“… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …”
Tako je vizionarski još 1965. godine pisao u svojemu prvom zabilježenom pisanom prijedlogu za proglašenje Nacionalnog parka Kornati pisao vrijedni i razboriti geograf dr. Sven Kulušić u svojemu tekstu Kornatska otočna skupina, objavljenom u Geografskom glasniku (27, 215-245, Zagreb, 1965.).
Svega dvije godine kasnije, 1967.godine, Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo Odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela u smislu članaka 20. i 22. Zakona o zaštiti prirode (Odluka br. 3178/2-238-1967 od 30. lipnja 1967. godine, “Narodne novine”, br. 31/67). Tom Odlukom Kornati su stavljeni u jedan od najblažih oblika zaštite koji nije predviđao organizaciju vlastite uprave rezervata.
Kornati, otok Mana (goto TRIS/G. Šimac)
Potom je 1976. godine izrađen elaborat u smislu prijedloga za raspravu novog Prostornog plana područja posebne namjene, tj. prijedlog za proglašenje Kornatskog otočja i jugoistočnog dijela Dugog otoka nacionalnim parkom, te je konačno 1980. godine Sabor SR Hrvatske proglasio Zakon o Nacionalnom parku Kornati (“Narodne novine”, br. 31/80), koji je stupio na snagu 13. kolovoza 1980. godine.
To je onda i datum koji Nacionalni park Kornati (koji je obuhvatio tzv. Donje Kornate (Kornatski i Piškerski otočni niz) i jugoistočni kraj Dugog otoka sa zaljevom Telašćica.) slavi kao svoj rođendan.
A rođendan će se i ove godine proslaviti u Murteru, sjedištu NP-a Kornati.
Večeras, 13. kolovoza, u Murteru, sjedištu NP Kornati, otvara se izložba fotografija ‘Sjećanje na zaborav‘ opisan kao ‘crno-bijeli svjetlopis o Kurnatima‘, a onda će u Kantimirovoj ulici pjevati klapa ‘Levera’.
Središnji dio proslave je slikovita ‘Noćna parda tradicijskih brodova’, kojih na otoku Murteru ima još poveći broj, te koji će zaploviti sa muretrske Stare rive u 22 sata, kako najvaljuje ravnatelj NP Kornati Šime Ježina.
No važnije od proslave rođendana je i potreba da se djeluje u skladu s onom rečenicom s početka teksta, u kojoj se upozorava kako će Kornati predstavljati ‘neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život’.
Brod preblizu kornatskim stijenama (foto TRIS/G. Šimac)
Srećom veći dio Kornata je i dalje takav, no postoje i dijelovi u kojima su pojedini ‘investitori’ nekažnjeno od mjerodavnih inspekcija nagrdili otočje južnog dijela NP-a neprimjerenom i naročito drskom glomaznom gradnjom za potrebe ugostiteljstva.
Tradicijsko poljodjelstvo i stočarstvo je gotovom posve zapušteno, te je uzmaklo ispred unosnijeg ugostiteljstva.
– Iseljavanja Kurnatara je dovelo do zapuštanja stočarstva i poljoprivrede u Kornatima. Danas na gotovo zapuštenim poljima još uvijek se obrađuje samo maslina, jer maslina zahtjeva najmanje truda, no ni izbliza kao u najboljim godinama. Danas je u Kornatima ostao samo jedan mali vinograd u polju iznad Špraljinog stana kod Suhe punte – vele u NP Kornati.
Inače, ako nekoga zanima, neka klikne ovdje i pronađe spisak 89 otoka i otočića koji su djelom NP Kornati.
Za one koji ne znaju, već kada se zaroni u plićak kornatskih otoka zbog bujnog podmorskog života dobije se dojam kao da se zaronilo u akvarij.
Kornati (foto TRIS/G. Šimac)
Naime, do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba.
Takvo što se treba i dalje očuvati, no to je moguće samo ako je odgovorna i odlučna zaštita prirode važnija od podilaženja privatnim interesima, upozoravaju godinama savjesni Kurnatari i drugi koji su svjesni potrebe njihova očuvanja o neprimjerene gradnje i eksploatacije, te potencijalnog zagađenja uslijed prekomjernog brodskog prometa.
O tome, naime, ovisi i hoće li NP Kornati i sljedećih godina slaviti rođendane.
