Kad već Hrvatska za njezinog mandata nije postala jedna od najrazvijenijih i najbogatijih država Europe i svijeta, a ona već nije s Pantovčaka štedljivo iselila na neku manju, prikladniju lokaciju, niti je u četiri godine lupnula koji puta šakom o stol i bavila se bitnim pitanjima, predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović ostvaruje, evo, barem jedno od mnogih svojih predizbornih obećanja. U godini predsjedničkih izbora i novih predizbornih obećanja ubrzano se rješavaju imovinsko-pravni odnosi koji bi uskoro trebali rezultirati izuzimanjem velikog dijela park-šume Pantovčak iz kompleksa Predsjedničkih dvora, sadržajnim opremanjem i otvaranjem za građane.
Nesuđeni predsjednik države i ‘gradonačelnik Hrvatske’ Milan Bandić, kojemu ovih dana zbog najave uklanjanja hipodroma i rušenja zaštićenih paviljona Zagrebačkog velesajma mnogi s pravom spočitavaju manjak sluha za javni interes, okupio je izvanredno danas vijećnike zagrebačke Gradske skupštine i stavio im na klupe samo jednu točku dnevnoga reda. Tražio od njih da amenuju, administrativnim diskursom rečeno, uređenje imovinsko-pravnih odnosa između Republike Hrvatske i Grada Zagreba vezano uz nekretnine kompleksa Predsjedničkih dvora, konkretno uz 95 hektara park-šume na Pantovčaku. Sjednicu Gradske skupštine Bandić je naprasno sazvao prošlog tjedna, tražeći da se održi u što je moguće kraćem roku, obrazloživši to osiguranjem provedbe svih potrebnih pravnih radnji koje prethode potpisivanju sporazuma između Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Zaključak je da će 700 tisuća kvadrata šumskog zemljišta koji se formalno vraćaju Ministarstvu državne imovine biti ustupljeni na korištenje Gradu Zagrebu na pedeset godina, a Uredu predsjednice za korištenje će preostati 250 tisuća kvadrata. Opozicija se usprotivila sazivanju izvanredne sjednice. SDP-ovci rekoše da nema razloga za žurbu, da se moglo to i na redovitoj sjednici u srpnju i da Milan Bandić troši proračunski novac građana Zagreba, stotinu tisuća kuna, za potrebe predsjedničke kampanje Kolinde Grabar Kitarović odnosno kako bi u kampanji mogla reći da je otvorila Pantovčak građanima.
Što će biti sa divljim životinjama?
Nakon formaliziranja imovinsko-pravnih odnosa trebalo bi se krenuti u izradu konkretnog projekta, ali načelno se već zna da bi se park-šuma opremila sadržajima, ogradom odvojila od kompleksa Predsjedničkih dvora i otvorila za građane. Uredile bi se staze, postavile klupice i drveni mostovi, izgradila fitness vježbališta i igrališta za djecu, a sve bi navodno trebalo biti gotovo do proljeća 2020. Što će se poduzeti sa uvezenim i autohtonim divljim životinjama tek se treba detaljno analizirati i odlučiti, što je povjereno na brigu zagrebačkom Zoološkom vrtu.
Bandić: ‘Uredit ćemo najljepšu park-šumu u Europi’
Projekt ustupanja šume Gradu Zagrebu odnosno na korištenje građanima predstavljen je u Uredu predsjednice još u travnju prošle godine i to kao završetak procesa optimizacije kompleksa Ureda u okviru kojega je zaključeno da država nema ni jednu drugu nekretninu koja bi zadovoljavala potrebne kriterije i da sjedište Ureda treba ostati na postojećoj lokaciji. Ministarstvo državne imovine dobilo je zadatak izrade parcelacijskog elaborata kojim se izuzima dio nekretnina, onih koje nisu nužne za formalno funkcioniranje Ureda predsjednice. Rečeno je da će se sve odluke i papiri formalizirati do kraja godine i da bi park-šuma Pantovčak, za koju je gradonačelnik nadobudno ustvrdio da će biti najljepša u Europi, trebala biti otvorena početkom proljeća ove godine i da će za građane sve biti besplatno.
Dijete prirode u slobodi prostora
Uređenom krajobraznom cjelinom koja se prostire na oko 95 hektara, što je otprilike trećina parka Maksimir, dominira ilirska šuma hrasta kitnjaka i graba, a ima i bukve, jasena, gorskog javora, običnog i crnog bora te američkog borovca. Pod šumom ili niskim raslinjem je oko 95 posto površine kompleksa, a u park-šumi stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, dok su uneseni jeleni lopatari, srne, mufloni, vjeverice, lisice i pauni. U jeku priče o preseljenju predsjedničinog Ureda, platforma 1POSTOZAGRAD predlagala je 2015. godine otvaranje park-šume za javnost i ustvrdila tada da bi uvezene životinje trebale tamo i ostati kao svojevrsna atrakcija te zaključila da je park-šuma Pantovčak ujedno i prirodni rezervat u kojem žive četiri vrste šišmiša, sivi sokol, golub dupljaš, gatalinka i barska kornjača.
Na vraćanje park-šume trebalo je, međutim, pričekati do pred kraj mandata i novih izbora. Obilazak radova na uređenju narodu vraćene ‘predsjedničke šume‘ dobro će doći u predizbornoj kampanji. Dobro to zna Kolinda Grabar Kitarović, dijete prirode koje je odrastalo u slobodi prostora, pjevu ptica, šumu vjetra i beskraju neba i vješto se, pomalo dječački, penjala po stablima, kopala zemunice, trčala po pustim poljima dok joj je vjetar šibao zarumenjeno lice, kako je to onomad lijepo sročila u službenoj biografiji tek izabrane predsjednice.
Foto: Park-šuma Pantovčak, izvor: Ured predsjednice
