Kao što je poznato, predbožićni blagdanski običaji i selektivno (ne)razumijevanje kršćanskog nauka dovelo je do posvemašnjeg konzumerizma i rastrošnosti. Tako su preporuke za suzdržavanje od blagdanskih žderanja i preporučeno simbolično i konkretno odricanje od konzumacije hrane ili post uoči Božića kod dijela populacije odbačeni ili su interpretirani na posve suprotan način. Tako se tzv. post pretvorio u obilno prejedanje specijalitetima koji dolaze iz mora: oboritih riba, školjaka, jastoga, liganja… i tako dalje.
Dakako da to ponuka ribarske flote da još intenzivnije love uoči blagdana, pa se Jadran izlovljava nemilice, kako za domaće, tako dobrim dijelom i za strana tržišta… Nadalje, posebno se na račun tih običaja bogate uvoznici i trgovci bakalarom, sušenom skandinavskom ribom, a koja doseže i nevjerojatno visoke cijene, s obzirom na kvalitetu.
Taj ‘uvozni’ običaj posve je istisnuo domaću tradiciju sušenja ribe, pa je već zaboravljena domaća sušena riba, iako je neusporedivo ukusnija i zdravija od proizvoda industrija sušenog bakalara.

Oslić
Ove teme su se sjetili i u organizaciji WWF Adria, a koja se sustavno bavi temama zaštite okoliša, a posebice Sredozemlja i Jadranskog mora, održivog ribarstva, očuvanja morskih ekosustava i slično.
-U vrijeme kad osmišljavamo kakvu ćemo zakusku pripremiti za obitelj i prijatelje, važno je prisjetiti se da blagdanska večera može biti i održiva, bez kompromisa u tradiciji i bogatstvu okusa. Na Badnjak se tradicionalno jedu riblja jela, no pri odabiru važno je paziti na održivost ribe koja se priprema. Mora i oceani su pod velikim pritiskom i poželjno je napraviti značajan zaokret u našim životnim navikama želimo li izbjeći neželjene posljedice. – vele u WWF Adriji.
Zagrijavanje oceana i klimatske promjene uzrokuju drastične promjene i u našem Jadranskom moru, omogućujući širenje termofilnih vrsta iz Crvenog mora te pojavu invazivnih vrsta koje ugrožavaju prirodnu ravnotežu i gospodarstvo. Morski predatori poput morskih pasa gube bitku s ljudskim pritiscima, dok ribarstvo trpi zbog smanjenja resursa, a prosječna potrošnja ribe danas je dvostruko veća nego prije 50 godina, upozoravaju.
-Kako bismo očuvali morske resurse, birajmo lokalno ulovljene i održive proizvode uz pažnju na certifikate koji jamče odgovornost i održivost. Promišljenim odabirom hrane možemo smanjiti ekološki otisak i pridonijeti očuvanju bogatstva mora za buduće generacije – kaže Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo u WWF-Adriji.

Sušenje ribe na Vrgadi nekoć (foto Krpetić)
Tradicionalno, blagdanski stol zamišljamo uz – bakalar. Prema legendi, prvi poznati kontakt s bakalarom u Hrvatskoj dogodio se kada je mletački plemić Piero Querini 1431. godine doživio brodolom blizu norveških obala. Nakon što su ga domaćini naučili tehniku sušenja ribe, on je odnio sušeni bakalar u Veneciju, odakle se tradicija takvog pripremanja bakalara proširila prema hrvatskoj obali.
Ta pomodnost se dobro ukorijenila, i onda još i istisnula domaće sušenje daleko bolje ribe: tabinja, hobotnica, brancina, oslića…
-Iako je bakalar tradicionalni dio blagdanskog stola, on ima svoje skrivene troškove – od prelova koji ugrožava stokove do velikog ugljičnog otiska zbog transporta iz dalekih sjevernih mora. Zašto ne odabrati lokalnu, na održiv način ulovljenu ribu, poput oslića s parangala, koji je nekad bio primarni izbor sušene ribe na našim prostorima. Za razliku od bakalara, oslić gotovo da nema sitnih koščica pa je praktičniji i za konzumaciju – ističe Čeprnja.
Iz WWF Adrije imaju još gastro-eko preporuka i savjeta. Zanimljivo, preporučuju da spoji ugodno s korisnim, a to je da se počnu jesti invazivne vrste koje napadaju jadransko podmorje. Osim što ćete se najesti, tako ćete sudjelovati i spašavanju Jadrana:

Plavi rak
-Ako se odlučujete za delikatese poput škampa, odlična alternativa je plavi rak, invazivna vrsta koja je jestiva i izuzetno ukusna. Tu je i riba paun (lav), još jedna invazivna vrsta koja šteti našim domaćim vrstama, a ukusna je poput škrpine. Iako je ozloglašena zbog svoje sposobnosti brzog širenja i otrovnih bodlji, izuzetno je cijenjena morska delikatesa. Svoj blagdanski jelovnik možete začiniti i morskim algama. Iako su kod nas slabo zastupljene u jelovnicima, alge obiluju raznolikim okusima, od, slatkastog, blago slanog ili dimljenog, do umamija. – vele u WWF-u.
Mora i oceani ključni su za klimu i prehranu milijardi ljudi. Premda su ribolovni pritisci u Mediteranu smanjeni, zahvaljujući strožim pravilima poput EU-ove Zajedničke ribarstvene politike, još uvijek prelaze održive razine.
“Birajte odgovorno, lokalno i uz oznake održivosti! Svakim svojim izborom doprinosimo očuvanju mora”, zaključuje Čeprnja uz poziv da na WWF-ovoj stranici doznate više o održivim proizvodima iz ribarstva.

Invazivna riba paun lav