Neovisni novinarski portal
2.8.2021.
HRVATSKA / POLITIKA / praznici
Dan neovisnosti, 26.lipnja, radni dan, manjeg značaja od, primjerice, neradnog vjerskog blagdana Tijelovo…

Dan neovisnosti, 26.lipnja, radni dan, manjeg značaja od, primjerice, neradnog vjerskog blagdana Tijelovo…

Danas je u Hrvatskoj Dan neovisnosti, 25.lipnja koji se obilježava kao spomendan. S obzirom na povijesno značenje ovog datuma, kada je prije 30 godina Sabor donio odluku o pokretanju postupka razdruživanja s ostatkom bivše zajedničke jugoslavenske države i osamostaljivanju, ima razloga upitati se kako je moguće da se ovaj povijesni datum tretira kao spomendan, dakle, radni dan, a primjerice Tijelovo, iako vjerski blagdan o kojem velik broj građana ne zna ništa, u Hrvatskoj ima status državnog praznika, neradnog dana.

Što je nama Dan neovisnosti i je li ovaj  datum relativiziran zbog inflacije državnih praznika koji češće štuju crkvene ( vjerske) od nacionalnih povijesnih događaja?

Saborskoj odluci o razdruživanju s ostalim jugoslavenskim republikama prethodio je referendum proveden 19. svibnja 1991. na kojem su građani izrazili svoju volju za samostalnom i neovisnog hrvatskom državom.

Građani Hrvatske tada su odlučili da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama . Za tu je odluku bilo 93,24 posto glasača. Tada se joiš vjerovalo u konfederaciju…

Druga odluka je glasila: Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. A za tu odluku svoj je glas dalo 92,18 posto glasača.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Brijunskom deklaracijom je utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine., da bi istekom moratorija na tu odluku, 8. listopada 1991. godine  Republika Hrvatska i formalno raskinula državno-pravne veze s ostalim republikama i postala samostalna i neovisna država.

Kakvog smisla ima obilježavati dva datuma koja se odnose na istu povijesnu suštinu i događaj? Hrvatska danas obilježava 25. lipnja kao Dan neovisnosti, kao spomendan,  koji je svima radni dan, a ne neradni praznik. A isti događaj, kojim su, jednoglasnom odlukom Sabora, 8.listopada 1991.,  i formalno razvrgnute sve veze s bivšom zajedničkom državom- SFRJ, proglašen je Danom Hrvatskog sabora i slavi se također kao spomendan.

Naime, iako je Sabor odlučio o razdruživanju sa SFRJ 25. lipnja, zbog tromjesečnog moratorija, na osnovu Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice koja je pokušala jugoslavensku krizu riješiti mirnim putem, ta je odluka stupila na snagu 8. listopada 1991.

Međutim, onog dana kad je istekao moratorij na odluku o samostalnosti Hrvatske,  avioni JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo državno vodstvo predvođeno predsjednikom Franjom Tuđmanom. Radi toga je povijesna sjednica Sabora ( sva tri vijeća ) održana u zgradi INA-e, u Šubićevoj ulici, 8. listopada 1991. koji se sve do donošenja novog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima ( 1. siječnja 2020. ) slavio kao Dan neovisnosti, i bio je državni praznik. Sada je preimenovan u Dan Hrvatskog sabora i radni je dan- spomendan.

Inače u hrvatskom kalendaru državnih blagdana, neradnih dana ukupno je 14, a od toga ih je 8 vjerskih, a 6 svjetovnih, povijesnih datuma relevantnih za državu i  njezine građane.

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI