Neovisni novinarski portal
3.12.2021.
političarenje / PRAVDOSUĐE
Plenković s puno žuči o potori Dobroniću i Mrčeli za predsjednika VS-a : Kad je biran predsjednik 2013., VS nije bio kvalificiran kao “boys club”, nisu u njemu “suci uživali k’o prasci”, nije bilo “plavih okica, loknica…”…

Plenković s puno žuči o potori Dobroniću i Mrčeli za predsjednika VS-a :
Kad je biran predsjednik 2013., VS nije bio kvalificiran kao “boys club”, nisu u njemu “suci uživali k’o prasci”, nije bilo “plavih okica, loknica…”…

Trakavica oko izbora predsjednika Vrhovnog suda mogla bi napokon biti završena. Nakon sastanka parlamentarne većine, premijer Plenković je na konferenciji za novinare izjavio da će  vladajuća koalicija  sutra na saborskom Odboru za pravosuđe podržati kandidature i Radovana Dobronića i Marina Mrčele za predsjednika Vrhovnog suda. A to znači, ako predsjednik Republike Zoran Milanović ostaje kod svog kandidata Dobronića, koalicija će njegov izbor ( napokon ) poduprijeti.

No, očigledno iz puke taštine Plenković nije mogao otrpjeti da izravno podrži samo Milanovićevog kandidata, pa je u paketu dao potporu obojici- Dobroniću i Mrčeli– što je dosad nezabilježeno,  jer se znade da samo kandidat šefa države ide pred Sabor. No, lakše mu je bilo podržati oba, nego samo Milanovićev izbor.

Premijer priznaje da je Dobronić iznio dobar program, ali dobar program ima i sudac VS-a Mrčela, pa su oba zavrijedila pozitivnu ocjenu, kazao je, tepajući samome sebi kako će se ovim potezom na “mudar i kvalitetan način okončati saga o izboru predsjednika VS-a koja ni hrvatskom pravosuđu, a ni hrvatskom društvu ne donosi ništa dobroga”.

U proteklih nekoliko mjeseci, kazao je, na pogrešan način se pokušava prikazati izbor predsjednika VS-a kao spas i ključ reforme pravosuđa, što naravno, ističe, nije točno, niti će izbor bilo koje osobe na čelo Vrhovnog suda biti ključ reforme pravosuđa. Reformu, podvlači Plenković, provodi Vlada, zajedno sa Saborom, zakonski, organizacijski i razvojno.  Fokus ove vlade, u reformskom smislu, kad je o pravosuđu riječ, je već pet godina, u dva mandata ove vlade, na smanjenju broja neriješenih predmeta, skraćivanju trajanja postupaka, jačanju neovisnosti i kapaciteta pravosudnih tijela te profesionalnosti sudaca. Uvedena je, dodao je, i transparentnost u sustav pravosuđa, a podaci o imovinskim karticama pravosudnih dužnosnika javno su dostupni.

-Paralelno s pogrešnom tezom o nezaobilaznoj i vrhunaravnoj ulozi osobe koja će obavljati dužnost predsjednika Vrhovnoga suda kao osobi koja će spasiti hrvatsko pravosuđe, proteklih mjeseci mogli smo primijetiti da su suci bili sustavno omalovažavani i blaćeni, i to ne samo suci Vrhovnoga suda, nego svi suci u Republici Hrvatskoj– rekao je Plenković, i ustverdio da je zbog takvog ozračja u javnosti Hrvatska dobila kritike Europske komisije u drugom izvješću o vladavini prava, a povjerenje u pravosuđe, koje je ionako nisko, zbog takvog je ozračja  srozano kroz ovaj proces, na nikad gore grane.
Slaže se da su pravosuđu promjene nužne, ali ne rušenjem povjerenja u sustav. Naravno, iako su  se sve vlade dosad bavile reformom pravosuđa, dosad nijedna nije u tome ništa postigla, osim, naravno,  njegove vlade koja je u okviru pristupnih pregovora s EU napravila značajne iskorake na tom planu.
Problemi na koje se danas upire prstom postojali su i 2013. kad se birao predsjednik VS-a, bili su, smatra Plenković, i puno veći, ali se nije tražilo da nova osoba na čelu VS-a bude netko tko nije iz redova sudaca toga suda.

-Tada Vrhovni sud nije bio kvalificiran kao “boys club”, nisu u njemu “suci uživali kao prasci”, nije bilo “plavih okica, loknica ni kapica”. Premda je tada sastav Vrhovnoga suda u velikoj mjeri bio isti kao što je i danas- ironično će premijer, aludirajući na izjave predsjednika Milanovića. Tada je, veli, u tišini i bez rasprave, za predsjednika VS-a izabran Branko Horvatin na treći uzastopni mandat.

Nigdje u hrvatskoj javnosti, nastavio je Plenković, tada nije bilo riječi o tome kako će izbor predsjednika Vrhovnoga suda predstavljati ključnu transformaciju i reformu hrvatskoga pravosuđa. Ali, tada je predsjednika Vrhovnoga suda predlagao Ivo Josipović, a potvrdila parlamentarna većina koju je vodio Zoran Milanović, podsjetio je premijer novinare.

-Osam godina kasnije, izbor predsjednika Vrhovnoga suda predstavlja se kao revolucija za dobrobit hrvatskoga pravosuđa. Naravno, kao u svakoj revoluciji, ovdje se ne mari za propise, pa ni za Ustav, kandidati se predlažu bez javnog poziva, odluke Ustavnog suda su osporavane, a Ustavni sud je, usput, i sustavno vrijeđan- očitao je pravu bukvicu “drugoj strani” Plenković pokazujući koliko mu zapravo teško pada što mora podržati Milanovićevog kandidata. Iako, naglasit će,” ni Vlada, ni vladajuća stranka, a ni parteri u vladajućoj većini, za jednog kandidata koji se javio na zadnji javni poziv, a to je gospodin Dobronić, nikada nisu kazali ništa loše niti su o njemu loše mislili”.

Ali su njegov izbor na svaki način nastojali odugovlačiti…

Predsjednik Milanović na ovakav izgledni epilog reagirao je u svom klasičnom stilu:

– Čudi meda tu nema još kandidata. Da tu netko nije “bačen preko plota još u najlon vrećici”- komentirao je zajedljivo odluku vladajuće većine da na sutrašnjoj sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, podrže kandidature Radovana Dobronića i Marina Mrčele.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI