Neovisni novinarski portal
21.10.2021.
novinarstvo
Dobitnici Velebitske degenije 2020. (foto RTL.hr)

A Velebitsku degeniju dobivaju… Petra Somek, Tajana Petrović Čemeljić, Ana Trcol i Krunoslav Rac

Dobitnici Velebitske degenije 2020. (foto RTL.hr)

U velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu održana je svečana dodjela nagrade Velebitska degenija za najbolje novinarske radove s područja zaštite okoliša i prirode objavljene u 2020. godini. Novinarka časopisa Meridijani Petra Somek nagrađena je u kategoriji tisak i internet za reportažu “Zaštićena priroda Međimurja”, za dokumentarnu radio-dramu “Sakupljač zvukova – Ivo Vičić” nagrađena je kolegica Tajana Petrović Čemeljić s Radio Rijeke, u kategoriji televizije Degeniju je dobila RTL-ova novinarka Ana Trcol za reportažu “Podizanje razine mora i klimatske promjene”, dok je za najbolje fotografije nagradu dobio pisac i fotograf Krunoslav Rac za fotoreportažu “Proljeće na Velebitu – buđenje gorostasa” objavljenu u časopisu Meridijani.

Dobitnici Velebitske degenije 2020. (foto RTL.hr)

Čestitamo kolegicama i kolegama, s evo i nastavku više informacija o nagrađenima i njihovim radovima:

Obrazloženja nagrada

Tisak i internet – časopis Meridijani/ novinarka Petra Somek, reportaža
“Zaštićena priroda Međimurja”

U kategoriji Tisak i internet pobjedu odnosi reportaža Petre Somek “Zaštićena priroda Međimurja” objavljena u časopisu za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja Meridijani, broj 213 iz studenog 2020. godine.

Savršenim poznavanjem činjenica, ali i s dubokim emocijama i ljubavlju, autorica vodi čitatelja u “cvjetnjak u sjevernom kutku Hrvatske”, u srce svog rodnog Međimurja. Taj idilični otok “med dvemi vodami” (između Mure i Drave) i zaštićena područja njegove prirode, pružaju dom brojnim živim bićima: pticama bregunicama, vodomarima, jelenku, vidrama, dabrovima, crnim i bijelim rodama…kao i drugim biljnim i životinjskim vrstama.

U zoološkom spomeniku prirode zvanom Bedekovićeve grabe, o kojem autorica nadahnuto piše kao o pravom primjeru suživota čovjeka i prirode, obitavaju čak 63 vrste leptira, među njima i kritično ugrožene vrste – veliki i zagasiti livadni plavac, kojih pak ne bi bilo da nije ljekovite biljke krvare, u čijim se cvjetovima razvijaju gusjenice, a čiji opstanak ovisi i o njegovanju tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti, ali isključivo na održiv način.

U ovoj pitkoj i edukativnoj priči o ljepoti prirode najmanje hrvatske županije, koja je praćena i fotografijama vrhunskih znalaca kamere, autorica obrađuje i ostala zaštićena područja Međimurja među kojima i Značajni krajobraz rijeke Mure i Regionalni park Mura-Drava, koji su važni i u europskim okvirima. Također spominje i institucije i pojedince koji se dugo i uporno bore za zaštitu prirode, tako da je danas više od četvrtine Međimurske županije pod nekim oblikom zaštite. Uz iskazivanje dubokog poštovanja prema prirodi, nagrađena reportaža ujedno je i snažan apel za očuvanjem prirodne baštine od svih opasnosti koje joj prijete.

Televizija – RTL/ novinarka Ana Trcol, reportaža
“Podizanje razine mora i klimatske promjene”

U kategoriji televizijskih radova Velebitsku degeniju osvaja novinarka Ana Trcol. U prilogu objavljenom 10. ožujka u emisiji “Potraga” na RTL televiziji kolegica Trcol profesionalno, istraživački i svestrano obrađuje aktualnu temu podizanja razine mora zbog klimatskih promjena. U svjetlu najava da do kraja stoljeća možemo očekivati dizanje mora čak do jednog metra, jasno ukazuje na to kako je riječ o temi koja zaslužuje posebnu pažnju i s kojom se struka treba u najkraćem roku izuzetno ozbiljno uhvatiti u koštac.

Prilog je dojmljiv i višeslojno strukturiran. Na zanimljiv i gledatelju pristupačan način, uz primjere iz drugih zemalja, Ana Trcol u ovoj je priči istražila koja su mjesta u Hrvatskoj najugroženija i na koji smo se način doveli u opasnost. Na primjeru Šibenika i Vodica ukazuje na to da se posljedice klimatskih promjena ne događaju drugima i negdje drugdje, nego danas i ovdje te da ih ne smijemo i ne možemo zanemariti. Promjene se možda događaju neprimjetno, milimetar po milimetar, svjedočimo im svakodnevno, a prognoze koje nisu nimalo obećavajuće navode gledatelja na ozbiljno razmišljanje i spoznaju da smo se opasno približili krajnjoj točki u kojoj više nećemo imati manevarskog prostora.

