-Predugo je mentalno zdravlje bio zanemareni aspekt globalnog zdravlja – i razvojne agende. Prije gotovo godinu dana – Norveška je postala prva zemlja koja je pokrenula strategiju za borbu protiv nezaraznih bolesti u zemljama u razvoju. Tada nas je pogodio previše zarazni koronavirus. Jako nas je pogodilo. Je li to učinilo našu novu strategiju manje važnom – ili je uopće nemoguće provesti? Daleko od toga -kaže Dag-Inge Ulstein, govoreći o programu koje su norveške vlati pokrenule ne bi li pospješili mentalno zdravlje djece i u Norveškoj i u siromašnijim državama diljem svijeta.

Norveški ministar Dag-Inge Ulstein (foto Facebook)

A kod nas? Kod nas je vlastima mentalno zdravlje vlastite nacije zadnje na pameti, a problemi djece u Senegalu ili Nepalu im zasigurno im pak nikad nisu na pameti. Kako je primjetioo nedavno jedan ugledni stručnjak iz područja psihologije u HRT-voj radio emisiji, prema njegovim saznanjima Stožer CZRH u svojemu ‘timu’ nije angažirao psihologa, a koji bi ih mogao savjetovati o tome kako istupati u javnost na primjereniji način i tako neće podsticati strahove, neizvjesnost tjeskobu i psihičke tegobe hrvatskom stanovništvu.

-Prvo, hoće li vas Covid-19 ubiti ili ne – ovisi o mnogim stvarima – ali jedan od glavnih čimbenika je imate li već nezaraznu bolest – poput različitih bolesti srca, raka, dijabetesa ili respiratornih bolesti. Kao drugo, možemo tek početi shvaćati posljedice po mentalno zdravlja koronavirusa – ne samog virusa – nego lockdowna, poremećaja dnevnih rutina, svakodnevnih radosti i svakodnevnih posjeta.  Već prije pandemije – tihe ubojice poput narušenog mentalnog zdravlja, onečišćenja zraka i duhana – uzrokovale su 70 posto prerane i nepotrebne smrti u svijetu. Ipak, borba protiv njih prima samo 1 posto međunarodnih sredstava za razvoj koja idu u zdravstvo. To se mora promijeniti – i to moramo promijeniti čak i dok se borimo protiv pandemije – ističe norveški ministar.

Pa što je tom ministru? Umjesto da nas kao naši ministri i ostali visoki dužnosnici svakodnevno izlažu novim psihičkim tegobama zbog nelogičnosti, bahatosti i banalnosti, ovaj se norveški ministar brine za tamo nečije zdravlje.

Kako kaže, prošli tjedan čuo je kako su poremećaji mentalnog zdravlja usljed pandemije još veći problem nego što je mislio.

-Među onima između 10 i 24 godine su samoozljeđivanje, depresija, anksioznost i međuljudsko nasilje postali među deset  najvećih uzroka smrti i bolesti. Oni uzrokuju smrt zbog očaja. U novim znanstvenim studijama doznajemo o dosadašnjim posljedicama Covida-19 na djecu i adolescente. Utjecaji zatvaranja škola su ozbiljni – pa tako i utjecaji prenapregnutog zdravstvenog sustava i gubitka za mnoge jedinog hranjivog obroka u danu. Također znamo da je obiteljsko nasilje u znatnom porastu, događaju se poremećaji u obiteljskim odnosima, djeca su izložena zanemarivanju i zlostavljanju. To mi govori da nas čeka ogroman posao na području mentalnog zdravlja, a to se posebno odnosi na djecu i adolescente – veli taj norveški ministar.

Mentalno zdravlje područje je koje zahtijeva sveobuhvatno djelovanje – kako unutar tako i izvan zdravstvenog sektora, nastavlja Dag-Inge Ulstein.

Veseli Norvežani (foto Facebook)

-Mentalno zdravlje njeguje se kod kuće – u školama – i na radnom mjestu. Moramo se boriti protiv stigmatizacije i isključenja. Vlade imaju glavnu odgovornost – ali partneri iz civilnog društva također igraju ključnu ulogu – posebno u siromašnim zemljama s uspostavljenim slabim zdravstvenim sustavom. Djeca su naša budućnost – a budućnost je nešto u što treba ulagati. Psihološki kapital u najranijoj dobi posebno je važan – smatra Dag-Inge Ulstein

Ovo pozivanje na ulaganja za pospješšenje mentalnog zdravlja kod djece i mladih više je od puke metafore, tvrdi on.

-Moramo ulagati u zdravstvene sustave u zemljama u razvoju – tako da uključuju usluge pospješenja mentalnog zdravlja. Moramo ulagati u bolju skrb za one koji pate od depresije, tjeskobe, samoozljeđivanja – i od kognitivnih posljedica Covida-19.  Nemamo više mladih života za gubljenje – zaključio je norveški ministar Dag-Inge Ulstein.

Kad se čuje ovakvo što može se pomisliti da ta Norveška nije na istom planetu.

Ali jest.

Dok se tamo, čini se, iskreno brinu za mentalno zdravlje svoje i drugih nacija, nas naši političari i dalje… *Rečenicu nastavite sami jer smo mi pristojan portal, a tu obično dođe u narodu uvriježen nepristojan izraz koji sadrži prosti glagol koji ima veze s reprodukcijom kod ljudi, samoglasnik-prijedlog u te imenicu mozak). 

Inače, Norveška je najsretnija zemlja svijeta, izračunali su prije tri godine u  UN-ovom globalnom izvješću o sreći kojim se pokušava utvrditi razina sreće u 155 država.

Hrvatska je tada zauzela 77. mjesto.

Veseli Norvežani (foto Facebook)