Napokon pozitivan pomak u spašavanju slapa Šušnjar na rijeci Mrežnici koji je ugrožen gradnjom mini hidroelektrane. Inspekcija Ministarstva zaštite okoliša investitoru mHE “Dabrova dolina 1” naložila da uskladi rad s propisanom mjerom ublažavanja štetnih posljedica za ekološku mrežu. Reakcija je zakašnjela ali za spašavanje slapa i njegovih sedrenih barijera još ima šanse.
Više od dvije godine WWF Adria, Eko Pan, građanska inicijativa “Volimo Mrežnicu” te druge nevladine organizacije su upozoravale na nedostatke i propuste prilikom gradnje, a potom i rada mHE “Dabrova dolina 1” na rijeci Mrežnici. Kroz kampanju „Glas ZA Mrežnicu“ udruge su nebrojeno puta pozivale na strateški pristup i uvažavanje najstrožih standarda očuvanja prirode kod planiranja i izgradnje malih hidroelektrana kako bi se sačuvale prirodne karakteristike Mrežnice koja je najpoznatija po svojim sedrenim slapovima, kojih ima čak 93, a dva u gornjem toku posebno su zadivljujuća: slap kod Milkovića visok 8,5 metara i razgranati slap Šušnjar u dvije kaskade, koji doseže visinu čak do 15 metara.
Zbog svojih slapova Mrežnica je proglašena Natura 2000 područjem, no to nije spriječilo štetne projekte. Kao direktna posljedica gradnje mHE “Dabrova dolina 1” koja “uzima” većinu vode, slap Šušnjar s bogatom florom i faunom na sedrenoj barijeri gotovo je u potpunosti presušio zbog nedostatka vode tijekom ljeta čime je ugroženo održavanje ekosustava slapa i rijeke.
-Sedrene barijere vrijedno su slatkovodno stanište i pokazatelj bogatstva bioraznolikosti rijeke Mrežnice u zaštićenom Natura 2000 području. Uz slap na rijeci Mrežnici nekad su radila tri mlina, a planovi gradnje trebali su uključiti obnovu stare mlinice i mlinskog kanala. Izgradnja mHE “Dabrova dolina 1” završila je 2017., hidroelektrana je puštena u pogon, a s njom su odmah započeli problemi. Slap Šušnjar gotovo je u potpunosti presušio, mlin nije obnovljen nego je izgrađen potpuno novi objekt. Stara mlinica je ostala neiskorištena, a u novi vodozahvatni kanal usmjereno je puno više vode iz rijeke nego u stari kanal, podsjećaju iz WWF Adrie.
U nastojanju da se spasi slap Šušnjar prvi pozitivan pomak WWF Adria, Eko Pan i inicijativa “Volimo Mrežnicu” vide u konačnoj reakciji inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i energetike koja je investitoru mHe “Dabrova dolina 1” naložila da uskladi rad s propisanom mjerom ublažavanja štetnih posljedica za ekološku mrežu.
Vodozahvatni plan na slapu Šušnjar
Inspekcija zaštite prirode investitoru je naložila da “postavi/stavi u funkciju mjerač protoka vode na poziciju s koje će se svakodnevno moći dobivati relevantni podatci o količini protoka vode na lijevom kaskadnom dijelu slapišta te da podesi senzor na način da kada protok vode na lijevom kaskadnom dijelu slapišta padne do vrijednosti ekološki prihvatljivog minimuma od 1,5 m³/s, da se automatski zatvore privodne lopatice turbine, čime će se sva voda prelijevati preko slapa. O navedenom je investitor dužan inspekciji dostaviti pisani dokument izrađen od relevantne pravne osobe, koji nedvojbeno dokazuje poštivanje opisane mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu tijekom korištenja zahvata, odnosno mjerenje protoka vode na lijevom kaskadnom dijelu slapišta. Također, inspekcija je investitoru naložila da ulazni dio kanala/vodozahvata, nastalog izvedbom dovodnog kanala stare mlinice, zatvori na način da u uvjetima niskog vodostaja voda ne ulazi u kanal, već sva teče preko lijevog kaskadnog dijela slapišta.”
Inspekcija je investitoru dala rok od 30 dana za izvršenje svih mjera, nakon čega će uslijediti kontrola.
-Primjer mHE “Dabrova dolina 1” i rijeke Mrežnice može se preslikati na gotovo svaku rijeku u Hrvatskoj i regiji. Sumnjivi projekti i planovi izgradnje hidroelektrana ostvaruju se pod krinkom zelene energije, a investitori su najčešće motivirani novčanim poticajima i lakom zaradom. Ovim putem ohrabrujem nadležne institucije i inspekciju da se detaljnije pozabave problematikom planiranja i gradnje hidroelektrana na rijekama Hrvatske. Za postojeće projekte nužno je provoditi strogo praćenje stanja prirode i djelotvornost mjera ublažavanja, poručuje Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Iako hidroenergija ima prefiks “zelena”, ona to nikako nije zbog svih trajnih negativnih utjecaja na rijeku, njenu okolicu i brojne korisnike i zbog toga WWF Adria uz podršku koalicije nevladinih organizacija, sportskih udruga i građanskih inicijativa već godinama provodi nacionalnu kampanju “Naše rijeke, naše blago” kojom se nastoji zaštititi i očuvati rijeke Hrvatske te osvijestiti šira javnost o potrebi očuvanja rijeka slobodnog toka i njihovog korištenja u svrhu turizma, rekreacije i sporta, naspram štetnih projekata hidroelektrana koje umanjuju njihove vrijednosti.
Slap Šušnjar na Mrežnici
