Neovisni novinarski portal
13.6.2024.
klima(nje)
Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

Dunja Mazzoco Drvar nakon odlaska iz Uprave za klimatske promjene u WWF Adriu:
U 50 godina smo izgubili većinu vrsta, prijete nam i tornada, turizam mora biti održiv, neplanska gradnja spriječena…

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

Prije neki dan je Vlada RH javila kako je na sjednici te nakupine na osobni zahtjev razriješena ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar, od ranije u javnosti poznata kao meteorologinja poznata s televizijskih ekrana.

Inače, za one koji ne znaju i Vlada RH pri navedenom ministarstvu kojemu je načelu Davor Filipović (HDZ) ima tijelo koje se zove Uprava za klimatske aktivnosti.

Ta Uprava, kako je istaknuto, obavlja upravne i stručne poslove u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom klimatskim promjenama, zaštitom ozonskog sloja, očuvanjem kvalitete zraka, očuvanjem kakvoće mora i zaštitom tla te obavlja i druge poslove u vezi s poduzimanjem mjera radi smanjivanja i sprječavanja onečišćavanja okoliša.

Osim toga, ta Uprava navodno koordinira i provodi politiku održivog razvoja Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na korištenje obnovljivih izvora energije, primjenu mjera energetske učinkovitosti, čistiju proizvodnju, čistiji transport i zelene industrije.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

Ipak, za pažljivije promatrače politike vladajućeg HDZ-a nije tajna kako ona vrlo malo ili ikako ne mari za te neke klimatske promjene o kojima bruju čitav svijet, već imaju prečih gospodarskih poslova, od kojih neki učestalo završavaju u crnim kronikama i spisima istražitelja.

Nadalje, pojam ‘klimatske promjene’ HDZ-ov A. Plenković izgovara najčešće u kontekstu prirodnih katastrofa na koje njegova Vlada u pravilu nema suvisao odgovor, pa posegnu za objašnjenjem kako su krive ‘klimatske promjene’.

Koliko je u navedenoj Upravi za klimatske promjene prostora za učinkovito djelovanje oko problematike klimatskih promjene to znaju oni koji su tamo bili uposleni, pa tako i  Mazzocco Drvar koja ju je napustila na osobni zahtjev,

U svakom slučaju sada je preuzela funkciju direktorice programa zaštite prirode u WWF Adriji, regionalnom uredu svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF gdje će joj, kako kaže,  osnovni izazov biti rješavanje najbitnijih ekoloških izazova koji nam prijete svakodnevno.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode. U 62 godina postojanja, prisutna na svim kontinentima i u više od stotinu država, organizacija je privukla preko trideset milijuna pratitelja i više od šest milijuna individualnih donora. U našoj regiji WWF djeluje više od dva desetljeća kroz partnerstva s drugim nevladinim organizacijama. WWF Adria službeno je osnovana 2015. godine, a rad organizacije usmjeren je na unapređenje održivog upravljanja slatkovodnim ekosustavima, šumama i zaštićenim područjima, te na očuvanje mora i, dakako, divljih vrsta, a sve uz blisku suradnju lokalnih zajednica.

-Izborom Dunje Mazzocco Drvar WWF Adria potvrdila je poziciju najjače organizacije za zaštitu prirode u regiji. Njezino iskustvo, strast i posvećenost poslu u skladu je s našom misijom svijeta u kojem ljudi i priroda žive u skladu i napreduju zajedno. Dodatno će ojačati redove naših vrsnih stručnjaka i unaprijediti naše programe na regionalnom i širem europskom području. Njezino bogato iskustvo i entuzijazam unaprijedit će WWF-ovu misiju očuvanja prirode i smanjenja prijetnji bioraznolikosti, te joj želimo iskrenu dobrodošlicu – rekla je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

Na poziciji direktorice programa Mazzocco Drvar imat će ključnu ulogu u oblikovanju strategija očuvanja okoliša prirode, te razvoju novih inicijativa i partnerstva u osam zemalja regije – Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Predvodit će, kažu, stručne napore za rješavanje gorućih ekoloških izazova, promicanje održivih praksi i zagovaranje politika koje štite najosjetljivije vrste i ekosustave u regiji.

 Dunja Mazzocco Drvar magistrirala je meteorologiju i oceanografiju na Odsjeku Geofizike Prirodoslovno matematičkog fakulteta. Tijekom karijere u Državnom meteorološkom zavodu, kasnije kao meteorologinja na televiziji, te nevladinom sektoru i u vladi, Dunja je pokazala trajnu i snažnu predanost borbi protiv klimatskih promjena. Članica je Hrvatskog meteorološkog društva i Hrvatskog novinarskog društva, a rekreativno se bavi trčanjem po prirodi koja je ugrožena klimatskim promjenama.

-Počašćena sam pridružiti se WWF Adriji kao direktorica programa za zaštitu prirode. Suočeni sa sve ekstremnijim posljedicama klimatskih promjena kao i prijetnjama bioraznolikosti našeg planeta, imperativ nam je zajednički raditi kako bismo osigurali održivu budućnost, odnosno čišći i zdraviji svijet za sve nas. Uzbuđena sam što ću surađivati s talentiranim timom WWF-a i našim partnerima u regiji kako bismo ponudili nova rješenja i dodatno potaknuli društvo na aktivnu zaštitu okoliša i prirode. – ističe Dunja Mazzocco Drvar.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

Nova direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji je ima ala svoj prvi javni istup na novoj funkciji kao  gošća N1 televizije, gdje je iznijela zabrinjavajuće podatke o stanju prirode i okoliša, te naglasila da situacija nije jednaka u svim dijelovima svijeta i ukazala na neke alarmantne brojke.

