U organizaciji eko-inicijative Extinction Rebellion Zagreb, središtem hrvatskog glavnog grada u subotu je prodefilirao Klimatski marš, čiji su sudionici, od Frankopanske preko Ilice i Trga bana Jelačića do Zrinjevca, prošetali s transparentima, bubnjevima i upozoravajućim porukama o klimatskoj krizi, istodobno zahtijevajući od Vlade da se okrene prema obnovljivim izvorima energije. U maršu su sudjelovali i aktivisti Zelene akcije i Greenpeacea.
-Našim Maršem želimo istaknuti da taj dan moramo obilježavati svaki dan, a ne samo jednom godišnje. Marš organiziramo kao reakciju na goruće pitanje klimatske krize te želimo ukazati na važnost okolišne borbe i pozvati na poduzimanje hitnih koraka prema osiguravanju klimatske i društvene pravde na lokalnoj i globalnoj razini. Svojim akcijama, performanceima te ovim maršem zalažemo se za solidarno, mirno, permakulturalno, energetski nerasipno i pravedno demokratsko društvo, kao i za klimatski stabilnu budućnost za sva bića- poručili su organizatori drugog Marša u Hrvatskoj, održanog u povodu Dana planeta Zemlje, koji je okupio 200-tinjak mladih.
Sudionici su uzvikivali, javlja N1, da žele klimatsku pravdu koje je jedina nada, a revolucija je, kažu, jedina solucija. Na nekim transparentima pisalo je “ZA globalni mir- ZA klimatsku pravdu- ZA društvenu pravdu”, “Sustavne promjene- Ne klimatske promjene”,”Ne postoji zeleni kapitalizam”, “Manje rada na poslu- Više rada na okolišu- Skratimo radni tjedan”…
-Primarno želimo potaknuti građane da se oni sami uključe u rješavanje klimatske krize s obzirom na to da smo u zadnjem maršu imali zahtjeve za Vladu koje oni nisu ispunili- kazala je Magdalena Škoda iz inicijative Extinction Rebellion Zagreb, pojašnjavajući kako se radilo o zahtjevu da se proglasi klimatska kriza, koja, eto, u Hrvatskoj još nije objavljena, te da se u sustavu obrazovanja naglasak stavi i na problem klimatske krize. Podsjetila je i na apel hrvatskih znanstvenika, na koji se domaći političari nisu ni osvrnuli.
Luka Tomac iz Zelene akcije izjavio je kako marš pokazuje koliko su građani zabrinuti za klimatske promjene i koliko su spremni angažirati se. Potez je na Vladi u smislu kreiranja ambicioznih klimatsko-energetskih politika koje nas dovode do niskougljičkog društva. Takve politike na prvo mjesto stavljaju energiju vjetra i sunca, a ne fosilne projekte bilo da je riječ o korištenju ugljena, novih LNG projekata ili novog bloka nuklearne elektrane Krško. Brza energetska tranzicija je imperativ, smatra Tomac, kako bismo dosegnuli energetsku neovisnost i izbjegli buduće krize.
-Ova godina je obilježena dvjema velikim krizama koje se tiču fosilnih goriva- a to je ovaj nesretni rat u Ukrajini i galopirajuće klimatske promjene koje nam već desetljećima pomalo dolaze glave- poruka je direktora Greenpeacea u Hrvatskoj i Sloveniji Zorana Tomića, prenosi N1.
