Neovisni novinarski portal Međunarodna zajednica se Pariškim sporazumom potpisanim 2015. obvezala kako će poduzeti mjere za ograničenje porasta prosječne globalne temperature na 2 stupnja Celzijevih u odnosu na predindustrijsko razdoblje. No godinu dana od njegovog stupanja na snagu daleko smo od cilja što je bio povod francuskom predsjedniku Emmanuelu Maconu za organiziranje One Planet Summita.
-Gubimo bitku protiv globalnog zatopljenja. Ne idemo dosta brzo i to je dramatično. Svi se moramo pokrenuti, inače ćemo svi morati podnijeti račun, riječi su kojima je francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio One Planet Summit održan točno dvije godine od postizanja Pariškog sporazuma o borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Uz Macona domaćini Summita bili su i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i čelnik Svjetske banke Jim Yong Kim. One Planet Summit je, kako ističu organizatori, savez stotina globalnih lidera iz različitih sektora, odlučnih da pokažu moć kolektivne akcije u rješavanju globalnog problema kao što je borba protiv klimatskih promjena. Cilj je pronaći nova sredstva za financiranje prilagodbe našeg načina života neizbježnim promjenama, daljnjem ubrzavanju smanjenja emisija stakleničkih plinova i osiguranju da klimatska pitanja postanu važna i financijskom sektoru.
-Ne moramo čekati da nestane ugljena i nafte da bi prekinuli eru fosilnih goriva, istaknuo je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. Investiranje u fosilna goriva je investiranje u našu propast, dodao je Guterres te pozvao financijski svijet da investira u profitabilnu, niskougljičnu proizvodnju.
One Planet Summit u Parizu okupio je ne samo čelnike svjetskih zemalja nego i predstavnike banaka i investicijskih grupa koje bi trebale odigrati ključnu ulogu u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, a to je smanjenje emisije stakleničkih plinova odnosno tranzicija sa fosilnih goriva prema obnovljivim izvorima energije.
Svjetska banka prestaje financirati istraživanja i eksploataciju nafte i plina
Današnje investicije oblikuju sutrašnjicu, poruka je Summita financijskom sektoru. A kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i provele prilagodbe za smanjenje utjecaja na klimatske promjene potrebne su investicije koje prema nekim procjenama idu i do iznosa on nekoliko trilijuna dolara. U tom kontekstu, javne financije imaju ključnu ulogu, ali ne mogu biti jedini način za poticanje održivog razvoja. Institucije za razvojne financije, bilo da su one nacionalne, regionalne, bilateralne ili multilateralne, nalaze se u središtu ovog procesa. Oni imaju sposobnost pomicanja financijskih tokova prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika, usklađenom s ciljevima Pariškog sporazuma. U tom pravcu već je krenula Svjetska banka.
Direktor Svjetske banke, Jim Yong Kim, na Summitu je objavio kako nakon 2019. godine prestaju financirati istraživanja i eksploataciju nafte i plina. No uz jednu iznimku, naime Svjetska banka razmotrit će financiranje eksploatacije plina u najsiromašnijim zemljama gdje se to pokaže opravdanim i u skladu s odredbama Pariškog sporazuma. Svjetska banka uoči Summita je objavila i niz mjera kojima se uključuje u borbu protiv klimatskih promjena tako će od sljedeće godine objavljivati koliko stakleničkih plinova emitiraju projekti koje financiraju u sektorima koji najviše zagađuju kao što je energetika. Među ostalim u planu je i veća mobilizacija financijskog sektora pa će, kako je najavljeno, Međunarodna financijska korporacija IFC investirati 325 milijuna dolara u “zeleni fond” (Green Cornerstone Bond Fund) ukupne vrijednosti 2 milijarde dolara koji je namijenjen financiranju privatnih “zelenih” projekata.
Skupina od više od 200 velikih investitora (banaka, mirovinskih fondova) najavila je na Summitu kako će povećati pritisak na 100 kompanija, koje spadaju među velike zagađivače. Pozorno će pratiti na koji način se te tvrtke ponašaju u vezi sa zaštitom klime i objavljivati popis najvećih zagađivača.
Europska komisija je na Summitu predstavila akcijski plan za planet, koja sadrži deset inicijativa za modernije i pravednije društvo. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izjavio je da došlo vrijeme za puno veće napore, zakonodavne, financijske ili neke druge kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi.
-To je imperativ koji diktiraju naši životni uvjeti i budući naraštaji. Došao je trenutak da zajedno djelujemo za planet jer već sutra će biti prekasno. Trebala bi nam najmanje četiri planeta da bismo mogli nastaviti živjeti, proizvoditi i trošiti kao što to činimo danas, izjavio je Juncker.
VEZANE VIJESTI
