Za 26 dana bit će godišnjica. Dana 29. prosinca 2020. godine u 12:19 minuta područje Sisačko-moslavačke županije pogodio je potres magnitude 6,2 po Richteru s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje. U potresu je smrtno stradalo 7 osoba, a nekoliko ih je ozlijeđeno. Potres je, najblaže rečeno, značajno utjecao na uvjete života tisuća ljudi. Deseci tisuća ljudi ostalo je bez domova.
Ogromne, zapravo još nedovoljno sagledane, su štete nastale u gospodarstvu i pitanje je koliko će ljudi zapravo trajno ostati na potresom pogođenim područjima. Oštećeno je preko 38000 stambenih objekata, a prema podacima Svjetske banke ukupna šteta na fizičkoj imovini u Sisačko-moslavačkoj županiji iznosi – 2126,73 milijuna EUR.
A danas, godinu dana kasnije? Kakva je situacija? Zna li se? Zna se. I dalje loša, obnova jedva da je počela, stigla je zima, veliki broj ljudi i dalje živi u kontejnerima, bez posla i pristupa osnovnim životnim potrebama. Moglo bi se o tome satima pričati, pogotovo oni koji su stalno ‘na terenu’, među ljudima koji žive na tom području. Onima koji nisu otišli. Jer nemaju kamo.
„Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije“
– Gotovo 118 tisuća stanovnika na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije treba neku vrstu humanitarne pomoći, uključujući oko pristupa zdravstvenoj zaštiti, vodi, besplatnoj pravnoj i psihosocijalnoj pomoći, a potrebno je i značajno unaprijediti uvjete života u kontejnerskim naseljima. – to je jedan od posve jasnih zaključaka publikacije „Procjena humanitarnih potreba Sisačko-moslavačke županije“.
Publikacija
Publikaciju je pripremila Koordinacija humanitaraca Sisačko-moslavačke županije, u ime humanitarne zajednice i partnera, a temelji se na anketama provedenima među korisnicima kontejnerskih naselja, grupnih smještaja i stanovnika izvan organiziranog smještaj, kao i informacijama humanitarnih organizacija s terena i različitih institucija. Publikacija, kažu, pruža zajedničko razumijevanje krize, uključujući humanitarne potrebe i procijenjeni broj ljudi kojima je potrebna pomoć, a svrha joj je prikaz realnog stanja kako bi se pružio adekvatan i žurni odgovor stanovništvu pogođenom potresom do završetka obnove. A koja još nije valjano ni počela, dodajmo.
Koordinacija humanitaraca Sisačko-moslavačke županije osnovana je 8. siječnja 2021. godine sa ciljem ostvarivanja zajedničke suradnje udruga civilnog društva i međunarodnih organizacija u humanitarnom odgovoru na potrebe stanovništva pogođenog potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji. Koordinaciju trenutno čine 24 aktivne organizacije: Udruga za promicanje informatike, kulture i suživota, Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, Srpsko narodno vijeće, ADRA Hrvatska, Hrvatski centar za razvoj volonterstva, UNICEF, Agencija lokalne demokracije Sisak, Dnevni centar slijepih, Projekt građanskih prava Sisak, Zaklada Zamah, Zadruga za etično financiranje, Studentski katolički centar Osijek, Dobrotvorno društvo Merhamet, Volonterski centar Zagreb, Suncokret – Centar za razvoj zajednice, Mamin blog, Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću, Inicijativa nezavisnih volontera, Hrvatski Crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Petrinja, Gradsko društvo Crvenog križa Sisak, Gradsko društvo Crvenog križa Glina, Gradsko društvo Crvenog križa Hrvatska Kostajnica te Ured pučke pravobraniteljice kao pridruženi član.
Smjerovi za rješavanje
Može li netko pobiti informacije ili osporiti zaključke iz publikacije koju su zajedničkim snagama priredili svi navedeni?
Teško.
Nadalje, osim navođenja problema, publikacija donosi i smjerove za rješavanje osnovnih životnih problema pogođenog stanovništva. Tako je, između ostalog, potrebno osigurati opskrbu lijekovima i organizaciju prijevoza do liječnika stanovnicima i organiziranog smještaja i udaljenih mjesta, a iznimno je važno i razviti bolju komunikaciju među organizacijama na terenu i ciljnu strategiju kako bi se prvenstveno zadovoljile stvarne potrebe stanovništva pogođenog potresom, spriječilo dupliciranje i racionalnije raspolagalo resursima, uključujući i vezano za osiguravanje vode i hrane, smatraju.
Kako javlja Zaklada Solidarna, o publikaciji se raspredalo i na njezinom predstavljanju gdje su govorili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, koordinatorica humanitaraca Dijana Durić i direktorica humanitarne organizacije ADRA Hrvatska Slavica Marčeta.
Potpredsjednik Vlade Milošević naglasio je da su upravo humanitarne organizacije uključene u Koordinaciju odradile velik posao u pripremi procjene humanitarnih potreba, uz doprinos Stožera i državnih institucija. Od samog početka rada Koordinacije, Vlada je prepoznala njihove napore i pružala svoju podršku, a rad organizacija civilnog društva svakako predstavlja dodatnu vrijednost svim potrebnim naporima na području pogođenom potresima, kako je rekao.
Boris Milošević
S obzirom na naša skromna iskustva s potresom pogođenog područja, moglo bi se reći i kako su ljudi velikog srca i brojne udruge obavili ponajveći dio posla u pružanju pomoći stradalnicima potresa. Pritom je jedna od najaktvnijih bila upravo Zaklada Solidarna koja je među prvima pokrenula akciju prikupljanja pomoći (poveznica), a onda koordinirala brojne humanitarne akcije, nabavku stambenih kontejnera i kamp kućica, a potom i upozoravala na (ne)prilike na terenu (više na Trisu).
3500 obitelji ostalo je bez svojih domova
Kako je istaknuto, 3500 obitelji ostalo je bez svojih domova, a skoro 700 ljudi živi daleko od vlastitog doma u kontejnerskim naseljima dok ostali žive u privremenim smještajima u dvorištima ispred svojih razrušenih kuća. 6000 kućanstava mjesečno prima pakete hrane, vode i higijene putem humanitarne pomoći. Velike su štete nastale u gospodarstvu i poljoprivredi.
-Sukladno Agendi 2030 i ciljevima održivog razvoja, moramo učiniti sve da nitko ne bude ostavljen po strani. Potrebna nam je mobilizacija resursa kako bismo osigurali kvalitetan i dostojanstven život stanovništvu pogođenom potresom. Apeliram partnerima i donatorskoj zajednici za daljnju potporu jer zajedno moramo čvrsto stajati uz ljude kojima je naša pomoć potrebna – naglasila je koordinatorica humanitaraca SMŽ Dijana Durić.
Dijana Durić
Više od polovice stanovnika u potrebi pripada ranjivim skupinama kao što su djeca, osobe s invaliditetom, stariji, socijalno ugroženi, nezaposleni i nacionalne manjine.
-Uvjeti u kojima žive ranjive skupine važan su kriterij za ocjenu ljudskih prava u zemlji, a upravo je na državi odgovornost da im omogući život u dostojanstvu, uz pristup osnovnim pravima kao što su zdravstvena zaštita, pravna pomoć, socijalne usluge i druge. To uključuje i podršku organizacijama civilnog društva, koje su prisutne i u onim najudaljenijim i najpogođenijim područjima, osiguravajući direktnu pomoć i podršku najranjivijima. Zato je važan dio zaštite ljudskih prava i adekvatna podrška civilnom društvu, odnosno uvjeti za njihov kontinuiran i kvalitetan rad, posebno s najranjivijima o kojima danas govorimo – kaže pučka pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Tena Šimonović Einwalter
Govoreći o starijim osobama, istaknula je kako je potres dodatno naglasio probleme s kojima oni žive, posebno kad je riječ o stanovnicima do kojih je teško doći. Čak 43% kućanstava obuhvaćenih anketom među ranjivim skupinama su samačka kućanstva, a u gotovo polovici njih same žive starije osobe. Umirovljenici čine 43% anketiranih, od kojih čak 67% ima mirovine niže od 2 tisuće kuna. Ovi podaci se mogu činiti pretjerani onima koji nisu obišli ovo područje koje je i prije potresa djelovalo kao da je u zaleđu svemira, Bogu iza nogu, a tamnošnji živalj kao da je ostavljen da preživi kako zna na nekoj izoliranoj i napuštenoj planeti.
