-Vijeće UNESCO-a je službeno nominiralo 11 novih geoparkova za ulazak pod okrilje Svjetske mreže geoparkova. Ponosno ističemo kako se među 11 nominiranih nalazi i naš Geopark Viški arhipelag! – javljaju iz Geoparka Viški arhipelag.
Tu vijest potkrjepljuju i poveznicom na stranice UNESCO-a gdje se nalazi dokument koji govori o nominaciji novih 11 svjetskih geoparkova na njihovim listama za razdoblje od 2019. do 2022. godine. Osim Viškog arhipelaga, na tome su popisu i Colca y Volcanes de Andagua u Peruu, planinski masiv Courel u Španjolskoj, Funiushan u Kini (proširenje postojećeg geoparka), Imbabura u Ekvadoru, Jiuhuashan (Kina), Kütralkura (Čile), Sanqingshan i Taishan (Kina, proširenje postojećih parkova) norveški Trollfjell i kineski Yimengshan.
Crna piramida
Što je Viški arhipelag? Kako ga definiraju, to je središnji jadranski akvatorij koji pripada otoku Visu s nizom bližih nenastanjenih otočića, a među kojima su Ravnik, Budihovac, Veli Paržanj, Mali Paržanj, Greben, Host, Veli Barjak i Mali Barjak te otocima otvorenog mora od kojih su najudaljeniji Palagruža prema jugu (40 milja), čiji su jedini stanovnici svjetioničari, otočić Jabuka koji se poput crne piramide od vulkanskog dijabaza (stijena od magme) uzdiže nad morem 30 milja zapadno od Visa.
Jabuka u zalazak sunca
Unutar tog trokuta, čija je površina blizu 6000 km², nalazi se otok Sveti Andrija koji je povremeno nastanjen, Brusnik i jedini među njima nastanjen (premda sve manje) otok Biševo.
Inače, do sada je status UNESO-vog geoparka u Hrvatskoj imao samo park prirode Papuk. Radi se o mreži svjetskih geoparkova UNESCO-a koju čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodnog značenja.
Inicijativu za uspostavu ovog geoparka pokrenuo je Hrvatski geološki institut zajedno s gradovima Visom i Komižom. Prijavu je pripremila radna skupina na čelu s Jakšom Božanićem, dipl. ing. geol., i stručnjacima dr. sc. Tvrtkom Korbarom, prof. dr. sc. Joškom Božanićem, dr. sc. Josipom Belmarićem i Dalkom Zanki, dipl. ing. biol.
Prije 220 milijuna godina
Kako se nadalje pojašnjava, područje viškog arhipelaga značajna je zona Jadranskog mora unutar koje je u geološkoj prošlosti, prije 220 milijuna godina, došlo do velikih promjena prodorom dijapira, mase užarene dubinske prasoli, uzdižući sedimentne ploče formirane petrifikacijom pijeska i ljuštura organizama.
Modra špilja na Biševu
Viški arhipelag inače obuhvaća i sedam područja koja su u različitim kategorijama zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode: uz otočiće Brusnik i Jabuka, uključena je i Modra špilja, Medvidina špilja, otok Ravnik i njegova špilja, te uvala Stiniva.
Doista, lijepo je što su ljepote i značaj viškog otočja sada ‘prepoznali’ i u inozemstvu, premda svatko razuman tko je jednom posjetio taj dio Hrvatske zna odavno kako se zasigurno radi o jednom od najznamenitijih i najljepših dijelova Europe, Mediterana itd. No ovakva nominacija zapravo ima puno veći značaj za sve nas od pukog navedenog statusa.
Naime, ona bi trebala jasno podučiti i poručiti državama u kojima se nalaze, nadležnim ministarstvima i državnim vlastima koje se više bave investicijama koji prijete okolišu, a ne njegovoj zaštiti, te lokalnim vlastima i stanovništvu, kako trebaju čuvati te planetarno iznimne geološke vrijednosti koje se, stjecajem okolnosti, nalaze na njihovom prostoru.
Poruka vlastima
Na žalost, već se godinama upozorava na neprimjerenu eksploataciju nekih od navedenih mjesta u masovno-turističke svrhe, primjerice uvale Stiniva i Modre špilje (vidi Tris), a ugrožene su i druge lokacije s upravo proglašenog svjetskog geoparka. Ovo bi trebala biti i poruka državnim vlastima koji i dalje guraju po mnogima zastrašujuće projekte eksploatacije nafte i plina na Jadranu, ali i u drugim dijelovima Hrvatske, primjerice Dinaridima (koji su, da je bilo pameti, odavno trebali završiti na istoj UNESCO-ovo listi).
Uvala Stiniva danas: kaos glisera u spomeniku prirode (foto TRIS/G. Šimac)
Dakako, ukoliko nepametna politika ne učini svoje, kao što su to već učinila, primjerice, na Plitvičkim jezerima, čiji je status ozbiljno ugrožen zbog prekomjerne gradnje na području parka, te traljavom odnosu prema zbrinjavanju otpadnih voda i drugog otpada. Problematičan je i nemar prema rijeci Krki kojoj konstantno prijeti zagađenje teškim zagađivačima u Kninu, a što onda može ugroziti pitku vodu za pola Dalmacije i lokalno gospodarstvo koje se temelji na Nacionalnom parku Krka. Hoće li i Viški arhipelag koji je u miru bio 220 milijuna godina biti ugrožen zbog kratkoročne zarade šačice politički podobnih koncesionara od stihijskog turizma utemeljenih na tom biserju prirode?
Valja podsjetiti kako se ova nominacija odnosi na razdoblje do 2022. godine, a u kojem će razdoblju UNESCO pažljvo pratiti što se događa s Viškim arhipelagom, jednim od posljednjih relativno dobro očuvanih arhipelaga na Sredozemlju.
O tome ovisi hoće li Viški arhipelag na ovoj prestižnoj listi biti i 2023. godine.
Zelena Špilja
