Zahvaljujući čovjeku, njegovoj pohlepi i posvemašnjoj devastaciji prirode, ugrožen je opstanak čovječanstva, te svih drugih životinjskih i biljnih vrsta. Nesnosne vrućine koje su uzrokovane bezumnom potrošnjom fosilnih goriva uzrokuju patnje, stradavanje i žeđanje i divljih životinja, pa tako i ptica. Ovo je prilika da čovjek, tj. mi, vratimo barem dio onoga što oduzimamo prirodi svojim krčenjem, betoniranjem, isušivanjem, te pomognemo divljim pticama u ljetnim vrućinama – tako što ćemo im osigurati pitku vodu.
Kako pomoći žednim pticama? Tako da im na svojim balkonima, vrtovima, dvorištima, parkinzima, parkovima… priredimo pojilice na kojima će se moći napiti vode i – preživjeti.
- -U srcu smo ljeta i očekivano, stigle su nesnosne vrućine. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sve toplijih, dugih ljeta koje štetno djeluju na živi svijet. U urbanim sredinama, zbog krčenja i isušivanja vlažnih staništa, prirodni izvori vode sve su rjeđi, pa je nadomjestak putem pojilica od velike važnosti. Izrada pojilica je vrlo jednostavna i koristi materijale koje često nalazimo kod kuće, a njihova vrijednost za okolnu faunu, posebno tijekom ljetnih vrućina, je neprocijenjena. -kažu u Biomu, udruzi zaštitara prirode.
- Što su pojilice? Pojilice su umjetni izvori vode koje postavljamo za životinje: to su pojilice za divlje ptice, koje ih rado koriste za piće, rashlađivanje i čišćenje (na engleskom se zato koristi izraz birdbath).
- .
- -Jednostavan su dodatak blakonu, terasi, vrtu ili dvorištu, a od velike su pomoći lokalnim pticama u doba vrućine i suše. Pojilice možete ostaviti pticama na korištenje i tijekom cijele godine. Kako pripremiti pojilicu? Gotovo bilo kakva plitka posuda može se koristiti kao pojilica. Kod sebe doma možda već možda imate: tare staklene poklopce za lonce, plastične tegle za cvijeće, keramičke tanjure..-Izbjegavajte metalne predmete zbog opasnosti od usijavanja. Prilikom odabira posude, radije birajte široku i plitku nego usku i duboku posudu. Punite vodu samo do 2,5-3 cm dubine za sigurnost manjih ptica. Na dno postavite kamenje ili druge manje predmete na koje manje ptice mogu sletjeti. – savjetuju iz Bioma.
Gdje postaviti pojilicu?
-Uzmite u obzir nekoliko ključnih faktora pri postavljanju pojilice: birajte mjesto u hladu. Pojilica ne bi nikada trebala biti na izravnom suncu: tako se i materijal i voda zagrijavaju, a ni pticama nije ugodno biti na izravnom ljetnom suncu. Pojilicu postavite blizu grmlja i drveća gdje bi se ptice mogle sakriti i odletjeti. Obraćajte pozornost na aktivnost oko pojilice, posebno na mačke i pse u okolici. Ako procijenite da često predstavljaju opasnost pticama, preselite pojilicu. S obzirom na okolne opasnosti, pojilica može biti na tlu ili na povišenom. – ističu.
Briga o pojilici ne zahtijeva mnogo truda, ali ključno je sljedeće: mijenjajte vodu svaki dan, redovito provjeravajte je li slučajno koja ptica ili druga životinja upala u pojilicu i ne može izaći, te kad god stignete, operite cijelu posudu kako biste spriječili moguće širenje ptičjih bolesti. Duboke pojilice sklonite s kiše.
Umjetne izvore vode možemo postaviti i za druge životinje koje će nam biti vrlo zahvalne, poput guštera, ježeva, različitih kukaca. Ovisno o tome kakve životinje želimo primamiti, postavit ćemo ih na tlo ili iznad zemlje, a u posudu možemo npr. postaviti kamenčiće koji strše iz vode kako bi olakšali slijetanje i napajanje kukcima. U svakom je slučaju važno osigurati da životinje ne mogu stradati pri korištenju pojilice.
Pojilice imitiraju prirodne izvore vode, bilo stalne ili privremene, kakve divlje životinje redovito koriste. Urbanizacijom, krčenjem i isušivanjem vlažnih staništa smanjuje se broj prirodnih pojilišta, stoga ih je potrebno nadomjesititi. Pojilice je vrlo lako izraditi od materijala koje nađemo kod kuće i ne iziskuju puno truda oko održavanja, a imaju velik pozitivan utjecaj na okolnu faunu tijekom ljetne žege.
Naš se planet sve više zagrijava. Svaka se godina posljednjeg desetljeća nalazi na popisu deset najtoplijih godina od 19. stoljeća (otkad postoje mjerenja temperature). Posljedice sve toplijeg planeta su, među ostalim, porast broja dana s ekstremnim toplinskim stresom i porast broja toplinskih valova. U današnje vrijeme u Hrvatskoj prve toplinske valove bilježimo već u lipnju.
S dugim periodima vrućine dolaze i suše. Od zapečenog asfalta koji ne zadržava vodu pa do presušenih korita koja nemaju što zadržati, životinjama ubrzano nestaju prirodni izvori vode za piće, kupanje i rashlađivanje. Čak i kada se spusti kiša ili čak oluja (koje su isto sve češće uslijed klimatskih promjena), dugotrajna suša onemogućava tlu da upije dovoljnu količinu vode. U ovakvim je slučajima poželjna ljudska intervencija, ako ju je moguće kvalitetno primijeniti.
Foto: Fotografija Jeswina Thomasa, www.pexels.comphotoshallow-focus-photography-of-bird-standing-on-bird-bath-1280169
Foto: Fotografija Andrewa Martina s Pixabaya
Ptić ispao iz gnijezda, žedan i gladan (foto TRIS/G. Šimac)
Ptica iznad vode (foto TRIS/G. Šimac)
