Ekološka inicijativa Extinction Rebbelion organizirala je treći po redu Klimatski marš ulicama Zagreba, na kojem se okupilo više desetaka aktivista, a održan je povodom 27. konferencije UN-a o klimatskim promjenama ( COP-a 27 ) u egipatskom Sharm El Sheikhu ( od 6. do 18. studenoga). Za eko-aktiviste ovogodišnji COP pun je kontroverzi i presedana, počev od činjenice da se održava u autoritarnoj, policijskoj državi- Egiptu, gdje se hapsi tkogod se usudi usprotiviti režimu, uključujući i ekološke aktiviste.
Zašto Egipat? Aktivisti smatraju da sudionici COP-a, među kojima je i hrvatski premijer Andrej Plenković, neće dobiti uvid u stvarno stanje sa zaštitom okoliša u zemlji jer se za glasno izgovorenu istinu završava u zatvoru i izlaže mučenju. Objavljivanje istraživanja je lokalnoj znanstvenoj zajednici zabranjeno bez vladinog blagoslova ili su naprosto cenzurirana.U Egiptu nije dozvoljeno govoriti o štetama koje su posljedice korporativnih interesa, industrijskih zagađenja, vojne industrije itd.
Očekivanja od ovogodišnjeg COP-a su ipak velika. Svi se nadaju da će se napokon ozbiljno progovoriti o tome da bogate zemlje koje su glavni generator klimatske krize moraju platiti siromašnim zemljama štete koje im uzrokuju, jer siromašni krizi gotovo uopće ne pridonose, a najugroženiji su. Ali, kako je moguće, pitaju se aktivisti Extinction Rebbeliona, govoriti o klimatskoj pravdi u zemlji koja nasilno i uporno krši ljudska prava i zabranjuje prosvjede.
Stoga je organiziranje Klimatskog marša ove ekološke inicijative zapravo kritika same konferencije COP , jer su do sada održani klimatski pregovori čak 26 puta, de facto bez vidljivijih rezultata, a sporazuma koji bi doveo do stvarnog smanjenja emisija stakleničkih plinova – nema. Ovakve konferencije mjesta su na kojima se u pravilu puno obećava, ali malo od toga u praksi provodi, što je na lanjskom COP-u Greta Thunberg sažela u sasvim kratko i ilustrativno “bla, bla, bla”.
Kako je priopćio Extinction Rebellion, provedba u pravilu zakazuje na razini vlada jer one najčešće prednost daju kojekakvim lobijima i intersnim skupinama, a ne glasu razuma koji dolazi od znanstvenika i građana iskreno zabrinutih za svoju i budućnost Planete.
Ove godine posljedice klimatskih promjena osjetile su se u cijelom svijetu, pa i Hrvatskoj, kroz dugotrajne suše i ekstremne vremenske pojave, pa je tako kod nas već u lipnju temperatura mora dosegla nevjerojatnih 30 stupnjeva. Ali, unatoč tome, nema velikih i ozbiljnih ambicija za suočavanje s klimatskom krizom iako rješenja ima, poput energetske tranzicije na obnovljive izvore energije. No, hrvatska vlada najavljuje nova ulaganja u razvoj plinske i naftne infrastrukture, pravdajući se energetskom krizom, a zapravo je posrijedi goli interes krupnog kapitala koji je najveća prijetnja očuvanju zdravog okoliša i najveći uzročnik klimatskih promjena.
Izvor: N1/Ema Bašić