Radio – Hrvatska radiotelevizija, Radio Rijeka/ novinarka Tajana Petrović Čemeljić, dokumentarna radiodrama “Sakupljač zvukova – Ivo Vičić”

U kategoriji Radio Velebitska degenija dodijeljena je Tajani Petrović Čemeljić, novinarki HRT-a, Radio Rijeke, za dokumentarnu radio dramu “Sakupljač zvukova – Ivo Vičić”. /Tonmajstor je Ivan Saftić, a urednik Nikica Klobučar. Emisija je snimljena u Rijeci tijekom veljače 2020. godine, a za Treći program Hrvatskoga radija proizveo ju je HRT – Radio Rijeka./

Kolegica Petrović Čemeljić prepoznala je dugogodišnji rad zanesenog “lovca” na zvukove Ive Vičića i darovala nam “radijski portret čovjeka koji prikuplja zvučnu baštinu svijeta prirode koji nas okružuje”. Kaže da Hrvatska ima još netaknutih područja za snimanje zvukova, kao što su Velebit, Gorski kotar, sjeverozapadna Hrvatska, pa čak i ravnice, pustopoljine, također i morska obala i otoci – pogotovo zimi. Zato Vičić predano odlazi na svojevrsna snimateljska hodočašća prirodom i bilježi njezine zvukove – pjev ptica u zoru, zavijanje bure na planini i vučjega čopora u šumi, šišmiše, galebove, more, valove, podmorje, zvončare, pastire, ovce, zvukove gradova, rijeka, pašnjaka, livada, pucanja leda, gromove. Tako čuva zvučnu baštinu svijeta oko nas jer, objašnjava Ivo Vičić, “kako se mijenja naš svijet, mijenjaju se i njegovi zvuci i možda ih u vrlo kratkom razdoblju više nećemo ni moći snimiti bez zvučnih zagađenja motora, automobila, brodova, aviona… zvukova tehnološkog napretka koji će nadglasati zvukove prirode”. Upravo zato zvukove valja sačuvati kao dokument našega vremena.

Riječ je o jedinstvenom zvučnom putovanju kroz prostor i vrijeme koji novinarka Tajana Petrović Čemeljić zabilježila slušajući pomno svog sugovornika. A slušateljima je omogućeno doživjeti bogatstvo zvukova i u njemu uživati.

Fotografija – časopis Meridijani/ pisac i fotograf Krunoslav Rac, fotoreportaža
“Proljeće na Velebitu – buđenje gorostasa”

U kategoriji fotografije pobjedu odnosi fotoreportaža pisca i fotografa Krunoslava Raca “Proljeće na Velebitu – buđenje gorostasa” objavljena u časopisu za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja Meridijani u broju 211 u svibnju 2020. godine.

Krunoslav Rac opisao je i vrhunski fotografski dokumentirao buđenje proljeća na Velebitu. Uz odlične kadrove prvih velebitskih vjesnika proljeća – šafrana, vjeverice koja mladuncima stvara gnijezdo, lisica, tek rođenih medvjedića, ptica u gnijezdu, srna, žaba, poskoka, kao i velikog tetrijeba u vrijeme parenja kojeg je vrlo teško pronaći i snimiti, autor nam zorno dočarava kako izgleda buđenje najčarobnijega godišnjeg doba na našoj najdužoj planini.

Njegove fotografije plod su iznimno napornog, pa i opasnog danonoćnog kretanja Velebitom, velikim dijelom pješice, u svim vremenskim uvjetima, gdje ne žali dugog čekanja u prikrajku, često na hladnoći i uvijek pod vedrim nebom, kako bi snimio i neke krajnje rijetke i ugrožene životinje.

Ovom vrsnom fotoreportažom autor promiče ekološki poželjan suživot čovjeka s prirodnim okruženjem, ali fotografijama napuštenih pastirskih stanova ukazuje i na demografsko odumiranje Velebita. Stopivši se profesionalno, fizički i duhovno s prirodom, koja je ponekad surova, ali uvijek riznica iskonskih vrijednosti, Krunoslav Rac zadužio je svoje čitatelje. Sve njegove fotografije i brojni tekstovi u službi su ukazivanja na ljepote naše prirode i potrebe da je maksimalno čuvamo u svakoj prigodi i svakom pogledu jer “proljeće će se ponovno vratiti na Velebit, koji će već sljedeće godine doživjeti novu preobrazbu”.

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI