-Jeste li znali da je prosječna mirovina hrvatskih branitelja koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i zatim otišli u redovnu mirovinu MANJA od prosječne mirovine opće populacije? – upozorava Možemo i poziva na potpisivanje peticije kojom bi se ta nepravda ispravila.
-Iako se za sve te mirovine često tvrdi da su visoke, oni branitelji koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi i zatim otišli u redovnu mirovinu imaju mirovinu koja je u prosjeku MANJA od prosječne mirovine opće populacije. Naime, prosječna mirovina branitelja u redovnoj mirovini je 635 eura, dok je prosječna mirovina opće populacije, umirovljene po Zakonu o mirovinskom osiguranju – 638 eura. I sve to unatoč tome što ti branitelji imaju gotovo isti prosječni radni staž, 31 godinu, kao i ostali umirovljenici – kaže Damir Bakić, saborski zastupnik stranke Možemo.
Zato je Možemo u Saboru predložio povećanje mirovina branitelja koji su nakon rata nastavili raditi – u prosjeku za 20%. Traže da se njihov dvostruki doprinos – obrana Hrvatske u ratu i radni staž u miru – više vrednuje.
-Potpiši peticiju! Napravimo zajedno pritisak na HDZ i DP da podrže ovaj prijedlog izmjena zakona, kada dođe na dnevni red Sabora krajem travnja. Oni koji su se vratili na svoja radna mjesta nakon što su branili Hrvatsku to i više nego zaslužuju! – kaže Bakić koji se inače u znanstvenom radu intenzivno bavio i mirovinskim osiguranjem, te je dobro uoućen u ovu problematiku, te je jedan od autora prijedloga za ispravljanje nepravde u braniteljskim mirovinama.
Zapravo je nevjerojatno kako nitko do sada nije obratio pažnju na ovu, još jednu u nizu mučnih nepravdi u hrvatskom društvu. Javna je tajna kako u Hrvatskoj ima nepoznati i oveliki broj tzv. lažnih branitelja, onih koji su posredstvom različitih političkih i partijskih veza u registrima upisani u registre sudionika Domovinskog rata, iako rata nisu ni vidjeli ni čuli osim na televiziji. Velik je broj onih koji su raznim lažiranjima sebi priskrbili ‘braniteljsku invalidsku penziju’ i druga prava, iako su se ozlijedili, npr. igrajući mali nogomet.
Na žalost, istinski branitelji rijetko se čuju u javnom prostoru. Umjesto njih najglasnija je manjina koja je dobro ‘unovčila’ status branitelja, te se tijesno uvezala s aktualnim vlastima. Jedna od najvećih anomalija hrvatskog društva je što je čitava jedna generacija nakon rata ‘uzela mirovinu’ ‘u najboljim godinama’, te je tako izbjegla sudjelovati u izgradnji bolje i prosperitetnije države. Na koncu, oni koji su odbili otići u mirovine nakon rata, nego su odlučili i dalje živjeti i raditi punim intenzitetom i tako doprinijeti Hrvatskoj i u miru, danas su – kažnjeni na način da imaju manju mirovinu nego oni koji su u ‘ratnu mirovinu’ otišli u ranoj mladosti. Dakako, sve ovo ne odnosi se na časne ljude koji su zbog zbiljskih ratnih ozljeda i trauma bili prisiljeni otići u mirovinu, a jer više nisu bili u mogućnosti nastaviti raditi ono što su radili ‘u miru’.
Inače, Možemo organizoita raniz tribina i javnih rasprava o ovoj temi, a koje se nakon Rijeke i Osijaka nastavljaju u Splitu 7. travnja u Tehnološkom parku u 18 sati, a onda 08. travnja 2026. u Šibeniku, u Art podrumu, Ulica Šibenske narodne glazbe 1, u 18 sati.
Saborski zastupnici Damir Bakić i Draženka Polović predstavit će prijedlog izmjena Zakona o hrvatskim braniteljima koji nastoji ispraviti ovu nepravdu. Na raspravi će sudjelovati i veterani Domovinskog rata – Nenad Ljubić i Nenad Hodap, uz kratki film i otvorenu diskusiju.
