i zaštitnih elemenata, zamijenjene novčanice se više ne spaljuju nego se usitnjavaju rezanjem na komadiće manje od milimetra, a ta masa se koristi kao izolacija u javnim građevinskim radovima.
Tako da će neke građevine u budućnosti dijelom biti sagrađene od bivših novčanica. Što ti je sudbina. Novca. Vaših 100 kuna iz novčanika će vjerojatno (navodno) završiti u nekoj zgradi.
-Radi se o ogromnoj masi materijala. Kad bi novčanice koje će se povući, njih oko 500 milijuna komada, posložili jednu na drugu, visina bi iznosila gotovo 50 kilometara ili kao šest Mont Everesta, prispodobljuje izvršni direktor gotovinskog sektora. Također, 5200 tona preostalih kovanica, za koje se računa da će biti vraćene, prodat će se kao sirovina, rastaliti i koristiti za druge potrebe. – ističu u HNB-u.
Što će pak biti s materijalom koji ostane nakon topljenja kovanica, zasad nam nije poznato.
Iako će oni koji to ne znaju isto silom prilika doznati za koji dan, papirnate novčanice eura imaju jedinstvene motive, a kovanice pored jedinstvene strane, na poleđini imaju nacionalne motive.
Na hrvatskim apoenima od jednog, dva i pet centi nalazi se napis HR na glagoljici, na 10, 20 i 50 centi je lik Nikole Tesle, a na dva eura mapa Hrvatske. Lik Nikole Tesle predložen je na javnom savjetovanju i za njega je glasalo 11 tisuća građana, te je istisnuo prijedlog motiva Dubrovnika.
Kuna kao valuta je ipak preživjela. Simbolično, dakako: lik te životinjice, čija su se krzna nekada koristila za plaćanje danka, ostat će otisnut na kovanici od jednog eura.
Samo je pitanje što će se uopće moći platiti s tom 1 eurokunom.
Eventualno kutija žigica.
Vrijeme je da se i ‘žicari’ prebace na novu valutu.
Jer bi inače dijalog na ulici mogao izgledati ovako:
-Stari, imaš par kuna?
– Nemam!!!
Ilustracija: prekrižena Kuna (foto: TRIS)
