Močvare su najugroženiji ekosustavi na Zemlji – nestaju tri puta brže od šuma. U posljednjih pet desetljeća nestalo je 35% svjetskih močvarnih staništa, dok se broj slatkovodnih vrsta smanjio za 81%, a morskih i obalnih područja za 36%. Ti dramatični podaci se ponavljaju uoči sutrašnjeg obilježavanja Svjetskog dana močvarnih staništa. Stoga će se sutra, u nedjelju, 30. siječnja 2022. godine, prirediti promatranje ptica na Vranskom jezeru, javljaju iz Parka prirode Vransko jezero.
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače kako bi naglasili važnost močvara, posebno kao staništa ptica močvarica. Na taj datum potpisana je Ramsarka konvencija koja za cilj ima očuvanje i zaštitu močvarnih područja koja su od presudne važnosti za opstanak brojnih biljnih i životinjskih vrsta te u životu ljudi imaju mnogostruku korisnu ulogu. Države potpisnice konvencije se obvezuju na očuvanje močvarnih staništa na vlastitom teritoriju.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana močvarnih staništa naglašava važnost djelovanja i poduzimanja konkretnih koraka za očuvanje i održivo korištenje močvara radi zdravlja ljudi i planeta. Močvare su najugroženiji ekosustavi na Zemlji, nestaju tri puta brže od šuma. Važno je uložiti sve kapacitete – intelektualne, financijske i političke kako bi spasili postojeće i obnovili one koje smo već izgubili – vele ekolozi u PP Vransko jezero.
U Republici Hrvatskoj se na Ramsarskom popisu nalazi 5 područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Donji tok rijeke Neretve i Park prirode Vransko jezero, uvršten 2. veljače 2013. godine kao najveće prirodno, bočato i stalno vodeno u Hrvatskoj, od presudne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti i život ptica.
Promatranje ptica zimovalica održat će se u nedjelju 30. siječnja 2022. godine na lokaciji Info centra Crkvine i poučnoj stazi „Ptice Vranskog jezera“ s početkom u 11:00 sati.
Kako je već rečeno, močvare su najugroženiji ekosustavi na Zemlji, a ugrožavaju ih isušivanje ili zatrpavanje radi prenamjene u poljoprivredne površine, onečišćenje, narušavanje ravnoteže invazivnim vrstama, pretjerano i neodrživo korištenje resursa te sve izraženije klimatske promjene. Treba naglasiti kako je jedna od tri slatkovodne vrste te 25% svih močvarnih vrsta na rubu izumiranja – uključujući ptice vodarice, sisavce ovisne o slatkoj vodi, morske kornjače i vrste koraljnih grebena. Dakako, usput su ugrožene i brojne vrste biljaka, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca žive u močvari.
Čemu služe močvarna staništa? Većina ljudi to i ne zna. Smatraju ih mahom nepotrebnim barama u kojima se roje dosadni komarci.
Dakle, močvare filtriraju vodu i na taj način je pročišćuju, upijaju i pohranjuju vodu čuvajući zalihu slatke vode, ublažavaju posljedice poplava, ublažavaju suše, ublažavaju posljedice oluja, apsorbiraju i pohranjuju ugljik, reguliraju klimu te su izvor hrane. Sve nabrojeno razumnim bićima govori kako močvare imaju neprocjenjivu vrijednost i nezamjenjivu ulogu za Zemlji, no to mnogima još nije doprlo do svijesti.
Močvare se i dalje isušuju, zatrpavaju smećem, zagađuju i tome slično.
Kako se može zaustaviti gubitak močvarnih staništa?
Evo recepta: obnovimo ih, zaštitimo strogim propisima, održivo koristimo, ne isušujmo ih, ne zatrpavajmo i ne zagađujmo.
I to je to.
Ilustracija: Zagađena močvara…Crna laguna, a iza nje tvornica DIV (foto TRIS/G. Šimac)
*fotografije PP Vransko jezero
