Neovisni novinarski portal
24.6.2021.
POLITIKA / POVIJEST/SADAŠNJOST
Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe: Slavimo slobodu, mir, toleranciju među narodima, ne revidirajmo povijest…

Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe:
Slavimo slobodu, mir, toleranciju među narodima, ne revidirajmo povijest…

Dan je pobjede nad fašizmom koji se obilježava i kao Dan Europe u spomen na deklaraciju Roberta Schumana iz 1950. koji je inicirao ujedinjenje Europe na ideji mira i suradnje. Veliki je to datum u svjetskoj i europskoj povijesti, kojemu je snažan pečat dala i Hrvatska, odnosno njezini građani koji su sudjelovali u NOB-i i pokretu otpora nacifašizmu u Drugom svjetskom ratu. Stoga, s razlogom demokratski i civilizirani svijet 9.svibnja 1945. slavi kao trijumf slobode i mira nad ratom, zajedništva nad podjelama.

Hrvatska pobjedu nad fašizmom ne slavi, tek taj datum obilježava prigodnim priopćenjima državnog vrha, poštujući zadanu proeuropsku formu, ali bez istinskog poštovanja prema sadržaju…

Cvijeće na Spomen kosturnici (Foto: Tris/J. Krnić)

Pobjeda nad fašizmom je reintegrirala Hrvatsku

No, paradoks je u tome što je upravo za Hrvatsku, za brojne njezine dijelove okupirane i anektirane od talijanskih fašista, ovaj datum od iznimnog povijesnog značaja. Da nije bilo partizana, svojevrsne gerile organizirane u narodnooslobodilački pokret, pod vodstvom Josipa Broza Tita, koji su Hrvatsku svrstali u antifašističku, pobjedničku koaliciju, Istra, Rijeka i Dalmacija bili bi danas talijanski, hrvatski jezik, kultura, povijest bili bi zatrti, izbrisani. NDH i njezin poglavnik prodali su hrvatski državni teritorij za svoj, a ne hrvatski interes, kako im neki zaluđeni hrvatski nacionalisti danas žele pripisati, veličajući zločinačku Nezavisnu državu Hrvatsku kao ” izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda” za vlastitom državom.

Bila je to, nažalost, kvislinška, izdajnička i profašistička tvorevina koja je zbog svoje sramotne povijesne uloge u zločinima Drugog svjetskog rata ostala trajna hipoteka i teret hrvatskog naroda i države. Pokušaji revidiranja povijesti i rehabilitiranja NDH traju od uspostave nove, samostalne hrvatske države, i već tri desetljeća toleriraju se bez ozbiljnijih osuda vlasti, iako se time samo produbljuju podjele i Hrvatsku sve više udaljava od moderne, antifašističke Europe za koju je palo na tisuće hrvatskih rodoljuba, a mnogi su prošli torture koncentracijskih logora i izbjeglištva.

Pouke Drugog svjetskog rata, nažalost, nekima nisu bile trajna, skupo plaćena vrijednost koju treba čuvati, pa je zlo ponovo ovladalo ljudima 1991. i nagnalo ih u agresiju i najkrvaviji sukob u Europi od 1945. Domovinski rat uzeo je nove žrtve, oslobodio okupirane  dijelove Hrvatske, ali i novu mržnju među narodima na ovim prostorima, podijeljenim po kriteriju nacije i vjere, donio nova stradanja, nove ljudske žrtve i golemu materijalnu štetu. No, najveća je šteta što ljudi iz ratova ništa ne nauče i što imaju običaj povijest ponavljati…

Dan pobjede nad fašizmom zato treba slaviti, svake godine iznova se prisjećati povijesnih činjenica i događaja, i ne podlijegati njihovoj reviziji i interpretaciji prema političkim potrebama. Naučimo svoju povijest i prenesimo je novim generacijama bez falsifikata i nacionalšovinizma koji truje svaku šansu da živimo i razvijamo se kao sav napredan, moderan, demokratski svijet.

Plenkovićeva posvećenost Europi…

U tome bi svakako pomoglo kada bi državni dužnosnici svojim primjerom i poštovanjem spram povijesti pokazali kako se slave pobjede i njihove najveće vrijednosti- mir, zajedništvo, tolerancija, demokracija, međusobno uvažavanje i suradnja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković ove je godine, uoči Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, 9. svibnja, na Twitteru, objavio, u subotu, sa summita u Portu, kratku poruku:

-Danas na 76. obljetnicu kraja Drugog svjetskog rata, čije su strahote trajno obilježile Europu, na #EUSocialSummit21 u Portu nastavljamo zajedno graditi Europu mira, humanističkih vrijednosti, socijalne pravednosti i gospodarskog napretka.

Danas se, pak, građanima obratio podužom čestitkom u povodu Dana Europe.

Dan Europe i ove godine obilježavamo suočavajući se istodobno s najvećim globalnim izazovima od Drugog svjetskog rata. Stoga je ovo prigoda da se prisjetimo da se iz zgarišta poratne Europe, nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom kojom je okončano jedno od najmračnijijih i najtragičnijih razdoblja europske povijesti, ali i nasuprot prijetnje komunističkog totalitarizma u okolnostima Hladnog rata, tada rodila vizionarska ideja ujedinjene i demokratske Europe, kao zalog trajnog mira, solidarnosti i blagostanja europskih naroda. Ono što se u to vrijeme možda činilo utopijom danas je stvarnost koju dijele 27 država članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska– stoji u čestitci u kojoj se kaže i da se Hrvatska, kao najmlađa država članica EU “pokazala kao odgovorna, solidarna i angažirana članica, koja zna štititi svoje nacionalne interese i koristiti mehanizme Unije za vlastiti gospodarski razvoj, socijalnu uključenost te za što bolji i što kvalitetniji život svojih građana.”
Ove godine, napominje premijer u svojoj čestitci, Dan Europe označava i početak Konferencije o budućnosti Europe u Strasbourgu. U narednim mjesecima diljem Europe imat ćemo prigodu za uključivo promišljanje o smjeru budućeg razvoja Europske unije. A svojim posebnim iskustvom nove države članice koja je dugo težila povratku u okrilje demokratske Europe, Hrvatska, ističe Plenković, sigurno može dati vrijedan doprinos radu Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj će u ime Europske komisije jednu od vodećih uloga imati potpredsjednica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica– posebno će istaknuti hrvatski premijer u prigodnoj čestitci.

Zajedničko pismo EU-a,  s potpisom Milanovića

Predsjednik Republike, Zoran Milanović, supotpisao je s predsjednicima zemalja članica Europske unije zajedničko pismo građanima s najboljim željama povodom Dana Europe koji se drugu godinu za redom slavi u izazovnim pandemijskim okolnostima. Pismom su, također, pozvali sve građane da se uključe, sa svojim prijedlozima, u raspravu o oblikovanju zajedničke europske budućnosti.

-Izazovi s kojima se kao Europljani suočavamo su višestruki: od borbe s klimatskom krizom i stvaranja zelenih ekonomija, istovremeno balansirajući sve veću konkurenciju među globalnim akterima, do težnje za digitalnom transformacijom naših društava. Trebat ćemo razviti nove metode i nova rješenja. Budući da smo demokracije, naša snaga je u angažiranju glasova unutar naših društava, kojih je mnogo, kako bismo pronašli najbolji put naprijed. Što više ljudi sudjeluje u širokoj i nepristranoj raspravi, to bolje za našu Uniju“, stoji u zajedničkom pismu predsjednika članica EU-a koji podsjećaju na temeljna načela europskih integracija koja su relevantna i danas: slobodu, jednakost, poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i slobodu izražavanja, solidarnost, demokraciju i lojalnost među državama članicama.

Antifašisti apeliraju: Poštujmo lekcije iz povijesti!

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske ( SABA ) oglasio se priopćenjem nešto ranije, pozivajući na učvršćivanje zajedništva na Dan oslobođenja i Dan pobjede.

-Za antifašiste diljem Hrvatske i svijeta travanj i svibanj, posebice 8. i 9. svibnja 1945. s pravom i ponosom mogu se nazvati „zorom ljudske povijesti“. U mnogim se gradovima i mjestima svijeta ti dani obilježavaju dostojanstveno jer sjećanje na žrtve fašističkog barbarstva i borce protiv fašizma trajna je obveza sviju nas- stoji u priopćenju SABA, u kojem se posebno ističe protivljenje “zastrašujućim pokušajima krivotvorenja povijesti, rehabilitaciji nacističkih i ustaških zločinaca kao „nacionalnih heroja“, uništavanju spomen obilježja osloboditeljima, te veličanju fašističkih suradnika poput Pavelića, Luburića i drugih.”

Antifašisti pozivaju na zajedničko komemoranje i odavanje počasti borcima za slobodu, osloboditeljima, koji su svoje živote dali kao partizani, članovi pokreta otpora hitlerovskoj koaliciji za oslobođenje svoje domovine i uništenje fašističkog vojnog ustroja.

-Apeliramo na sve: sačuvajte uspomenu na milijune žrtava fašizma i rata, na žrtve masovnog istrebljenja Židova, Srba, Roma, antifašista. Očuvajmo tradiciju, sjećanje i misiju antifašističkog otpora. Založimo se za svijet u kojem rasizmu, barbarstvu, nacionalizmu i netoleranciji nema mjesta. Poštujmo lekcije iz povijesti tako da se nikada ne zaboravi fašističko zlo- poručili su iz SABA.

Svim čitateljima redakcija TRIS-a, također, čestita Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI