Neovisni novinarski portal
19.2.2025.
EKOLOGIJA / VODA
Započeo projekt Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja

Započeo projekt Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja

Na Svjetski dan močvarnih staništa, koji se obilježava 2. veljače prema Ramsarskoj konvenciji, Udruga Hyla i WWF Adria predstavljaju projekt “Očuvanje vlažnih staništa na otocima Sredozemlja” – Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin( MedIsWet).

Otočne močvare među najugroženijim su staništima Sredozemlja. Ta mjesta visoke biološke raznolikosti nekad su bila ključna za opstanak stanovništva na otocima zbog napajanja stoke no raseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena. Kasnije su uvelike kanalizirana, često zatrpavana smećem, uništavana i isušivana. Iako su ova vlažna staništa zaštićena spomenutom Ramsarskom konvencijom, nestanak i uništavanje močvarnih staništa na jadranskim otocima još je i danas vrlo česta pojava. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov značaj te im se sve više pridaje važnost kakvu oduvijek zaslužuju.
Cilj MedIsWet projekta je identificirati sve otočne močvare  na Sredozemlju, te ih prepoznati kao važna staništa na otocima koja treba očuvati i zakonski zaštititi. Unutar Konvencije o vlažnim područjima donesena je 2015. godine  rezolucija o otočnim močvarama koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da u okviru MedWet Inicijative prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na otocima, te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa gdje je potrebno i primjenjivo.

Rab, zaljev Sv Eufemije

– MedIsWet projektom želimo poručiti – vlažno je važno! Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Procjenjuje se da je u posljednjih 100 godina nestalo čak 64% vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju “otoke unutar otoka” i oaze bioraznolikosti. Otoci su naše nacionalno blago, a vlažna staništa na njima su vodeni biseri, kaže Ivana Sučić, voditeljica projekta iz Udruge Hyla.
Iseljavanje otočana postao je nažalost trend u Hrvatskoj i to je zasigurno izvor zanemarivanja te posljedično tome i nestanka vlažnih staništa. Udruga Hyla uhvatila se u koštac s istraživanjem i vrednovanjem vlažnih staništa prije dvije godine u sklopu projekta “Vodeni biseri jadranskih otoka”.
– Istraživanja vlažnih staništa na otocima nastavljaju se i u sklopu ovog projekta, kao i širenje svijesti o njihovoj važnosti te najbitnije, edukacija lokalnog stanovništva i svih razina vlasti. Time smo postali pioniri u Hrvatskoj u zaštiti vlažnih staništa s nadom da ćemo izraditi ogrlicu bogatu vodenim biserima kojom će se cijela nacija ponositi i čuvati je,  zaključuje Sučić.
Projekt MedIsWet od regionalne je važnosti jer okuplja partnere čitavog Sredozemlja. Vrijednost projekta je nešto vrča od milijun eura, a vrijeme trajanja je 3 godine. Zemlje u kojima se MedIsWet provodi su Cipar, Turska, Tunis, Italija, Francuska, Malta, Španjolska i Hrvatska, pod palicom koordinatora projekta iz Grčke.

Močvare i rijeke ključne za održivu budućnost naših gradova

Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, kako bi se podigla svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i sav živi svijet. Ove godine pod sloganom “Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost” ističe se njihova važna uloga za bolju kvalitetu života u gradovima.
Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uspjeli smo uništili oko dvije trećine svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara.
– Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode, izjavila je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije u povodu Svjetskog dana vlažnih staništa.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI