Svatko punoljetan tko osjeti poriv moći će za svoje potrebe uzgajati do devet biljaka konoplje u cvjetanju, bilo koje podvrste i udjelaTHC-a. Prije nego li se upusti u te poljoprivredne aktivnosti zainteresirani će mali uzgajivač morati pribaviti dozvolu, a kakvim će kriterijima pritom biti potrebno udovoljiti pisati će u pravilniku kojeg tek treba donijeti Ministarstvo poljoprivrede uz suglasnost Ministarstva zdravstva. Svaka, pak, pravna osoba, obrtnik ili OPG-ovac koji zadovolji propisane visoke kriterije kvalitete, koje također tek treba definirati drugim pravilnikom, dobivaju zakonsko pravo za potrebe zdravstvenog sustava uzgajati, prerađivati i stavljati u promet baš sve vrste konoplje. Dvije su to najkontroverznije odredbe Prijedloga Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, što ga je SDP prošloga tjedna uputio u saborsku proceduru, a o kojem do 16. ožujka traje savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Zbog čega SDP niti godinu dana od donošenja izmjena Zakona o suzbijanju zlouporabe droga kojima je omogućena liberalizacija industrijske konoplje i djelomična legalizacija indijske konoplje u medicinske svrhe i to samo ovlaštenim tvrtkama, danas traži potpunu legalizaciju konoplje? Zbog toga što im lanjske izmjene nisu dovoljne za iskorištavanje punog ekonomskog, okolišnog i društvenog potencijala proskribirane biljke. Iznose uvodno poznate činjenice da su svi dijelovi konoplje iskoristivi – stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme pa čak i stanična tekućina, da se u svijetu konoplja koristi u gotovo svim poznatim industrijama i da je današnjim tehnologijama od nje moguće proizvesti oko 25 tisuća različitih proizvoda. Definiraju i o kojoj to i kakvoj konoplji zapravo govore kada govore o konoplji. Preciziraju da industrijska i indijska konoplja, suprotno uvriježenom mišljenju nedovoljno upućenih, nisu dvije različite vrste, već podvrste iste biljke u koju spadaju: obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. sativa), divlja obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. spontanea), indijska konoplja ili kanabis (Cannabis sativa ssp. indica var.indica), konoplja autohtona u Afganistanu, (Cannabis sativa ssp. indica var. kafiristanica), te konoplja autohtona u Rusiji (Cannabis sativa ssp. ruderalis). Da ne bi bilo moguće zabune, specificiraju jasno i da industrijska konoplja spada u podvrstu sativa, ali i da nije automatski svaka sativa industrijska konoplja, i da su se sative uzgajale gotovo na svim kontinentima i prilagođavale različitim uvjetima. Dolazeći polako do ključnog sastojka zbog kojega se konoplja smatra drogom, psihoaktivnog joj kanabinoida poznatog pod akronimom THC, upućuje se i u to da stare autohtone sorte sativa često imaju sadržaj THC–a do 8–9 % koji prema lanjskim izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga nije dopušten za uzgoj industrijske konoplje, kao i da su sative koje su se tradicijski uzgajale na prostoru Hrvatske imale znatno veći sadržaj THC–a od danas dopuštenog 0,2%, samo što u to vrijeme konoplja nije smatrana problematičnom biljkom.
Konoplja može unaprijediti stanje okoliša
-U stabljici i listu, ali najviše u ženskom cvijetu konoplja proizvodi spojeve koji se zovu kanabinoidi. Kanabinoidi se najviše proizvode na trihomima – dlačicama koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki. Konoplja je biljka koja se oprašuje vjetrom. U biološkom smislu kanabinoidi štite biljku od UV–zračenja, suše, bolesti i insekata. Najviše THC–a sadrže listovi (do 2%) i vršci (od 0, 1–8 %). Sjeme ga u pravilu ne sadrži. Vrijednosti THC–a je također nešto veća u neoplođenim vršcima. Važno je naglasiti da na povećanje THC–a značajno može utjecati čitav niz promjenjivih faktora okoliša, kao što su suša, manjak kalija, višak dušika i kalcija, napad insekata, te UV – zračenje. U tom smislu bi ublažavanje i uklanjanje zakonski definirane granične vrijednosti, koja obuhvaća sadržaj od 0,2 % THC–a u suhoj tvari biljke, olakšao proizvodnju konoplje, tim više što je niz istraživanja pokazalo da se ova granična vrijednost za vrijeme sušnih godina značajno povećava u vršcima ženskih i hermafroditnih biljaka – neki su od SDP-ovih argumenata za ukidanje oštre podjele između industrijske i indijske konoplje te ukidanje ograničenja od 0,2 % THC–a, uz one da konoplja može unaprijediti stanje okoliša, ne samo u smislu čišćenja onečišćenog tla, već i smanjenjem emisije CO2 jer troši četiri puta više CO2 od stabala.
Foto: pixabay.com, ilustracija
Izuzetno veliki gospodarski potencijal
Donošenje Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje SDP traži i s obzirom na činjenicu njenog izuzetno velikog gospodarskog potencijala, lako vidljivog iz procjene da se od konoplje proizvodi više od 25.000 različitih proizvoda. Potpunu liberalizaciju i legalizaciju traže i zato jer važeći zakonodavni okvir ne propisuje na koji se način mogu proizvoditi mnogi proizvodi od konoplje, kao što su, recimo, beton, izolacijski materijali i montažne kuće te ne daje mogućnost proizvodnje konoplje u rekreativne, odnosno, osobne svrhe.
-Ambicija ovog Lex specialis-a je da Republiku Hrvatsku učini državom predvodnicom u korištenju svih potencijala konoplje, uključivši tu osnivanje klinika za liječenje i ublažavanje bolova pripravcima od konoplje, stvaranje pravnog okvira za korištenje konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, kemijskoj, papirnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, farmaceutskoj, automobilskoj i svemirskoj industriji. U suprotnom, Republika Hrvatska će i dalje ostati ograničena na korištenje konoplje u svrhe proizvodnje proizvoda prehrambene i kozmetičke industrije te proizvođačica sirovine, a ne visoko kvalitetnih finalnih proizvoda s velikom dodatnom vrijednošću – kažu u SDP-u o prijedlogu koji predviđa da svaka punoljetna osoba može za svoje potrebe uzgajati do devet biljaka konoplje u cvjetanju, a svaka pravna osoba, obrtnik ili OPG-ovac koji zadovolji visoke kriterije kvalitete može za potrebe zdravstvenog sustava uzgajati, prerađivati i stavljati u promet sve vrste konoplje.
Saborska strategija o konoplji
SDP-ov model regulacije iskorištavanja punog potencijala konoplje predviđa i da se prihodi od komercijalnog iskorištavanja koriste za kontinuirano ulaganje u poticanje industrije prerade. Predviđa se i proširenje djelatnosti Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, na reguliranje uzgoja, prerade i prometa svih vrsta konoplje, poticanje znanstveno – istraživačkih projekata koji se bave konopljom i sjemenarstvom konoplje, predlaganje podzakonskih akata radi uređivanja svih aspekata uzgoja, prerade i prometa svih sorti konoplje te izdavanje rješenja i vođenja registara vezanih uz konoplju. Piše u zakonskom prijedlogu i da će Hrvatski sabor donijeti Strategiju o iskorištavanju punog potencijala konoplje radi cjelovite liberalizacije i legalizacije konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu što će dovesti do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onim ugroženima i slabijima te pozitivnih učinaka na okoliš. Precizira se i da će se strateški odrediti uzgoj konoplje i korištenje svih njenih dijelova kao važne sirovine u industriji i proizvodnji goriva, da će se obuhvatiti uzgoj konoplje za rješavanje niza problema u okolišu, regulirati prodaja putem registriranih poslovnih subjekata što bi ju odvojilo od kriminalnih skupina odnosno crnog tržišta i koruptivnih radnji, kao i medicinsko korištenje konoplje u liječenju teških bolesti i stanja te rekreativno korištenje odnosno ono za osobne potrebe.
‘Crveni drogeraši’
Lex Cannabis, kako se kolokvijalno već naziva SDP-ov prijedlog akta o potpunoj legalizaciji konoplje, za ovdašnja je većinska shvaćanja možda malčice pretjerano progresivno štivo, dovoljno napredno da saborski jastrebovi HDZ-ove parlamentarne većine krenu prebrojavati tko je sve iz suprotnog tabora zapalio joint i plašiti narod ‘crvenim drogerašima’, neki i bez da uopće pokušaju sagledati što to u njemu piše. Šanse da SDP-ov prijedlog dobije prolaznu ocjenu vladajuće većine, a Hrvatska još ove godine krene putem liberalnijih zemalja koje su legalizirale ‘travu’, odvojile je od crnog tržišta i preuzele nadzor nad ozakonjenim biznisom vrijednim milijarde, zanemarivo su male. Veće su šanse da bi u ponekoj konzervativnoj utvrdi dogodine u karnevalsko vrijeme moglo nekom pasti napamet zapaliti lutku s likom Mirele Holy i gigantskim jointom u ustima joj, kao krivcem za sve nakupljene frustracije i nezadovoljstva što su njihovo malo misto morili čitavu godinu.
Foto: pixabay.com, ilustracija
