Što je, zaboga, premijer mislio kad je odlučio uključiti Ivana Paladinu u Vladu? I to bez ikakve sigurnosne provjere, na osnovu dojma! Je li ga impresionirao Paladina ili njegova golema imovina? Ali, kakvu će korist imati država od mešetara koji je poslovao na suspektan način, sa suspektnim partnerima, bez moralnih skrupula i bez i najmanjeg osjećaja za opće dobro i interes zaposlenih u tvrtkama na kojima je multiplicirao svoje bogatstvo dok su one redom propadale? I takvoj osobi, koncentriranoj isključivo na privatnu dobrobit, Plenković povjerava državnu imovinu i trenutno najosjetljiviji problem svoje vlade- obnovu potresom pogođenog područja Zagreba i Banije, čiji stradalnici nakon tolikog protoka vremena Vladi ni riječi ne vjeruju!? I bez Paladina, kamoli s njim…
Zar Plenković misli povjerenje u svoj tim vratiti s Paladinom koji otkako je instaliran na ministarsku dužnost zbunjenoj javnosti objašnjava enigme svoga vrtoglavog bogaćenja na uništenoj državnoj imovini? Je li Paladina, “težak” oko 60 milijuna kuna, novi Lovro Kuščević u Plenkovićevom timu koji, navodno, nije ni znao što sve ima, pa otud i njegovi problemi s nepotpunom imovinskom karticom, ili pak ovaj vješti financijski menadžer itekako znade što je sve stekao, ali ne bi baš sve to podijelio s javnošću? Zašto, ako je sve pošteno i zakonito stečeno?
Nema sukoba interesa!
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaprimilo je dvije prijave o mogućem sukobu interesa novoinauguriranog ministra Paladine, a odnose se, kako je to kazala i šefica Povjerenstva Nataša Novaković, na neprijavljene obveznice IGH, koje evidentira kao potraživanje, čime, vjeruju mnogi, nešto pokušava prikriti. Povjerenstvo nikad brže nije razriješilo neki predmet kao u slučaju Paladine, gdje je već zaključilo da sukoba interesa nema. Razumljivo, upravo mu je u Povjerenstvu sugerirano da obveznice IGH prikaže u svojoj imovinskoj kartici kao potraživanje (?! )
Povjerenstvo, veli Novaković, ne zanima kako je ministar stekao svoju imovinu, i zašto su te obveznice, koje sada odjednom izranjaju na površinu zahvaljujući medijima, stečene četiri mjeseca nakon što je prestao biti u Upravi IGH, što implicira da je raspolagao povlaštenim informacijama. Sve to se ne tiče Povjerenstva, njima je jedino važno da su obveznice navedene u imovinskoj kartici uz realnu procjenu vrijednosti koju za njih može dobiti. A koliko je platio obveznice tvrtke u kojoj je tri godine bio direktor, e to se Povjerenstva ne tiče!
Manji je problem što to ne zanima Natašu Novaković, jer u opisu njezinog posla i nije da se bavi onim što bi eventualno trebale raditi druge institucije sustava ( Porezna uprava, DORH, USKOK…), puno je veći problem što to, očigledno, ne zanima ni premijera.
No, što će Plenković učiniti kad se aktualizira pitanje obnove Kupara, gdje je Paladina bio voditelj projekta s 99-godišnjom državnom koncesijom? Kupare je u međuvremenu, od ruskih vlasnika s kojima je Paladina ušao ” u igru”, preuzeo singapurski milijarder, s planom da ovaj nekoć atraktivni turistički kompleks obnovi do 2025., kako piše Večernji list, ali Paladina i dalje u tom projektu ima 10 posto vlasništva. Znači li to da je, a propos Kupara i državnih odobrenja ( građevinskih dozvola ) koja će biti prijeko potrebno ishoditi čim prije ( novi vlasnici računaju da bi ih mogli dobiti u roku od godinu dana ), Paladina već u potencijalmnom sukobu interesa? O, ne! Jer ministar je već ovlasti za Kupare prenio na državnu tajnicu u svom ministarstvu. Čime je, naravski, svaki mogući sukob interesa trenutno otklonjen, jer državna tajnica svome šefu neće o Kuparima ni riječi prozboriti, nekmoli se s njime oko toga savjetovati…
Istina je da je bolje kad u politiku ulaze već materijalno situirani i financijski neovisni ljudi, jer u percepciji javnosti politika je tek sredstvo za osobni probitak i bogaćenje, pa onima koji su već bogati to ne može biti motiv za ulazak u političku arenu. No, svijet ne funkcionira po toj jednostavnoj crno-bijeloj špranci. Ivan Paladina raspolaže vjerojatno i većom imovinom od dosada prijavljene i službeno procijenjene, a ipak je i dalje motiviran na stjecanje, i multipliciranje svoga nekretninskog carstva. Uz državnu funkciju, dostupnost privilegiranih informacija, moć i utjecaj koji pozicijom dobiva, a to je jedino što mu je još nedostajalo, njegova imovina može samo postajati veća. Unatoč zakonu koji to formalno sprječava. Ali, Paladina je već dokazao participiranjem u uništavanju državnih tvrtki ( IGH, Hodroelektra niskogradnja, …) i izvlačenjem novca iz njih na štetu radnika i vlasnika ( države ) da ga moralne dvojbe ne muče.
Ministar koji suprugu drži na minimalcu da bi državi platio manje doprinose ?!
Zašto bismo tada očekivali da će novi ministar, državnom imovnom, koja je dio njegovog ministarskog portfelja, disponirati brigom dobrog gospodara, a ne dokazano uspješnog mešetara? Tko je Paladina i kakav je njegov mentalni ustroj najbolje pokazuje činjenica da suprugu, zaposlenu u njegovoj tvrtki Delta savjetovanje, drži na minimalcu ( 4000 kuna ), i time državi uskraćuje doprinose koje bi, s obzirom na njezine kompetencije i plaću koju bi realno trebala primati, morao plaćati. Ministar koji državu de facto privatno potkrada na porezima i doprinosima, kako bi imao veću zaradu, ne bi smio doći ni blizu Banskih dvora, kamoli da mu premijer povjeri ne samo državnu imovinu, nego i najbolnije pitanje obnove potresom stradalog područja.
Ergo, nije sporno što Paladina sa samo 39 godina u Vladu ulazi s tolikom imovinom, problem je način na koji ju je stekao, problem su žrtve koje je svojim stjecanjem generirao.
Ukoliko je točno da je obveznice IGH, tvrtke koju je kao direktor vodio, kupio po 70 posto nižoj cijeni od realne i tako došao u posjed oko 35 milijuna kuna nekadašnje imovine IGH-a – poslovne zgrade u Splitu, ogromnog zemljišta u Slavoniji, stana i zgrade u centru Zagreba, čijom najmom sada elegantno servisira svoje milijunske kredite, onda to ne može biti pošten i moralan posao, ma koliko u Hrvatskoj bio legalan.
Na pitanje novinara kako je samo par mjeseci prije odlaska iz IGH došao u posjed obveznica tvrtke, hladno odgovara: Kupoprodajom. Kupio ih je. Vrlo jednostavno. Jer u životu je, veli, puno radio, puno različitih poduzetničkih poduhvata imao. I sve je bilo u privatnom sektoru, nije imalo veze s javnim. Što to znači, zar je u privatnom sektoru bezakonje? Sve je svoje zakonske obveze izvršavao, tvrdi, čak ih i daleko nadmašio ( kako, zar je državi novac donirao premašujući svoje propisane zakonske obveze?! ) Ali, kako je negdje i koliko zaradio, a kako izgubio, odbio je komentirati. Jer, to je sve bilo u privatnom sektoru, a čini se da novi Plenkovićev ministar tržište vidi kao oazu za bezobzirno bogaćenje, bez obaveze polaganja računa ikome, kamoli državi.
Ako nema boljih, ima lojalnijih !
Ako Paladina, sa svom svojom suspektnom imovinskom popudbinom, može biti ministar, a da nitko ne zna čime je to povjerenje premijera zaslužio, u čemu je to pokazao interes i brigu za opće, javno dobro, što uopće treba očekivati od rekonstrukcije Vlade koja bi se trebala dogoditi odmah nakon Uskrsa?
Možda da Vilija Beroša, koji se ovih dana obilno preznojavao pred licem javnosti zbog nugodnog tajminga izbijanja afere Cuspis ( odnosno, možebitnog pogodovanja tvrtki Cuspis Vinka Kujundžića u preskupoj javnoj nabavi informatičkog sustava za Ministarstvo zdravstva ), zamijeni nekim sličnim, niskoprofilnim “berošem”? Da Josipa Aladrovića nadomjesti Nadom Murganić, s obzirom da se spekulira čak i o njezinom povratku u Vladu?
A kad je već tako krenulo, zašto premijer ne bi i Marka Pavića vratio, ako ga već učestalo koristi kao besramni medijski, propagandni megafon za svoje velebne uspjehe, a “samo” je kupovao skupocjene parfeme, vina i slične “poklone” na službenu ministarsku karticu, što je nemjerljivo u odnosu na krimene nekih njegovih kolega koji još stoluju u Banskim dvorima?
S obzirom da Plenković nema u HDZ-u pristojnih, kompetentnih i moralnih akvizicija za popunu Vlade, najbolje je da se okrene “pokajnicima”. Šteta da je Martinu Dalić zbrinuo u Podravci ( na njezinu radost i oduševljenje, ali i dug je bio visok!) jer bi mu ona sada idealno mogla poslužiti da popuni Ćorićevo mjesto u Ministarstvu gospodarstva…
Ali, Tomislav Tolušić mu je “pokajnički” raspoloživ za Ministarstvo poljoprivrede, a ima i dragocjenog iskustva u resoru, dok ga eventualno USKOK ne sprovede u apartman u Remetincu, a dotle bi i mandat ove neponovljivo kreativne i povijesno fluktuirajuće vlade, mogao završiti. Ili da Plenković poljoprivredu “vrati” Petru Čobankoviću i time neutralizira njegov gnjev ( i tužbu ) zbog onog guljenja krumpira radi kojeg sada pravdu koju mu je uskratila njegova država, traži na Sudu za ljudska prava u Starsbourgu?
Ima toga poprilično na HDZ-ovom tržištu “otpisanih”, samo su neki(neke) trenutno neraspoloživi(e ). Šteta neponovljivo sposobne Gabice ( Žalac ), to premijer nikad neće prežaliti… Ako ništa, Plenkoviću bi bili apsolutno lojalni, a to je vrlina koju naš premijer cijeni više od bilo koje druge kvalitete. Ionako građani od Vlade više ne očekuju ništa. Možda jedino odlazak – premijera. Jer, bez toga nema prave rekonstrukcije.