-Vidi se ogroman pad populacije u nekim vrstama. U posljednjih 50-ak godina izgubili smo 69 posto populacije kralježnjaka, slatkovodnih vrsta čak 83 posto. Na svjetskoj razini te su brojke ogromne i zaista alarmantne – kazala je.

Govorila je i o Strategiji bioraznolikosti koja zahtijeva zaštitu 30 posto kopnenih i 30 posto morskih područja.

-Kad govorimo o Hrvatskoj, mi na kopnu dobro stojimo. Već imamo 37-38 posto zaštićenog područja, no moramo se okrenuti moru jer tu imamo velik problem. Sad smo na nekih 11 posto i čeka nas velik posao da dođemo do spomenutih 30 posto – kazala je, dodajući da posebice more pokazuje probleme koje društvo ima sa zagađenjem, bioraznolikosti i klimatskim promjenama.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

Istaknula je potrebu i za individualnim naporima u smanjenju zagađenja, kao što su promjene u svakodnevnom životu.

-Kad govorimo o šteti, prije svega, po klimu i po okoliš, mnogi ne osvješćuju da je promet jako velik zagađivač. Ako želite napraviti nekakvu individualnu promjenu, ja bih se uvijek okrenula prema načinima korištenja prijevoza, odlaska na posao, povratka s njega. Tu je jedan veliki korak koji možete napraviti, uz, naravno, otpad, koji je sveprisutan – istakla je .

Mazzocco Drvar je potaknula i potrebu za većom upotrebom obnovljivih izvora energije, posebno solarnih resursa.

-Hrvatska sunce ne koristi dovoljno i tu smo i dalje na začelju. Tu bismo trebali pritegnuti jače. Naš problem nije samo proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Još uvijek nismo samodostatni, jako puno struje uvozimo, tako da, što se tiče potrošnje energije iz obnovljivih izvora, tu je Hrvatska i dalje na nekih 36-37 posto, što nije ni blizu dovoljno – otkrila je.

Svima je jasno kako se vodstvo ove države u manjku suvisle gospodarske politike najviše oslanja na prihode od turizma, što neplanskim razvojem i stihijskom gradnjom trajno uništava prostorne i druge resurse. Kada je riječ o turizmu, Mazzocco Drvar naglasila je potrebu za održivim turizmom i prostornim planiranjem koje će ograničiti štetne aktivnosti kao što je neplanska gradnja.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

-Treba se okrenuti održivom turizmu. Mislim da je tu ključno zapravo prostorno planiranje prije svega, kao i u ulaganje na razini malih iznajmljivača u održive principe turizma. Mislim da je tu na raspolaganju dosta novca, tako da se u tom smjeru ide. Međutim, naravno da treba ići puno jače. Sigurno je da će tu ulogu odigrati i sami turisti. Potražnja će zasigurno krenuti u tom smjeru. Već sada vidimo da se turisti okreću održivom turizmu, traže prostore za boravak u kojemu postoje principi održivosti i tražit će ga još više… – smatra Mazzocco Drvar.

Upozorava i na sve češće ekstremne vremenske uvjete, kojima smo ionako svjedoci, pa kažu kako su izvjesne prijetnje poput tornada. Naglasila je važnost prilagodbe na klimatske promjene i ulaganja u tu svrhu kako bi se ublažio štetan utjecaj na okoliš.

-Možemo očekivati da će se to ponavljati i da će biti nekakvih pojava koje do sada na našim prostorima nismo vidjeli, recimo tornada. Mislim da sigurno možemo očekivati da će toga biti još, upravo zato što su atmosfera i prirodni sustav, biosfera tromi. Mi ćemo raditi na tome da smanjimo naš štetni utjecaj na klimu, ali će priroda, naravno, jednim dijelom još reagirati dok se situacija ne stabilizira, a to će sigurno trajati nekoliko desetljeća je. Zato se baš sve više okrećemo prilagodbi na klimatske promjene. Ona je ta u koju ćemo sada morati ulagati dobar dio kolača, financijskih sredstava i napora, s obzirom na to da nismo na vrijeme uspjeli zaustaviti štetan utjecaj na okoliš – zaključuje Dunja Mazzoco Drvar.

Dunja Mazzocco Drvar (foto N1)

I u ranijim medijskim nastupima je upozoravala na ekstremne meteorološke događaje…

-Idemo sve brže ka tome da Hrvatske postane semiaridno polupustinjsko područje jer je na Mediteranu koji osjeća klimatske promjene puno jače nego nekakav svjetski prosjek. Kod nas je već sad veliki problem suša. Mi imamo u našim štetama od klimatskih i vremenskih ekstrema 30% otpada na suše, što pokazuje da je to vremenske nepogoda s kojom već sad imamo najviše problema. Ali, odmah iza suše dolazi i poplava. To je ono što je ključno za klimatske promjene, to su ti snažni ekstremi, imali smo priliku vidjeti poplave i vidimo da ćemo s tim imati sve više i više problema. Nakon jedne godine koja je izrazito sušna kao prošla godina 2022., nije čudno da će uslijediti jedna ovakva koja je izrazito kišna – kazala je.

Hoće li na novom poslu uspjeti pridonijeti mijenjanju svijesti o problematici ‘klimatskih promjena’ ili barem postići da o njima počnu razmišljati i oni koji vladaju ovom državom, prije nego li se Hrvatska pretvori u polupustinju?

Pustinja, suha…foto TRIS/G. ŠIMAC)

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI