Zna se: kako u Hrvatskoj, tako i drugdje u svijetu gdje vladaju mahom kvarni, korumpirani i nekompetentni političari, takvim je vlastima u interesu da je narod što gluplji, neobrazovaniji i neinformiraniji, te što nezainteresiraniji za sudjelovanje u izborima. Posebno im je važno da mlađe generacije, inače po prirodi stvari potencijalni nositelji boljitka, razvoja i progresa, budu zaglupljeni i slabo obrazovani. Na taj način im je mogućnost opstanka na vlasti i daljnje mrcvarenje zajedničkih resursa za privatno bogaćenje neometano omogućeno na dulje vrijeme. To nam se i događa, dijelom i stoga jer imamo generacije mladih koje su potpuno nezainteresirane za sudjelovanje u demokratskom procesu, a niti im je dovoljno jasno da imaju takvu mogućnost.
Rezultat toga je i katastrofalno slaba izlaznost na izborima, pa određene partije zahvaljujući svom robotiziranom i zavisnom biračkom tijelu i dalje ostaju na vlasti, dok tiha većina šuti i trpi i bez valjane reakcije gleda rastakanje države i društva. U kombinaciji s općim srozavanjem kulture, morala i pravde, redukcija i ukidanje nekih obrazovnih programa u školama otvara širok put prema još lošijim društvenim prilikama, i nastavku zaglupljivanja društva i neometane pljačke općih dobara.
No ima onih koji upozoravaju na takve zle nakane. među njima je i organizacija Gong, inače ‘trn u oku’ vlastima, a jer stalo upozorava na loše i štetne politike.
– Omogućite svim učenicima da uče o demokraciji – apelira organizacija Gong na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, te predlaže da u zamjenu za ukinuti predmet Politika i gospodarstvo omogući učenicima i učenicama trogodišnjih programa strukovnih škola novi oblik građanskog obrazovanja u vidu obvezne međupredmetne teme.
-Planiranom reformom strukovnih škola, Politika i gospodarstvo ostaje obvezni predmet samo za učenike četverogodišnjih programa strukovnih škola. Nakon provedenog javnog savjetovanja, zaključeno je da će ovim učenicima zadržati premet, no samo jedan umjesto dva sata tjedno. Za razliku od njih, za učenike trogodišnjih strukovnih škola, koji čine 35 % hrvatskih srednjoškolaca, ovaj sadržaj neće biti obvezan i tako ih se lišava važnog znanja o demokraciji i sudjelovanju u političkom i društvenom životu zajednica. Znanja iz politike i gospodarstva su posebice važna u vrijeme kad se demokratska društva suočavaju se s brojnim društvenim, gospodarskim i političkim izazovima koji dovode u pitanje neke od temeljnih vrijednosti liberalne demokracije. Smatramo da obrazovne institucije, posebice sada kad trogodišnji programi ostaju bez Politike i gospodarstva i moraju se oslanjati na provedbu građanskog obrazovanja isključivo kroz međupredmetni model, moraju osigurati da taj sadržaj zaista dođe do učenika i učenica. – upozorava Gong.
Pa nije li posve jasno da ukidanjem predmeta Politika i gospodarstvo žele potpuno onemogućiti najosnovnije obrazovanje srednjoškolaca, i tome ih pretvoriti u ‘prazne ploče’ koje će bespogovorno, bez propitivanja i promišljanja, nesvjesni svojih prava i mogućnosti, slijepo slušati buduće poslodavce i političare…
Gong je zato dostavio Ministarstvu preporuke za unapređenje građanskog obrazovanja u srednjim strukovnim školama na temelju komparativne analize europskih praksi ”Građansko obrazovanje u strukovnim školama”, autora prof. dr. sc. Berta Šalaja, s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, a koja donosi pregled različitih modela i mogućnosti provedbe građanskog obrazovanja u strukovnim školama na primjerima Austrije, Engleske, Italije, Rumunjske, Njemačke, Norveške.

Oprez, škola (foto Pixabay)
-Analiza se bavi i stanjem strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj te donosi preporuke za unapređenje i može poslužiti kao inspiracija za unapređenje postojećih i uvođenje novih modela građanskog obrazovanja u srednjim strukovnim školama. Primjer dobre prakse koji bismo izdvojili iz analize je Italija koja je reformom građanskog obrazovanja iz 2020. uvela obvezan broj sati za provedbu međupredmetnih tema. Građansko obrazovanje Italiji provodi se najmanje 33 sata godišnje, a podučava se kroz druge nastavne predmete čime ne dolazi do povećanja opterećenja za učenike i učenice. – daju primjer u Gongu.
33 sata godišnje također nije niti približno dovoljno, a tome je dokaz da ni u Italiji nisu posve usvojili osnove demokracije, jer na vlast pripuštaju osvjedočene kriminalce, korumpirane dužnosnike svih profila, pripadnike mafije… itd.
Inače, međupredmetni model u Hrvatskoj je uveden 2019., no u praksi se rijetko provodi zbog teškog uklapanja tema u predmete, nedostatka kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika da predaju te sadržaje i uspješno ih integriraju u svoje predmete.
-Dodatno, sustavna evaluacija provedbe međupredmetnih tema ne postoji što smatramo da je, uz stručno usavršavanje nastavnika i nastavnica, nužno za kvalitetno provođenje teme Građanskog odgoja i obrazovanja. Iako su strukovni programi brojni i različiti, postoje temeljne teme koje se tiču svih učenika, pa je naša preporuka da se teme jasno definiraju i uvrste u obvezan broj sati međupredmetne provedbe. Kad bi provedba međupredmetnih tema postala obvezna, osigurala bi se veća ravnoteža između strukovnih i općeobrazovnih predmeta u kurikulima strukovnih programa. Komparativna analiza pokazala je da je u Hrvatskoj omjer između općeobrazovnih i strukovnih predmeta 30:70, dok je u drugim zemljama taj odnos 40:60, odnosno veći je udio vremena posvećen općem obrazovanju. Komparativna analiza ukazala je na to da je potrebno provoditi sustavna empirijska istraživanja o različitim aspektima provedbe građanskog obrazovanja u strukovnim školama. Jezgru demokratske političke kulture, koja je ključna za stabilno i učinkovito funkcioniranje liberalne demokraciju u kakvoj danas živimo, čine građani i građanke koji posjeduju znanja, sposobnosti, vrijednosti i stavove potrebne za informirano i odgovorno sudjelovanje u političkim procesima. – jezgrovito zaključuju u Gongu.
Sve je jasno, no preostaje još da sve navedeno postane jasno i onima koji imaju povijesnu i ljudsku odgovornost nešto i poduzeti.

Ilustracija: demokracija za neznalice