Osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić preminuo je u četvrtak, 27. kolovoza 2026. , u 84-toj godini, u pritvoru Haaškog tribunala u Nizozemskoj. Osuđen je u lipnju 2022. pred Haškim sudom na doživotni zatvor zbog ratnih zločina u Bosni i Hercegovini te zbog genocida u Srebrenici. Njegovu smrt u Srbiji i Republici Srpskoj oplakuju, slave ratnog zločinca, i veličaju ga kao heroja ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Prezir je to prema ljudskosti i uvreda svim žrtvama čiju je smrt skrivio, a samo u enklavi Srebrenica ubijeno je u nekoliko dana 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Oplakivati i glorificirati osuđenog ratnog zločinca koji na duši nosi srebrenički genocid poraz je svih civilizacijskih vrijednosti…
Najžalosnije je što i mladi slave Ratka Mladića kao svog idola i velikog ratnog junaka, slijedeći politiku svoga vodstva u Srbiji i RS-u gdje se Mladiću odaju sve najviše počasti, a uz njih će, kako se najavljuje, biti i sahranjen. Mnogi srpski političari i javne osobe otvoreno osporavaju utemeljenost presude Ratku Mladiću za ratne zločine, iako znaju što se dogodilo u Srebrenici, što se događalo u Hrvatskoj i BiH tijekom ratova 1991.- 1995.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će država, ako to obitelj Ratka Mladića zatraži, organizirati sve za njegov dostojan pokop u Srbiji. Optužio je Haaški sud da je odgovoran za Mladićevu smrt, da su željeli da Mladić umre iza rešetaka, a ne u Srbiji gdje je to želio, te to nazvao anticivilizacijskim postupkom bez presedana. Prijetvorno je Mladićevu smrt komentirao hinjenim obzirom prema susjedima, tvrdeći da svojim riječima ne želi uvrijediti Bošnjake…
Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini u petak je pozvala policiju i tužiteljstva u toj zemlji da istraže sve slučajeve osporavanja pravomoćnih presuda za ratne zločine jer je to kazneno djelo. Naime, u BiH je od 2021. na snazi zabrana veličanja ratnih zločinaca i osporavanja pravomoćnih presuda koje su im izrečene bilo pred domaćim ili međunarodnim sudovima, i za to je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Iz misije OESS-a ističu da je veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca kazneno djelo kojim se duboko vrijeđa žrtve i preživjele, potkopava pomirenje i nosi rizik od daljih podjela u društvu.
“Politički i javni dužnosnici imaju posebnu odgovornost poštovati činjenice utvrđene u više od 800 pravomoćnih presuda međunarodnih i domaćih sudova koje se odnose na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid počinjen tijekom rata od 1992. do 1995. godine kao i na individualnu kaznenu odgovornost osuđenih osoba te doprinositi međusobnom poštovanju, dostojanstvu i društvenoj koheziji”, podsjeća se izjavom OESS-a.
Dužnosnici SDP-a u BiH, podnijeli su, pak, kaznene prijave protiv tamošnjih političara koji su veličali ratnog zločinca.
Zastupnici u državnom i parlamentu Federacije BiH iz SDP-a Saša Magazinović i Damir Mašić Tužiteljstvu BiH kazneno su prijavili čelnika vladajuće stranke u RS Milorada Dodika, predsjednika entitetskog parlamenta Nenada Stevandića, državnog ministra Stašu Košarca i gradonačelnika Banje Luke Draška Stanovukovića koji su glorificirali Mladića nakon saznanja o njegovoj smrti. Reagirali su, kako su izjavili, jer je zastrašujuće sve ono što se u BiH moglo čuti i vidjeti od objave vijesti da je Ratko Mladić preminuo.
“Anticivilizacijska glorifikacija zla je ono čemu svjedočimo posljednja dva dana. A jasno je svima da Kazneni zakon BiH sadrži alate dovoljne da se takve pojave u BiH procesuiraju”, naglasili su, prenose mediji.
Ratko Mladić je bio zapovjednik zloglasnog Kninskog korpusa u vrijeme rata u Hrvatskoj, a potom i ratni zapovjendik vojske bosanskih Srba. Nakon 26 godina proglašen je krivim za genocid na području Srebrenice 1995., za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije, nehumana djela, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca. Presudom je utvrđeno da je zločine počinio sudjelujući u četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi je uključivao plan čiji je cilj bio da se bosanski muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
Drugi udruženi zločinački pothvat je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja što je dokazano na primjeru opsade Sarajeva.
Cilj trećeg zločinačkog pothvata bilo je eliminiranje bosanskih muslimana iz Srebrenice, dok je četvrti imao za cilj da se pripadnici mirovnih snaga Ujedinjenih naroda uzmu za taoce kako bi se spriječilo da NATO izvede zračne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.
“Bosanski krvnik”, a tako su ga nazivali inozemni mediji, bio je na čelu glavnog stožera vojske bosanskih Srba od njezina utemeljenja 12. svibnja 1992. pa do 8. studenog 1996. godine.
Nakon što je smijenjen s te dužnosti pod pritiskom međunarodne zajednice, skrivao se u vojnim objektima u BiH, a potom u Srbiji gdje je godinama uživao zaštitu dok su na vlasti bili Slobodan Milošević i Vojislav Koštunica.
Tek u svibnju 2011. godine uhićen je u selu Lazarevo kod Zrenjanina gdje se skrivao u kući jednog rođaka.
Odmah je prebačen u pritvor Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu gdje je i dočekao pravomoćnu presudu.
Za dovršetak suđenja trebalo je punih 530 dana, 592 svjedočenja te iznošenje gotovo 10 tisuća dokaznih predmeta. Tijekom suđenja nikad nije pokazao ni trunke kajanja zbog počinjenih zločina.
Zločinac Ratko Mladić danas u sudnici (foto N1)
