Hrvatska vlada je uvela euro u najgore vrijeme kad tržište potresaju krize uzrokovane covidom, ratom u Ukrajini te poremećaji tržišta energenata, ponajprije nafte, prirodnog plina i električne energije što je uzrokovalo inflaciju u državama članicama EU. Vlada RH je privremeno doskočila poskupljenjima uvođenjem posebnog paketa interventnih mjera. No, udar gotovo generalnog rasta cijena nije zaustavila. Upravo zato oporba je predložila Saboru interpelaciju o radu Vlade, ali, sasvim očekivano, za to nije dobila potporu većine…
U nekim hrvatskim gradovima, primjerice u Šibeniku, cijene komunalnih usluga narasle su od 30 posto za vodu do nevjerojatnih 140 posto za odvoz kućanskog otpada, iako je Vlada uvela mjere kojima se htjelo zaštiti građane.
Hrvatska je zahvaćena s nekoliko valova poskupljenja, a zadnji val je nastao uvođenjem eura, pa su proizvodi neophodni za život i usluge porasli od 5 do 50 posto, a stopa inflacije je rekordnih 13,5 posto, po podacima Državnog zavoda za statistiku, dok je stopa inflacije na razini cijele EU za studeni iznosila 10,1 posto.
Problematična su, orije svega, naša niska primanja u odnosu na zemlje članice EU pa se prosječna plaća u EU uvelike razlikuje se od prosječne plaće u RH, koja je u studenom 2022. iznosila 7.914,00 kuna za zaposlene u pravnim osobama.
Minimalna neto plaća u RH iznosi 560 eura ili 4.219,00 kuna, dok razvijene zemlje članice EU imaju trostruko veću minimalnu plaću, ispod nas su tek Crna Gora, Albanija…
Moramo imati na umu da je hrvatsko tržište rada narušeno brojnim problemima, primjerice velikim brojem umirovljenika, manjkom radne snage, iseljavanjem radno sposobnih, manjkom kvalificirane radne snage, sivom ekonomijom, a da pritom ne spominjemo klijentelizam i korupciju koje razorno djeluju na naš politički, gospodarski i socijalni ustav
Dok čekamo spasonosnu turističku sezonu, trenutačni broj nezaposlenih u RH iznosi 119.151, iako je premijer Plenković hvali kako nismo imali nikad veću zaposlenost.
U suzbijanju divljanja cijena Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nije nam znatno pomogao, kao ni najavljivane vladine prijetnje „crnim listama“.
Vlada je trebala pripremiti „akcijski plan“ koji bi uključivao nositelje zaštite potrošača kao što je Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača, poslovna udruženja, udruge za zaštitu potrošača, nadležno ministarstvo i inspekcije.
Čini se, međutim, da je Nacionalni program za zaštitu potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. samo mrtvo slovo na papiru, a Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u RH donijelo je smjernice kojima se zabranjuje zaokruživanje cijena što nije urodilo plodom, već su nastradali najslabiji pa su kazne „pobrali“ primjerice frizeri zbog zaokruženih 9 centi.
Građani nisu zaštićeni, čeka nas novi val poskupljenja i rast inflacije što će uzrokovati slabiju kupovnu moć i opći pad životnog standarda.
Zbog loše vladine politike, 16 zastupnika Hrvatskog sabora podnijelo je Interpelaciju o radu Vlade radi nedovoljne zaštite građana od neopravdanog povećanja cijena prije i nakon uvođenja eura kao službene valute u RH. No, interpelacija je glatko odbijena…
Interpelacijom se, inače, u Saboru otvara rasprava o radu vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama ministara ako one odstupaju od općeg stajališta vlade ili ministarstava u provođenju utvrđene politike ili zakona.
Šesnaest zastupnika u Hrvatskom saboru ocijenilo je da je neophodno otvoriti takvu raspravu o radu Vlade glede izostanka zaštite građana od neopravdanog povećanja cijena roba i usluga prije i nakon ulaska RH u eurozonu. Za to, međutim, nisu dobili potrebno podršku u Saboru.
Činjenica je da Vlada RH nije poduzela aktivnosti koje su poduzimale neke druge države kod uvođenja eura, mada su brojni oporbeni zastupnici cijelu prošlu godinu upozoravali i tražili dodatnu zaštitu građana od neopravdanog podizanja cijena.
Slovenija se borila protiv neopravdanog podizanja cijena crnim listama koje su uveli 2006. godine i koje su ažurirali do 2009. godine. Unatoč tim mjerama Slovenija je 2007. i 2008. godine zabilježila najveću inflaciju u eurozoni. Analiza koju je Finance.sl napravio 2015. godine pokazala je da su u osam godina od uvođenja eura cijene, među ostalim, za šalicu kave porasle 48 posto, za pivo 42 posto, frizerske usluge za 29 posto…
Konkretno, šalica kave je u prosjeku 2006. godine koštala 81 cent, a 2015. već 1.20 eura što je devet kuna. Ukupni prosječni rast cijena prema njihovoj analizi iznosio je 15 posto.
Ovi podaci i analize iz nama susjedne Slovenije ukazuju na trend rasta cijena ulaskom u eurozonu koji nije jednokratan. Slovenija je uvodila euro u vrijeme stabilnih makroekonomskih uvjeta u eurozoni koji su sada narušeni zbog nekoliko čimbenika – stoji u dijelu obrazloženja oporbe, koja, pak, u Zaključku predlaže da ministar gospodarstva i održivog razvoja jednom mjesečno na plenarnoj sjednici podnese izvješće o donesenim i provedenim mjerama Vlade kojima se utječe na kontrolu cijena te se zahtijeva objava „crnih lista trgovaca i vršitelja usluga“ i onemogućavanje dobivanja državnih subvencija kod onih koji su dospjeli na crne liste . Međutim, kao i dosad, u Hrvatskoj potporu mogu dobiti samo prijedlozi koje dolaze od grupacije na vlasti.
