Znanstvenici i stručnjaci u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, u potpisu njih 22, poslali su Hrvatskom saboru i Vladi RH i javnosti primjedbe na “finalni” prijedlog Zakona o predškolskom odgoju, dostavljene Vladi i Saboru RH. U njima ističu kako se ne slažu s tim prijedlogom, te kako njihovi prijedlozi nisu uzeti u obzir. Usmjereni su, ističu, na dobrobit djece i kvalitetu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pa očekuju potporu javnosti i medija. U znak naše potpore prenosimo njihovo pismo u cijelosti:
Vlada RH na svojoj sjednici održanoj 2. prosinca 2021. godine prihvatila je i u daljnju proceduru uputila konačnu verziju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (u daljnjem tekstu Zakon). Uvidom u prihvaćeni tekst, vidljivo je da predlagatelj gotovo uopće nije uvažio prijedloge upućene od strane stručne i znanstvene zajednice koji su pristigli u postupku javnog savjetovanja. Iz tog razloga držimo svojom obvezom da kao znanstvenici koji djeluju u području ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja (dalje RPOO), izrazimo svoje neslaganje s takvim odnosom prema struci i znanosti u kojem se institut javnog savjetovanja koristi kao pokriće za donošenje propisa koji za cjelokupnu djelatnost predstavlja korak nazad.
Odgovorno tvrdimo da prijedlog zakonskih rješenja nije u skladu s temeljnim europskim dokumentima, kojih je RH potpisnica, a kojima se RPOO određuje kao pravo svakog djeteta na pristup kvalitetnom RPOO i ulozi koju ima u postavljanju čvrstih temelja za cjeloživotno učenje te dobrobiti i razvoja djeteta. Europski parlament pozvao je države članice da poboljšaju kvalitetu i omoguće širu dostupnost ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja te da pristupe rješavanju problema nedostatne infrastrukture kojom se nude kvalitetne i dostupne usluge RPOO. Republika Hrvatska reagirala je na poziv donošenjem prijedloga Zakona u kojem problem dostupnosti rješava snižavanjem dostignute kvalitete nacionalnog sustava iako je znano da samo visokokvalitetne usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja
funkcioniraju kao razvojna pretpostavka.
Takvu ocjenu temeljimo na usporednoj analizi predloženih zakonskih rješenja s ključnim europskim dokumentima, posebno s Načelima okvira za kvalitetu u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Ni u jednoj od pet dimenzija kvalitete (pristupu, osoblju, kurikulumu, praćenju i vrednovanju te upravljanju i financiranju) novo zakonsko rješenje nije donijelo bolja rješenja od postojećih. Dapače, mnoga od predloženih lošija su u odnosu na aktualne propise, narušavaju postojeću kvalitetu, nisu usmjerena na dobrobit djece, a posredno i dugoročno ni društva u cjelini.
Ističemo odredbe koje su osobito zabrinjavajuće:
• Intervencije u proces izmjena Državnog pedagoškog standarda, dokumenta kojeg donosi Sabor RH, temeljem odluke nadležnog ministra. Opravdana je bojazan da će se ukupnost uvjeta rada dječjih vrtića, posebno u pogledu mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama
koristiti kao alat za veći obuhvat djece povećavanjem njihovog broja bez obzira na prostorne i kadrovske uvjete.
• Odredbe vezane za kurikulum nestručne su suštinski i terminološki te unazađuju aktualni službeni dokument – Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (2015). Razvoj djece je specifičan i individualiziran proces, a kurikulum slijedi interese djece te
ispunjava jedinstvene potrebe i potencijale svakog pojedinog djeteta. Zato ishodi mogu biti naznačeni samo kao dobrobit djece a ne kao normativne kategorije.
• Odredbe vezane uz mogućnost zapošljavanja na neodređeno vrijeme i učitelja primarnog obrazovanja i mogućnost stjecanja kvalifikacije sveučilišnog prvostupnika temeljem dodatnih kompetencija. Obrazloženje predlagatelja da se radi o osiguravanju potrebnih stručnih kadrova
pokazuje duboko nepoznavanje i omalovažavanje odgajateljske profesije.
Držimo da je predloženi dokument daleko od pretpostavke za razvoj kvalitete RPOO u svim aspektima. Prijedlog nije utemeljen na suvremenim znanstvenim i stručnih spoznajama o razvojnim kapacitetima djece rane i predškolske dobi, nije usklađen s važnim dokumentima u europskom obrazovnom prostoru, i u konačnici, s dostignutom razinom nacionalne teorije i prakse RPOO koja je prepoznata i priznata u međunarodnom okružju unutar EU ali i šire.
Podsjećamo na činjenicu da je za uspješno provođenje razvojnih politika izrazito važno da svi relevantni dionici i profesionalci budu uključeni u kreiranje temeljnog propisa kako bi razvili osjećaj odgovornosti za njega. MZO kao ključni nositelj obrazovne politike i predlagatelj Zakona imalo je priliku poslušati preporuke stručnjaka ali to nije učinilo. Umjesto toga, odabralo je djelovati u okviru dosadašnjih praksi predlaganjem kratkoročnih i parcijalnih izmjena kroz koje je gotovo nemoguće anticipirati dugoročno
poželjne zakonske promjene u djelatnosti na koju se odnosi. Ovakvi postupci ostavljaju dojam ne strateškog i nesustavnog upravljanja ključnim politikama za dalnji razvoj djelatnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, što posljedično dovodi do slabljenja povjerenja u obrazovnu politiku i odgoj i obrazovanje u cijelosti.
Iz tih razloga, mi, znanstvenici i stručnjaci koji djelujemo u ovom dijelu odgojno-obrazovnog sustava ne podržavamo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i očekujemo od predlagatelja zakonsku regulativu koja će primjereno pratiti, podržavati i nastaviti afirmirati rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a nikako unazaditi do sada postignuto.
prof. dr. sc. Jasna Krstović
prof. dr. sc. Maja Ljubetić
prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević
prof. dr. sc. Edita Slunjski
izv. prof. dr. art Goran Kujundžić
izv. prof. dr. sc. Rozana Petani
izv. prof. dr. sc. Esmeralda Sunko
doc. dr. sc. Danijela Blanuša Trošelj
doc. dr. sc. Tijana Borovac
doc. dr. sc. Branimir Mendeš
doc. dr. sc. Ksenija Romstein
doc. dr. sc. Ida Somolanji Tokić
doc. dr. sc. Ivana Visković
doc. dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić
dr. sc. Toni Maglica
dr. sc. Višnja Vekić-Kljaić
Akvilina Čamber Tambolaš, mag. praesc. edu., doktorand
Ivana Golik Homolak, mag. praesc. edu., doktorand
Vesna Katić, prof., doktorand
Marijana Miočić, prof., doktorand
Iskra Tomić Kaselj, mag. paed., doktorand
Vedrana Vučković, mag.rehab.educ, doktorand
Ilustracija: dječji vrtić foto: Pixabay
