Glupi vicevi koje o Bosancima desetljećima zbijaju žitelji drugih balkanskih država ne drže vodu. Pokazalo se kako je BiH prva među okolnim državama (gdje se vlasti još nisu opametile) napravila korak ka sprječavanju buduće besmislene devastacije prirode, posebice rijeka i porječja. Vlasti u entitetu Federaciji BiH (FBiH) su definitivno zabranile izgradnju malih hidroelektrana, nakon što su to godinama tražili građani koji su se uporno prosvjedovali i nisu se dali zaplašiti prijetnjama, a u tome ih je ranije podupirao i glumac Leonardo di Caprio.
Gornji Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prihvatio je izmjene Zakona o električnoj energiji kojim se ne dopušta izgradnja novih malih hidroelektrana do 10 MW. To je postignuto izmjenama Zakona o električnoj energiji s 33 glasa “za”, jedan suzdržan i bez glasova protiv, a on predviđa zabranu planiranja i izgradnje novih malih hidroelektrana u FBiH. Revizija dosadašnjih dozvola, koja je tražena, nije podržana.
“Ta povijesna odluka došla je kao rezultat pritiska i desetogodišnje borbe aktivista i aktivistica u brojnim lokalnim zajednicama, koje su se odlučno suprotstavile izgradnji ekocidnih malih hidroelektrana”, naveli su iz Fondacije Atelje za društvene promjene.
Ekološki aktivisti navodili su kako male hidroelektrane proizvode svega 2,54 posto električne energije u Federaciji BiH, a da su istodobno ekološke štete od izgradnje višestruko veće.
Na više manjih rijeka posljednjih godina građani su zaustavljali izgradnju mini hidroelektrana. Priključio im se i oskarovac, glumac Leonardo DiCaprio, koji je u dva navrata pisao premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću kako bi se obustavili radovi na realizaciji energetskih projekata te spasile rijeke.
Riječ je o možda najvećem okolišnom i javnozdravstvenom problemu u susjednoj državi, o kojem se govori desetljećima, ali do sada nije bilo zakonske zabrane njihove gradnje. U pogonu je trenutno čak 120 malih hidroelektrana, od čega 69 u Federacija i 51 u Republici Srpskoj. U pripremi ih je čak 353 (207 u Federaciji i 146 u Republici Srpskoj). Po tim brojkama je susjedna država europski rekorder.
Usvajanjem ovog zakona u Domu naroda omogućeno je njegovo stupanje na snagu budući da ga je ranije usvojio Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Novim stavom u članu 78. precizirano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacionim vodovodima. Ekološki aktivisti navodili su kako male hidroelektrane proizvode svega 2.54% električne energije u Federaciji BiH, a da su istodobno ekološke štete od izgradnje višestruko veće.
Sve brojniji ekološki aktivisti kažu da se slobodno može reći da nije bilo male HE u BiH koja je izgrađena legalno, bez da im s vremenom nisu rušene okolišne dozvole jer su nezakonito izdane, temeljem pogrešnih parametara i s nesagledivom štetom za zajednicu. Peticijom je Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine prikupljeno 50.000 potpisa za njihovu zabranu.
Hidroelektrana Lešće (foto HEP)
No, brojne elektrane su nastavile s radom, iako je kvaliteta pitke vode i njezina dostupnost građanima nerijetko bila ugrožena. Zbog toga su diljem BiH organizirane grupe građana krenule u sudsku borbu protiv tih elektrana, pa i na međunarodnim sudovima, tužeći državu. Ima primjera da su elektrane sudski ostale bez ekoloških pa i građevinskih dozvola, ali pošto su izgrađene, zbog bezvlašća u BiH jednostavno su nastavile s radom.
-Iako su presude donešene u našu korist, oni su nastavili s radom. Obraćali smo se inspekcijama i sudovima, ali nije bilo konkretnih rezultata. Godinama se borite. Unatoč prijetnjama i svemu što je bilo, oborite najvažnije dozvole i opet ništa. Četiri godine života prošle su mi u protestima, a niko nema sto godina života da ispravlja ovo stanje. No, branit ćemo se i dalje, da jednom ovo završimo za sva vremena. Svi nivoi vlasti su za svoj lični interes izdavale dozvole kako bi se napravila hidroelektrana Zlate i dozvolilo bogaćenje pojedinca nauštrb građana lokalne zajednice – kaže Dženan Šašić, predsjednik Udruženja Za Doljanku, ističući da hidroelektrana Zlate nije prestala sa radom, unatoč prošlogodišnjim sudskim presudama kojima su joj, kako tvrdi, osporene pojedine dozvole, među kojima i okolišna.
Dakako, vaš Tris je kontinuiranio pratio dio tih proračunatih nasrtaja na okoliš koji te donose mali profit nekolicini a nesagledivu dugoročnu štetu za okoliš i sve sljedeće generacije, uništavajući vodne resurse i prirodne znamenitosti koje su jedini gospodarsko-turistički resurs u gospodarski devastiranim, privatizacijski opljačkanim i stihijski vođenim balkanskim državama. Bilo je toga i u Hrvatskoj, pa čak i na Krčiću kod Knina, a projekt gradnje hidroelektrane na toj fascinantnoj lokaciji je, nadaju se žitelji tog kraja i šire, zauvijek zaustavljen i osporen.
Kad bi bilo pameti i poštenja, nigdje na Balkanu, čije su rijeke još uvijek dobrim dijelom sačuvane od težih zagađenja i uništenja, ne bi više bila dopuštena gradnja takvih postrojenja od kojih materijalne koristi ima svega nekolicina ljudi.
U BiH su pokazali da se može.
Sad oni mogu zbijati loše šale o zaostalim Hrvatima, Srbima, Crnogorcima…
Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića. Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića
