Nakon što je organizacija Pokret otoka upozorila javnost kako bi novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama moglo dovesti do ograničavanja i ograđivanje morskih plaža za javnost, uslijedila je i reakcija iz Vlade RH, odnosno Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture.
-Prije svega, željeli bismo pojasniti kako je nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama još u izradi, ali možemo potvrditi kako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome kako će novi Zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu. Upravo suprotno, Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz koncesije. Također će se obvezati sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svojim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način. – kaže Oleg Butković, ministar mora, pomorstva i infrastrukture, ministarstva koje već u svojem nazivu kombinira more i infrastrukturu.
Kako kaže nadalje, riječ je o Nacrtu prijedloga Zakona koji je u izradi i na kojem radi Radna skupina koju čine stručnjaci iz redova profesora te stručnjaka iz područja pomorstva i pomorskog dobra.
Da, to je svakako bolje nego da se izradom tog Zakona bave mesari, inženjeri graditeljstva i bankari.
Dodatna sumnja
-Uz to, stručne službe Ministarstva, odnosno državni tajnik Josip Bilaver su u više navrata bili u kontaktu s predstavnicom Pokreta otoka te je zatraženo i dobiveno njihovo mišljenje, koje će zasigurno biti od koristi prilikom oblikovanja teksta Nacrta prijedloga Zakona. Ovim putem zahvaljujemo na svim dosad pristiglim komentarima, i kroz Radnu skupinu i ostale konzultacije, a vjerujemo kako ćemo uz njihov doprinos pripremiti kvalitetan Zakon koji će zaštiti pomorsko dobro, jedan od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Hrvatske. Nakon što bude završen i sam tekst, isti će biti objavljen na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću, gdje će sva zainteresirana i opća javnost imati priliku dati svoje komentare i na taj način doprinijeti izradi samoga Zakona. – kažu u tom Ministarstvu.
Što o ovom istupu ministra i Ministarstva kaže Maja Jurišić iz Pokreta otoka?
-Ovaj odgovor Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture dodatno produbljuje sumnju u ograničavanje plaža za javnost novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Dodatno su se produbile naše sumnje da će se navodno jasnim, detaljnim i transparentnim propisima na kraju ostvariti „crni scenarij“ ograđivanja i naplate plaža diljem obale i otoka. Samim time, one će gotovo sigurno postati nedostupne za javnost. Navodi Ministarstva su općeniti ne daju prave odgovore na sporne članke Zakona koji se tiču budućnosti upravljanja morskim plažama – kaže Maja Jurišić.
Podsjeća kako su Ministarstvu dostavili dokument s 25 primjedbi, prijedloga i obrazloženja u kojima su detaljno specificirali koje članke i stavke prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je potrebno doraditi kako bi se izbjegle negativne posljedice koje bi mogli prouzrokovati.
-Ovim putem još jednom javno pozivamo Ministarstvo na čelu s ministrom Olegom Butkovićem i državnim tajnikom Josipom Bilaverom, da nam službeno odgovore na poslane primjedbe kako bismo se mi i zainteresirana javnost uvjerili da će novi Zakon osigurati javno korištenje morskih plaža te transparentnije i učinkovitije upravljanje pomorskim dobrom. Glavne primjedbe poslane su i premijeru Andreju Plenkoviću kako bismo ga upoznali s činjenicom da se novim Zakonom ugrožava, između ostalog, interes hrvatskih građana i, na kraju krajeva, ograničava kretanje na javnom dobru. – zaključuje Maja Jurišić.
Istarska reakcija
Kako ipak ima neke nade za hrvatsko pomorsko dobro govori još jedna reakcija na novi prijedlog spornog Zakona. Iako se u Hrvatskoj slični potencijalno štetne odredbe prolaze najčešće bez ikakve reakcije javnosti. Ovaj put nije tako. Reagiraju i iz Istre, Pule, u kojoj su građani zadnjih godina pokazali najveću i najrazvijeniju građansku svijest, te su učestalo prosvjedovali protiv zlouporaba pomorskih i drugih javnih dobara, a koja se poput epidemije šire duž obale.
-Novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ide za tim da se ozakone sve one nezakonite radnje i prekršaje na pomorskom dobru kojima smo do sada svjedočili i negodovali poput ograđivanja, naplaćivanja, nasipavanja – i gradnje! Prijedlog Zakona predstavlja veliki korak unazad u odnosu na sadašnje pravo na slobodan pristup pomorskom dobru. Građani/ke Pule jasno su rekli što misle o privatizaciji plaža putem dugogodišnjih koncesija. Radi se o očuvanju kvalitete života ljudi koji žive uz more. Prva je rečenica u zakonu znakovita: “Svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugačije propisano.” Zatim slijedi dugački popis iznimki koje će dugoročno faktički dovesti do privatizacije pomorskog dobra. Temelj je u odredbi koja definira da se opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti i isključiti temeljem koncesije. Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra. I to se čak ne mora dogoditi putem javnog natječaja već i putem koncesije na zahtjev. Ako želite imati privatnu plažu, privezište ili sidrište “koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim i smještajnim objektom i nalazi se u turističkoj zoni izvan naselja; privezište i/ili nautičko sidrište koje po svom položaju čini funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili je cestovni pristup ugostiteljskom objektu znatno otežan” zatražite koncesiju i u nju stavite odredbu o isključivanju javnosti. – upozoravaju iz platforme Možemo! Pula, a čiji su neke članice i članovi dugogodišnji borci za pravedno i razumno raspolaganje javnim dobrima.
Prema novom prijedlogu zakona koncesionari mogu “uz valjanu pravnu osnovu” i graditi na pomorskom dobru i nasipavati ga, ističu.
Novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama – nova kolonizacija?
-Država može koncesiju na pomorskom dobru dati na 99 godina “kada postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaća i gradnju novih građevina uz ulaganja koja se ne mogu amortizirati u roku od 50 godina”. Nedvojbene su kolonizatorske intencije zakona. Kakva je to investicija čiji se povrat ne može očekivati u 50 godina? I onda s 50 godina skočimo ne na 55 ili 60 nego na dvostruko razdoblje? Županije su do sada mogle davati koncesije na rok do 20 godina i to su pravo mogle prepustiti gradovima i općinama (npr. Gradu Puli koji je za banalni sadržaj poput ski-lifta koncesiju izdao na 20 godina). Sada se trajanje koncesija u nadležnosti županija i JLS produljuje na 30 godina. Jedna od rijetkih dobrih stvari u zakonu je promjena naziva koncesijskog odobrenja u dozvola jer se tako rješava zabuna zbog sličnost s koncesijom. Ali nije dobra odredba prema kojoj se “na uređenoj morskoj plaži gospodarske djelatnosti obavljaju se, u pravilu, na osnovi koncesije”. Nema nikakvog razloga za to da se, kao i do sada, gospodarske djelatnosti obavljaju na temelju koncesijskog odobrenja – odnosno dozvole. Prihod od dozvole u cijelosti je prihod JLS dok od koncesija dobiva samo 35%. Želja je predlagača zakona da se omoguće koncesije na plaže na više desetljeća, a gospodarske djelatnosti na plažama obavljat će mali poduzetnici temeljem potkoncesija. Predlagač zato plaže dijeli na javne morske plaže i morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja. Morske plaže hotela, kampova i turističkih naselja su uređene morske plaže, koje su sa izgrađenim turističkim sadržajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. A davatelj koncesije, naravno, utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu. – zaključuju u Možemo! Pula te ističu kako će na nacionalnoj razini nastaviti djelovati protiv ustanovljavanja štetnih odredbi novog Zakona i zlouporabe javnih dobara.
I na kraju, kako bi javnost znala o spornim člancima novog prijedloga Zakona evo ih opet prenosimo u cijelosti:
Članak 11.
(1) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(2) Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra s ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, kada je takvo ograničenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(3) Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.
(4) Stupanj ograničenja i isključenja pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se odlukom o dodjeli koncesiji, odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu te odlukom o davanju pomorskog dobra na privremeno korištenje.
(5) Osobama u nevolji nitko ne može zabraniti niti smije onemogućiti pristup bilo kojem dijelu pomorskog dobra, uključujući i one dijelove koji su isključeni od opće upotrebe ili čija je opća upotreba ograničena.
Članak 46.
(10) Plan upravljanja pomorskim dobrom mora definirati vrste morskih plaža, funkciju i model upravljanja uređenim morskim plažama te stupanj ograničenja i isključenja pojedine plaže iz opće upotrebe.
-Svaki novi Zakon ili njegove izmjene trebale bi se donositi u korist građana te štititi njihova prava, što ovdje očito nije slučaj. Očekujemo da se to kroz finalni tekst Zakona ispravi kako bi javni prostor uistinu ostao javan. – apelira Maja Jurišić.