Još ima nade da će neke prirodne znamenitosti u Hrvatskoj preživjeti ljudsko bezumlje i gramzivost. Naime, nakon desetljeća upozoravanja dobronamjernih i savjesnih ljudi kako rijeke i vodotokove na karlovačkom području treba što prije zaštititi od devastacije i eksploatacije, konačno je tamnošnja jedinica lokalne samouprave, odnosno Županijska skupština Karlovačke županije, proglasila Spomenik prirode “Mrežnica – Tounjčica” i Značajni krajobraz Mrežnica.
Spomenik prirode “Mrežnica – Tounjčica” obuhvaća gornji tok Mrežnice i donji tok Tounjčice na područjima Ogulina, Slunja, Tounja i Barilovića te ima površinu od 654 hektara i odnosi se na kanjone tih rijeka, dok Značajni krajobraz “Mrežnica” obuhvaća 1402 hektara površine, odnosno širi krajobraz od kanjona na područjima Ogulina, Duge Rese, Barilovića i Generalskog Stola.
Inače, proces za donošenje ovih odluka pokrenula je Javna ustanova Natura Viva uz podršku Karlovačke županije i međunarodne organizacije za zaštitu prirode The Nature Conservancy (TNC).
Ovo je ujedno je i prva službena zaštita dviju rijeka uz podršku inicijative Zajedno za rijeke čiji je cilj očuvati više od 400 kilometara rijeka u pet zemalja Jugoistočne Europe.
Odluka o proglašenju zaštićenih područja Spomenik prirode „Mrežnica-Tounjčica“ i Značajni krajobraz „Mrežnica“ od velike je važnosti za prirodu i lokalnu zajednicu jer podrazumijeva primjenu mjera očuvanja jedne od najljepših rijeka u Hrvatskoj, pružajući utočište različitim biljnim i životinjskim vrstama te štiteći preko stotinu sedrenih slapova po kojima je Mrežnica poznata.
“Veseli nas činjenica o uključivanju velikog broja ljudi u konzultacijske procese prilikom provedbe postupka proglašenja zaštite rijeke Mrežnice, te se nadamo da ćemo zainteresiranost za zaštitu ovog prostora imati i dalje, a sve u svrhu održivog upravljanja i očuvanja vrijednih vrsta i staništa na području rijeke Mrežnice. Velik posao je pred svima nama, a moguće ga je provesti isključivo uz stalnu komunikaciju s dionicima i pronalaženjem zajedničkih rješenja temeljenih na prirodi,” izjavila je Antonija Bišćan, ravnateljica Javne ustanove Natura Viva.
Zaštićena područja imat će važnu ulogu u očuvanju prirodnih i društvenih vrijednosti ovih rijeka, kako kažu, omogućavajući održivi razvoj rekreativne i turističke ponude uz očuvanje važnih staništa i vrsta. Čini se kako je upravo činjenica kako je u glavama onih koji odlučuju konačno došlo do spoznaje da im se više isplati zaštititi prirodu koja privlači turiste nego je uništiti bila jedna od razloga ovih odluka, a vjerojatno i potreba da se zadovolje EU-forme.
“Organizacija The Nature Conservancy smatra zaštitu Mrežnice i Tounjčice sjajnim primjerom dobre prakse koji je u skladu s našom strategijom trajne zaštite rijeka. Kroz našu inicijativu Zajedno za rijeke zagovaramo blisku suradnju s lokalnim zajednicama, koje prepoznajemo kao okosnicu svih procesa zaštite rijeka i održivog korištenja njihovih resursa. Sretni smo da je službeni dio procesa očuvanja ove dvije rijeke uspješno završen te da smo mu mogli doprinijeti, no svjesni smo da je ovo tek početak te se obvezujemo na nastavak suradnje i pružanje kontinuirane podrške u provođenju zaštite ovih rijeka,” zaključuje Irma Popović Dujmović, direktorica programa za vode pri TNC-u u Hrvatskoj.
Ipak, ove odluke o proglašenju nekih dijelova županije područjima od većeg značaja ne znače odmah i kako će ona biti propisno zaštićena i čuvana, poznato nam je iz prakse diljem Hrvatske. Unatoč sličnim odlukama, neki dijelovi Hrvatske su, unatoč nekom stupnju ‘zaštite’, i dalje pod udarom kriminalno-koruptivne sprege dijela vladajuće strukture i vezanih ‘poduzetnika’ koja guta dijelove vrijednog prostora radi profitabilnog nekretninskog i građevinskog biznisa.
Na takve moguće opasnosti su u ovom slučaju upozorili Dubravko Golubić iz Možemo! i Zdenko Močnik iz Hrvatske seljačke stranke (HSS) koji su pitali kakvog će novi statusi tih područja imati učinka na sprečavanje izlijeva otpadnih voda u Mrežnicu i na sprečavanje prekomjerne gradnje uz obalu. Tomislav Lipošćak iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) odgovorio je kako je svrha “utvrditi stanje, odrediti ciljeve i ono što se može uraditi”.
Dodajmo tome da je ‘stanje’ trebalo utvrditi davno ‘prije’, uz nadu kako će ove odluke doista donijeti neku dobru stabilnu budućnost, te kako će se karlovačke rijeke čuvati ‘kao mrežnicu oka svoga’.
Za kraj, zaključimo podsjetnikom na jednu neostvarenu sjajnu ideju saborske zastupnice netom nakon što je Hrvatska postala neovisna država, a ta je da bi čitavu Hrvatsku trebalo proglasiti nacionalnim parkom dok još ima vremena.
Bajkovite rijeke uokolo Karlovca (foto TRIS/G. Šimac)
