Kad potpredsjendik Vlade, ministar financija Zdravko Marić, potvrdi dvoznamenkastu inflaciju za konac svibnja od 10,8 posto, što je najviša stopa otkako Zavod za statistiku vodi podatke, kad još k tome građamima otvoreno kaže da je situacija kompleksna i da moramo biti spremni na sve, to samo znači da je situacija i puno gora negoli nam Plenkovićeva družba to želi reći ovog trenutka. Premijer se stoga najprije pohvalio globalnom ljestvicom konkurentnosti za 2022. Instituta za razvoj poslovnog upravljanja ( IMD ) iz Lausanne, na kojoj je Hrvatska s 59. skočila na 46. mjesto među 63 analizirane zemlje, što je najveći ovogodišnji rast…
A to je sve, naravski, zasluga njegove vlade koja je, jelte, intenzivno radila na poboljšanju poslovnog ozračja i pogodonosti za gospodarstvenike. Pa kad već ima nešto dobro, misli premijer, onda se može građanima lakše prenijeti i ponešto od loših vijesti. Recimo, da inflacija galopira i sustiže stopu od skoro 11 posto. I da sve više zaostajemo za eurozonom.
-Nemamo još sve podatke za sve zemlje članice EU, vidimo eurozonu, samo baltičke zemlje i neke stare zemlje imaju dvoznamenkastu inflaciju. Kako smo govorili i prije, iz mjeseca u mjesec, sigurno tijekom prve polovice godine, ćemo vidjeti i pratiti trendove ubrzavanja inflacije. I to se događa, vidimo te trendove. Za dalje, za drugu polovicu godine nije lako predviđati. Vidjeli ste da je ECB reagirao i najavio povećanje referentnih kamatnih stopa i najavio da će gotovo sigurno u rujnu ponovno ići s dizanjem kamatnih stopa. To nam svima dovoljno govori koliko je kompleksna situacija i teško je predviđati trendove- izjavio je Marić, javlja N1.
A što se tiče eventualnih novih državnih mjera pomoći građanima i poduzetnicima, “ovisno o razvoju situaciju, o mogućnostima koje imamo, uzimajući u obzir tržišne principe, sukladno tome ćemo i dalje donositi određene odluke. Postoji puno inicijativa, svakodnevno stižu razni dopisi, sve uzimamo u obzir, ali moramo gledati širu sliku. Pratimo i što rade druge zemlje. Vidimo da njihovi odgovori nisu jednoznačni. Ja ću večeras za Luksemburg, sastanci su vijeća ministara, sigurno će najveći dio rasprave biti vođen po pitanju inflacije”, najavio je Marić, pokušavajući smiriti kreditno zadužene građane opaskom kako ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti do značajnijeg rasta kamata na kredite ( ? )
Sada je najvažnije, kaže ministar, očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva, a to, uz ospkrbne lance, znači razinu zaposlenosti, odnosno razinu BDP-a. No, priznaje, “moramo biti spremni na sve”.
A to je građanima potpuno jasno kad vide koliko je porastao trošak mjesečne košarice, kad vide da su hrana i piće u godini dana poskupjeli za 15 posto, usluge u restoranima i kafićima 12 posto, prijevoz 19 posto, a odjeća i obuća 9 posto. Cijene u svibnju u odnosu na travanj skočile su za 1,4 posto, što je nekad bilo na razini cijele godine.
Hrvatska sve više zaostaje za inflacijom u eurozoni koja je prema prvim procjenama u svibnju imala inflaciju od 8,1 posto. Ovo je drugi mjesec za redom da je Hrvatska značajno iznad prosječnih razina cijena u eurozoni, piše Večernji list.
Ilustracija
