Neovisni novinarski portal
24.9.2021.
ekopis / vijesti iz boljeg svijeta
Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

Svjetska banka sjemena u norveškim polarnim bespućima, na braniku čovječanstva:
Ovo je posao koji nikada neće biti dovršen

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

Prije neki dan smo objavili tekst o norveškom ministrmeđunarodnog razvoja Dag-Inge Ulsteinu koji brine o mentalnom zdravlju u svijetu zbog posljedica pandemije, umjesto da kao naši ministri brine o tome kako doći do još jedne vlastite nekretnine. Danas se osvrćemo na jučerašnji istup norveške ministrice poljoprivrede i hrane Olaug Vervik Bollestad  koja se sekira oko toga kako će čovječanstvo preživjeti za slučaj nekih globalnih nevolja, umjesto da sebi ili kumovima sređuje milijunske poticaje za (ne)postojeći poljoprivedni biznis. Zbilja su čudni ti norveški političari.

-Duboko u planini na otoku u arhipelagu Svalbard, na pola puta između kontinentalne Norveške i Sjevernog pola, više od jednog milijuna sjemenki usjeva iz cijelog svijeta pohranjeno je u Svalbardskom globalnom sjemenskom trezoru. Skladište tako sadrži najveću rezervnu zbirku uzoraka sjemena na svijetu. Osnivanjem Banke sjemena, Norveška je preuzela globalni zadatak koji nikada neće biti dovršen. Najbolji način za upravljanje ovom odgovornošću je učiniti to u vječnoj perspektivi – veli ta dalekometna norveška ministrica koja razmišlja o vječnosti.

Olaug Vervik Bollestad, norveška ministrica hrane i poljoprivrede (foto Vlada Norveške)

Dakako, valja pojasniti za one koji to još nisu čuli, već dulje od desetljeća norveško Ministarstvo poljoprivrede i hrane upravlja Svalbardovim globalnim trezorom sjemena u suradnji s Nordijskim centrom za genetske resurse (NordGen) i Global Crop Diversity Trustom. Ukratko, u planetarnoj zabti, na otočju udaljenom oko 1000 km od Sjevernog pola, 2000 km od Osla, a gotovo četiri tisuće kilometara od Dalmacije, norveška vlada je uložila golem novac i uredla podzemno skladište u kojemu se čuva, sad već, oko milijun uzoraka sjemenja biljaka iz čitavog svijeta.

Sjeme donijeli i Cherokee indijanci

-Kada pripremamo zdjelu žitarica za doručak ili režemo krišku kruha, obično ne razmišljamo o tome gdje je poljoprivrednik nabavio zob ili sjeme pšenice ili koja je sorta pšenice korištena za pečenje našeg kruha. Prije više od 10 tisuća godina, kada su sakupljači lovaca odustali od svojih lutanja i seoba, počeli su spremati sjeme svojih usjeva za sadnju za sljedeću sezonu. Od tih dana svaka je generacija dodala svoj pečat našoj raznolikosti usjeva zbog sačuvanog sjemena – sačuvanog zbog sposobnosti biljke da izdrži štetnike, da raste u teškoj klimi ili jednostavno zato što ima dobar okus. Svojim postojanim naporima prošle i sadašnje generacije poljoprivrednika pomogle su stvoriti obilje prehrambenih biljnih vrsta i sorti među kojima mi kao potrošači danas možemo birati – ističe Olaug Vervik Bollestad.

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

U veljači 2020., predstavnici 28 genskih (sjemenskih) banaka iz cijelog svijeta izdržali su naše su negostoljubive vremenske prilike i temperature od -20 ºC kako bi položili nove uzorke sjemena u Banju sjemena, veli ona.

-Bili su odjeveni u identična polarna odijela koja su za tu priliku posuđena, pa je te dostojanstvene dobavljače sjemena bilo teško razlikovati. Međutim, kutije koje su nosili sadržavale su raznolik sadržaj  različitih sjemenki. Također je i pleme  Cherokee iz SAD-a poslalo kutije sa sjemenjem na Svalbard. Njihov je spremnik sadržavao sjeme autohtonih sorti kukuruza, graha i tikvica – usjeve koji čine dio kulturne baštine Cherokeea. Postoji vjerovanje kako će Cherokee pleme postojati sve dotle dok imaju pristup svojim tradicionalnim biljkama, pa je tako skladištenje ovih sjemenki  za njih imalo i dodatno simbolično značenje. U drugoj je kutiji bilo sjeme divljih livada s jednog od imanja princa Charlesa u zapadnoj Engleskoj, uključujući divlju mrkvu, djetelinu i pet vrsta divljih orhideja. Međunarodna banka gena ICRISAT sa sjedištem u Indiji deponirala je više od 2.800 različitih vrsta sjemena. Od prije, ICRISAT je već imao više od 110.000 pristupanja u Banku sjemenja – otkriva norveška ministrica.

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)Globalna zajednica prepoznala je važnost genetske raznolikosti za sigurnost hrane uključivanjem očuvanja genetske raznolikosti sjemena, uzgajanih biljaka i njima srodnih divljih vrsta kao jedan od ciljeva u cilju održivog razvoja kako bi se spriječila glad u svijetu.

Ugrijalo i na Arktiku

-Potpisan je arktički poziv na akciju  koji potiče sve vlade da pojačaju njihovi napori na održavanju genetske raznolikosti. To je presudno za proizvodnje hrane prilagođenu klimatskim promjenama u svijetu, posebice za one dijelove svijeta gdje imaju ograničen pristupom poljoprivrednom zemljištu i vodi. Brojni su međunarodni napori koji podržavaju ove ciljeve, poput provedbe Međunarodnog ugovora o sjemenu i rada FAO-ove komisije za genetske resurse. Norveška igra aktivnu ulogu u mnogim od tih procesa. Međutim, moramo pomesti i vlastiti prag. U prosincu 2019. odobrila sam nacionalnu strategiju Norveške za očuvanje i održivo korištenje genetskih resursa za hranu i poljoprivredu. Strategija opisuje napore naše zemlje da održi ovu vitalnu genetsku raznolikost i ja ću pomno pratiti taj rad – kaže ministrica Bollestad.

Slika iz Svalbarda (foto Wikipedia)

Inače, kada se planirala i gradila Banka sjemena u Svalbardu, jedan od najvažnijih razloga zašto je smještena u polarnoj ledenoj ‘nedođiji’ je upravo bila hladnoća kakva prevladava u tom dijelu svijeta, a koja je podesna za skladištenje i ne zahtijeva veliku potrošnju energije za ‘umjetno hlađenje’. No pokazalo se kako je ugrijalo i na Arktiku prije nego li se to očekivalo –  globalne  klimatske promjene su neumoljive i postale su posve opipljive i u Svalbardu, te je porast prosječne temperature zahtijevala temeljitu tehnološku obnovu pogona Banke sjemena.

Fascinantno i za nas znanstvenofantastično

-Nakon opsežne tehničke nadogradnje koja je završena 2019. godine, mogu garantirati da je Svalbard Global Seed Vault sigurniji nego ikad. Novi pristupni tunel i poboljšani sustav hlađenja osigurat će održivost uskladištenog sjemena dugi niz godina. Uzgoj biljaka zahtijeva kontinuiran i dugotrajan rad. Sigurno pohranjeni unutar planina na Svalbardu leže u “gradivnom bloku” naših budućih sorti žitarica. To je toliko  fascinantno da bismo svakako trebali razmisliti o tim sjemenkama kad sljedeći put sipamo zdjelu žitarica ili mješavine brašna za štrucu doma pečenog kruha – zaključuje Olaug Vervik Bollestad.

Nego što je nego fascinantno. A za naše hrvatske prilike  znanje ovakvo što je znanstvenofantastična priča, s obzirom na uskogrudnost i izuzetak vizije i skrbi za opće dobro kod domaćih vladajućih poltičara. Čak i količina uloženog novca u ovaj čudesan projekt nije bogznakako visoka –  takvo što se u nas u kratko vrijeme spiska na kolosalne gluposti i nepotreban luksuz, poput dužnosničkih službenih automobila i prekomjerno velikih plaća vladajućih dužnosnika.

Trenutak donošenja sjemena Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

No vratimo se na Svalbard, otočnu skupinu u Arktičkom oceanu sjeverno od kopnene Europe, smještenu na  otprilike pola puta od Norveške do Sjevernog pola. Tri otoka su tamo naseljena – Spitsbergen, Bjørnøya i Hopen, a na njima ukupno živi svega oko 2700 žitelja.

I milijun raznih sjemenki najraznovrsnijih žitarica, voća i povrća…

Dakle, Svalbard Global Seed Vault kojime upravlja NordGen najveće je svjetsko skladište sjemenja, svojevrsni rezervni objekt za očuvanje svjetske raznolikosti budućih usjeva. Ovdje se duplikati sjemena pohranjenih u genskim bankama čuvaju za dugoročno skladištenje kako bi pridonijeli osiguranju svjetske opskrbe hranom.

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

Na globalnoj razini postoji oko 1 700 sličnih banaka koje, baš kao i NordGen, rade na očuvanju i promicanju održivog korištenja biljnih genetičkih resursa važnih za našu hranu i poljoprivredu. Ali ratovi, sukobi, klimatske promjene i određene političke odluke dovode do rizika za takve banke (bivaju uništene u ratovima), pa postoji sve veća potreba za osiguravanjem zbirki sjemena na više mjesta.

Skladište na – 18 stupnjeva

Svalbard Global Seed Vault nudi dugoročno skladištenje duplikata sjemena od međunarodnih, nacionalnih i regionalnih genskih banaka i institucija. Vlasništvo nad sjemenom i dalje ostaje vlasništvo banke sjemenja koja  deponira sjeme u Svalbardu. Sjemenje se čuva u takozvanim uvjetima crne kutije, što znači da samo institucija koja je položila sjeme smije otvarati istu kutiju.

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

Različita sjemena i sjemenke imaju različitu dugotrajnost. Postoje razlike u dugovječnosti među vrstama i među sjemenkama unutar vrsta. Neke od ovih razlika su genetske, ali dugovječnost sjemena također uvelike ovisi o kvaliteti sjemena, koja varira ovisno o uvjetima uzgoja i zrelosti, kontaminaciji štetnicima i upravljanju nakon žetve. Dobro osušeno i vakuumski upakirano sjeme najdugovječnijih vrsta pohranjeno na -18 ° C može ostati održivo stoljećima. Sjeme u Svalbard Global Seed Vault-u čuva se pod istim uvjetima (-18 ° C) kao i izvorne zbirke deponiranih genetskih banaka. Budući da ove genetske banke redovito vrše testove klijavosti na svojim zbirkama, mogu utvrditi kada poslati novo sjeme u ovu banku sjemenja.

Inače, Norveška je potrošila približno 8,3 milijuna eura na izgradnju banke sjemena, a kasnije je uložila još približno 20 milijuna eura u tehničku nadogradnju postrojenja. Godišnji trošak održavanja ovog jedinstvenog pogona iznosi približno milijun eura.

Ova banka sjemena može pohraniti 4,5 milijuna uzoraka sjemena. Svaki uzorak sadrži prosječno 500 sjemenki, tako da se u objektu može pohraniti najviše 2,25 milijardi sjemenki. Odlaganje i čuvanje sjemena može se nastaviti neko vrijeme. Trenutno sadrži više od milijun uzoraka sjemena što ga čini najvećom takvom bankom na svijetu.

Nakon 10 godina rada, norveška je vlada odlučila provesti niz poboljšanja u objektu, zbog ponavljanih manjih propuštanja u ulaznom tunelu tijekom sezone topljenja snijega. Nakon predprojekta, i u skladu s tehničkim savjetima dobivenim 2018. godine, norveški parlament odlučio je uložiti 200 milijuna NOK (20 milijuna EUR) u nadogradnju objekta. Projekt se usredotočio na osiguravanje vodonepropusnosti pristupnog tunela, poboljšanje sigurnosnih postupaka i prelazak na novi sustav hlađenja.

Uz nadogradnju objekta, izgrađeno je novo parkiralište i poslovna zgrada.

Banka sjemena u Svalbordu (foto Svalbard Global Seed Vault)

A sad važna obavijest za one kojima je ova građevina koja nekima može izgledati kao supertajna vojna baza ili sofisticirano skrovište nekog superzlikovca iz filmova o Jamesu Bondu proizevla želju da je posjeti.

Nitko osim ovlaštenih ne može u Banku sjemena

-U ovom trenutku nijedna osoba, osim ovlaštenog osoblja, ne smije ulaziti u Banku sjemena zbog pojačanih sigurnosnih mjera. Mediji i drugi ugledni gosti u prošlosti su zaista smjeli unutra kako bi pomogli u širenju informacija o važnosti Seed Vault-a za publiku širom svijeta. Međutim, tijekom nedavne tehničke nadogradnje objekta provedena je nova procjena rizika, a kao rezultat toga, poduzete su dodatne mjere za daljnje jamstvo sigurnosti i cjelovitosti sjemena i objekta u kojem se nalazi. Broj uzoraka sjemena pohranjenih u Seed Vault-u sada je dosegao preko milijun, što predstavlja neprocjenjiv resurs za globalnu prehranu i poljoprivredu, a naš glavni prioritet je zaštititi ovo naslijeđe za globalnu zajednicu – kaže Åsmund Asdal, šef te globalne sjemenare. 

Åsmund Asdal

Ali, mogu li barem novinari posjetiti taj kompleks?

-Nažalost, predstavnicima medija nije moguće posjetiti unutrašnjost Banke. Međutim, okolno područje nije ograničeno i možete stajati ispred kultnih ulaznih vrata u Banku. Ali, čuvajte se polarnih medvjeda –  upozorava Åsmund Asdal.

I na kraju još jedna obavijest: tamo se,  kažu, nikada neće moći naći genetski modificirano sjeme rajčice s okusom šperploče ili jabuka s teksturom i mirisom kartonske kutije. Mudra Norveška je zabranila pristup raznim poizvođačima zloglasnog GMO sjemenja…

-Norveški i europski zakon zabranjuju prijenos GMO-a preko granica u Europi, a time i uvoz GMO-a i njihovo skladištenje u sjemenskom trezoru – decidirani su.

A ako bi vi poželjeli donirati ovoj Banci sjeme bakine salate ne možete to učiniti sami tako da odete u Norvešku i pokucate im na vrata s kutijom sjemena. To će te morati učiniti posredstvom neke od priznatih svjetskih banaka sjemena.

Za početak, tu u nas je osnovana Duštvena banka sjemena (DBS)  koja je projekt Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), a čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih „izgubljenih” za buduće generacije, pa se javite njima.

Posijmo kupus, a ne rat.

Ilustracija: Ovo je veliki kupus za čovječanstvo (foto Facebook)

 

.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI