Bez sjemenja jestivih biljaka čovječanstvo bi, jasno je, izumrlo u vrlo kratkom roku. A u uvjetima klimatskih promjena, sve većih suša, vrućina i drugih nepogoda, od presudne je važnosti imati sjeme koje je otporno na takve uvjete. Za razliku od sjemenja kojim se na razne načine manipulira u laboratorijima radi veće zarade proizvođača hrane, tzv. staro sjeme je znatno otpornije, a poznato je i kako je hrana dobivena iz ‘domaćeg’ sjemenja neusporedivo podesnija, zdravija i hranjivija za ljudski organizam.
I to razlog zbog kojeg je 139 organizacija iz 23 europske zemlje uputilo otvoreno pismo 27-orici ministara poljoprivrede EU i novom povjereniku EU za zdravstvo, Olivéru Várhelyiju. Zajedno pozivaju na hitna poboljšanja zakonodavstva EU-a o sjemenu, što je na dnevnom redu sljedećeg sastanka Vijeća od 9. do 10. prosinca.
-Trenutačni zakonski prijedlog predstavlja ogromnu prijetnju raznolikosti naših kultiviranih biljaka i pravu naših poljoprivrednika da koriste vlastito sjeme”, upozoravaju organizacije, zajedno s više od 160.000 građana koji su do sada potpisali peticiju “Podignimo vilice za raznolikost” (www.raiseourforks.org).
Organizacije imaju četiri zahtjeva za novo zakonodavstvo EU o sjemenu:
- Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet.
- Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena mora se u potpunosti provoditi.
- Pristup raznolikih i lokalno prilagođenih sorti tržištu regionalnih proizvođača sjemena mora biti olakšan.
- Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.
-Prijedlog Europske komisije ugrožava europsku poljoprivredu. Na temelju prijedloga, aktivnosti usmjerene na očuvanje rijetkih sorti – poput prijenosa reznica s ugroženih stabala jabuka ili dijeljenja ugroženih sorti graha – po prvi put bi ušle u definiciju tržišta i bile regulirane tim propisima. Širom Europe, vrtlari i farmeri rade, često dobrovoljno, kako bi očuvali genetsku raznolikost usjeva za sadašnje i buduće generacije. Ti pojedinci uvelike pridonose našoj sigurnosti hrane. Ipak, kažnjavaju se složenim propisima namijenjenim komercijalnom tržištu sjemena -, kaže Magdalena Prieler, stručnjakinja za politiku sjemena u ARCHE NOAH.
Nacrt zakona također ograničava ljudsko pravo poljoprivrednika da dijele vlastiti sadni materijal, a što je sadržano u međunarodnom pravu, ističe se.
U srpnju 2023. Europska komisija predstavila je nacrt nove uredbe o proizvodnji i stavljanju na tržište sjemena i sadnog materijala (npr. reznica voćaka ili sjemenskog krumpira). U travnju ove godine Europski parlament pozvao je na poboljšanja u zaštiti agrobiološke raznolikosti i prava poljoprivrednika. Razgovori ministara poljoprivrede još traju.
U nastavku prenosimo ‘Otvoreno pismo poslano ministru Dabri kao i ostalim ministrima članica EU‘ koj su poslale domaće orhaizacije koje podržavaju ovu inicijativu.
Pismo su poslali novom hrvatskom ministru za kojega nije jasno je li upućen u navedenu problematiku.
Poštovani ministre Josipe Dabro,
Od 9. do 10. prosinca 2024. na sjednici Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu raspravljat ćete o predloženoj novoj Uredbi EU-a o marketingu i proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala (PRM).
Udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Biovrt – u skladu s prirodom i ZMAG predstavljaju aktere iz 139 potpisanih udruga iz cijele Europe koji su uključeni u očuvanje, razvoj, proizvodnju i korištenje raznolikosti naših kultiviranih biljaka, posebno žitarica, povrća i voća. Naš rad osigurava da poljoprivrednici i vrtlari i dalje imaju pristup vrstama i sortama koje globalna industrija sjemena ne nudi, uključujući tradicionalne Hrvatske sorte, sorte pogodne za uzgoj u područjima specifičnih uvjeta, za uzgoj bez pesticida i sintetičkih gnojiva, te sorte i heterogeni materijal koji može evoluirati na gospodarstvu i kontinuirano se prilagođavati lokalnim uvjetima zahvaljujući širokoj genetskoj raznolikosti unutar sorte.
Raznolikost vrsta i sorti usjeva, kao i raznoliki, decentralizirani pristupi očuvanju i proizvodnji
biljnog reprodukcijskog materijala koji se temelji na zajednici, neophodni su za održive
prehrambene sustave otporne na krize. Važnost našeg rada priznata je Međunarodnim
ugovorom o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu1 i Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koji rade u ruralnim područjima2
Trenutačni propisi o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala
promiču sjeme i druge reprodukcijske materijale razvijene za industrijsku poljoprivredu, koji
se mogu prodavati zajedno sa štetnim pesticidima i sintetičkim gnojivima te uzgajati u
monokulturama. Poljoprivredna industrija traži da pravila idu još dalje, zabranjujući
raznolikost kako bi i sjeme i naš prehrambeni sustav učinili još ujednačenijim i stoga ranjivijim.
Ono što nam treba je upravo suprotno. Treba nam zakonodavstvo koje osigurava naše pravo
na zdravu, raznoliku i ukusnu hranu, povećanjem raznolikosti na poljima i u vrtovima,
podržavanjem lokalnih sorti i poštovanjem prava poljoprivrednika.
Zabrinjavajuće je što nova Uredba EU-a o biljnom reprodukcijskom materijalu koju je
Europska komisija predložila u srpnju 2023. ugrožava očuvanje i promet raznolikosti naših
kultiviranih biljaka. Ona zanemaruje pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i
prodaju vlastitog sjemena, kao što je sadržano u međunarodnom pravu što je neprihvatljivo. Zajedno s više od 160.000 građana koji su potpisali peticiju Podignimo vilice – za raznolikost!
Pozivamo vas da preispitate ovaj prijedlog. Molimo osigurajte da uredba omogući cirkulaciju raznolikog sjemena, poboljša bioraznolikost, poštuje prava poljoprivrednika i postavi temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav!
Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet!
Prema UN-u, već smo izgubili 75% raznolikosti usjeva u poljoprivredi. Ono što ostaje je naš pojas za spašavanje. Morat ćemo zaštititi i iskoristiti preostalu raznolikost kako bismo prilagodili našu proizvodnju hrane ekstremnijim vremenskim uvjetima s novim štetnicima i bolestima.
Ljudsko pravo poljoprivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog
sjemena i drugih manjih količina materijala mora se u potpunosti provoditi.
Ovo je pravo sadržano u članku 19. Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koji rade u ruralnim područjima, kao i u članku 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu, te je obvezujuće za europske Unije i njezinih država članica.
Pristup raznolikih i lokalno prilagođenih sorti tržištu za hrvatske proizvođače sjemena mora biti olakšan. Dosadašnji restriktivni propisi u Hrvatskoj doveli su do toga da danas za većinu tradicijskih sorata nemamo proizvođače i na tržištu ih je nemoguće pronaći. Sada imamo priliku da to ispravimo i da prilagodimo propise potrebama i mogućnostima proizvođača koji ih uzgajaju.
Pravila namijenjena reguliranju industrijske proizvodnje sjemena ne smiju se (zlo)rabiti za
ograničavanje prodaje različitih lokalnih sorti i vrsta malim proizvođačima. U svjetlu krize
klime i bioraznolikosti, moramo diversificirati proizvodnju sjemena, a ne dodatno povećavati
svoju ovisnost o industrijskim izvorima sjemena. Moramo se oduprijeti nastojanjima
agrokemijskog lobija da uništi sve alternative putem pretjerane regulacije!
Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima.
Kako bismo omogućili metode uzgoja koje štite naš okoliš i klimu, potrebno nam je sjeme
koje uspijeva u organskim uvjetima uzgoja i/ili uz niske inpute.
Pozivamo vas da ne podlegnete pritisku industrije, već da zaštitite i promičete raznolikost
naših kultiviranih biljaka kao i prava poljoprivrednika na berbu, korištenje, razmjenu i
prodaju vlastitog biljnog reprodukcijskog materijala. Ljubazno tražimo sastanak s vama
kako bismo razgovarali o važnosti raznolikosti kultiviranih biljaka i našoj zabrinutosti u vezi
s prijedlogom.