Kontejner bez ičega
-Gospođa Nevenka je nakon dugog čekanja konačno dobila kontejner s obzirom na crvenu kategoriju njezine kuće. Bolovala je od dijabetesa i zbog udaljenosti od svakog oblika civilizacije i infrastrukture, udaljenosti od bilo kakvih prometnica te nepostojanja javnog prijevoza, već više od dvije godine nije bila kod liječnika. Njezin kontejner nije spojen na potrebne priključke kako bi se u njemu moglo živjeti pa je ona nastavila boraviti u svojoj oštećenoj kući. Nevenka je svaku nevolju pretvarala u volju za životom, koji se nažalost naglo ugasio, nakon što joj je pozlilo zbog bolesti. Njezina vrata i domaći pripravci od bilja iz obližnjih šuma su uvijek bili otvoreni za svakog rijetkog posjetitelja i slučajno zalutalog prolaznika. Nevenka je simbol za mnoge starije, bolesne i nemoćne osobe koji nikada neće dočekati obnovu i koji će se u zadnjim trenucima svojeg života boriti za opstanak i puko preživljavanje. Neka ovaj primjer bude poticaj kako organizacijama civilnog društva tako i Vladi i zajednici donatora da zajedničkim snagama usmjerimo svoje napore i budemo tu za one najugroženije žrtve potresa i siromaštva – ispričala je Slavica Marčeta, direktorica humanitarne organizacije ADRA Hrvatska, opisala je i jedno konkretno iskustvo s terena.
Slika i neprilika potresenog dvorišta
Potrebno je i osigurati sanitarne čvorove u smještajima koji ga još nemaju, kao i prostore za pružanje besplatne pravne i psihosocijalne pomoći u kontejnerskim naseljima. Radi dobrobiti djece, ali i povratka roditelja na tržište rada, bitno je jačati kapacitete i pristupačnost vrtića, kao i poboljšati prometnu povezanost na ovom području.
Analiza procjene humanitarnih potreba služit će kao ključni izvor podataka za buduće aktivnosti u Sisačko-moslavačkoj županiji, uključujući i zagovaranje sustavnih rješenja i prikupljanje sredstava organizacija civilnog društva za nastavak rada s najranjivijim stanovnicima na ovom području.
A takvih najranjivijih i nešto manje ranjivijih je posvuda.
Sisačko-moslavačka županija je među najsiromašnijim županijama u RH s najnižim bruto domaćim proizvodom (BDP-om) po stanovniku, najvećim ograničenjima u pružanju usluga i najvišim stopama rizika od siromaštva. U toj županiji bogatoj lijepom prirodom živi više umirovljenika nego zaposlenih. Potres je povećao broj siromašnih jer su najviše stradali oni čiji stambeni objekti nisu bili u dobrom stanju. Odranije derutne kuće sad, naon potresa, izgledaju još potresnije.
Na području pogođenom potresom ima onih koji nemaju pristup ni osnovnim uslugama, što se posve intenziviralo nakon potresa.
‘Juha u vrećici 4 kom…’
-Broj onih koji nemaju pristup pitkoj vodi i električnoj energiji, zbog oštećenja na vodnoj ili energetskoj infrastrukturi ili oštećenju bunara, se povećao. Kao posljedica potresa, velik trag na stanovnike Sisačko-moslavačke županije ostavit će prekid gospodarskih djelatnosti i osnovnih usluga i to na više načina. Oštećenja ili gubitak imovine i kapitala dovodi do smanjenja životnog standarda stanovnika. Oštećenja na infrastrukturi i poslovnim prostorima dovode do gubitka radnih mjesta ili smanjenja dohotka kućanstvu. Pandemija koronavirusa već je povećala stopu nezaposlenosti u Sisačko-moslavačkoj županiji, a potres je samo dodatno nanio štetu županiji koja se već nalazila u teškoj situaciji što je rezultiralo povećanjem nezaposlenosti – stoji u publikaciji koju možete preuzeti na ovoj poveznici, te se pobliže upoznati neveselim podacima i stanjem na tom području.
Umjesto zaključka, uoči novogodišnjih blagdana kada će se većina građana posvetiti kućnim blagdanskim gozbama i potrošnji po trgovačkim centrima, evo neka se zna kako izgleda humanitarni paket s hranom, odnosno higijenskim potrepštinama, a od kojeg ovise deseci tisuća ljudi, upravo sad:
Standardni paket hrane iz podjele Crvenog križa sadrži brašno tip 550 glatko 2kg, ulje (biljno ili suncokretovo) 1l, šećer 1l, tjestenina 2 kom, juha u vrećici 4 kom, riblja konzerva 4 kom, mesna konzerva 4 kom, slatki namaz (marmelada ili čokoladni namaz) 1 kom.
Standardni paket higijene Crvenog križa sadrži: sapun za ruke 1 kom, gel za tuširanje 1 kom, šampon za kosu 1 kom, pasta za zube 1 kom, četkica za zube 1 kom, brijač jednokratni 1 kom, higijenski ulošci 1 kom.
Petrinja: Jasna poruka (foto TRIS/G. Šimac)
