Inicijativa Mosta nezavisnih lista i njihovog lidera, aktualnog šefa Sabora Bože Petrova, da se zakonom omogući otvaranje Državnog arhiva, kako bismo se suočili s vlastitom prošlošću i napokon otkrili tko su ustaše a tko partizani, izazvala je različite reakcije hrvatskih političkih elita. Formalno, svi su za otvaranje povijesne dokumentacije, napose one SKH ( dok bi s onom Udbinom trebalo oprezno, kako sugerira Vladimir Šeks , jer zna se da je tu bilo fabriciranih informacija i konstruiranih dosijea?!). Stvarno, mnogima to baš i nije prva stvar kojom bi se država trebala baviti, a čini se da nije prioritet ni aktualnoj Vladi. Premjer Plenković, naime, najavio je da će se Vlada time pozabaviti tek u trećem kvartalu…U međuvremenu, glas protiv političkog voluntarizma digli su arhivisti koje o ovoj stvari nitko ništa i ne pita…
Mario Stipančević, v.d.ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva ( već dvije godine ova ustanova nema ravnatelja!) zajedno s grupom kolega, obratio se pismom predsjedniku Sabora Boži Petrovu inicijatoru izmjena “Zakona o državnom arhivu” ali i zastupnicima ne krijući iznenađenje informacijom kako su ovih dana dovršene izmjene zakona te da ih Mosta stavlja u saborsku proceduru.
Može se steći dojam da nemamo stav…
– Pri tome nije bilo reference na mišljenje struke ili resornog ministarstva o tom pitanju, niti se bilo kome iz arhivske struke dalo mogućnost nešto o tome reći u javnosti. Hrvatska javnost stoga može steći dojam da i arhivska struka i resorno ministarstvo o tome uopće nema stava ili da je njihov dosadašnji stav o toj stvari bio suprotnoga predznaka od rješenja koje sada predlagatelj zastupa- navodi u pismu Stipančević.
– Kao predstavnici stručne arhivističke zajednice sa pozicija središnjih ustanova, tijela i organizacija stručne arhivističke zajednice u Hrvatskoj- dodaje- želimo naglasiti kako senzacionalizam u lansiranju informacija i prenošenju vijesti koje se tiču tako važnih stvari, a bez uključivanja same struke ne smatramo primjerenim. Arhivisti su u Hrvatskoj niz godina razapeti između naravi vlastitog poslanja iz kojeg proizlazi imperativ omogućavanja dostupnosti i korištenja gradiva u državnim arhivima, svakome pod jednakim uvjetima, i brojnih ograničenja koja proizlaze iz različitih zakonskih, provedbenih i ugovornih obveza koje su arhivistima kao stručnjacima izvana nametnute- ističe, napominjući kako su takve rasprave uvijek završavale zaključkom da je neophodno ući u postupak donošenja posve novog arhivskog zakona.
– Međutim, učestale političke promjene i diskontinuitet u svim spomenutim nastojanjima u odnosu na resorno ministarstvo, nisu do danas omogućili da se reforma arhivskog zakonodavstva dovrši u skladu sa suvremenim potrebama i stavovima struke- konstatira v.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva. U najnovijoj kampanji očito je, kaže, da arhiviste o tome nitko ništa ne pita, niti im je dana prilika da o relevantnim pitanjima obrazlože stručni stav i meritum problema, a tu su priliku dobili pojedini konzumenti arhivskog gradiva koji stvari promatraju isključivo iz svoga diskursa i perspektive.
– U konačnici, arhivisti su- stoji na kraju pisma- prvi koji žele ukloniti svaku neosnovanu prepreku i ograničenje između gradiva koje čuvaju i stručno obrađuju i njegovih potencijalnih korisnika bez obzira na njihovu provenijenciju. Upravo stoga pozivamo političke strukture da se pitanjima neophodnih promjena u arhivskoj struci ne prilazi parcijalno, a pogotovo ne bez temeljne stručne i šire javne rasprave. Samo sinergijom struke i politike moguće je iznaći najkvalitetnija rješenja- poručuju vodeći ljudi arhivističke struke.
Most bi mijenjao dva članka, HDZ cijeli Zakon
Predsjendik Sabora Božo Petrov najavio je otvaranje Državnog arhiva i građe koja je datirana do 22.prosinca 1990., no dojam je da oko te inicijative još nije postigao punu suglasnost HDZ-a.
Gostujući u Otvorenom HRT-a, državni tajnik u Ministarstvu kulture, Ivica Poljičak, kazao je, uz ostalo, da Ministarstvo već neko vrijeme radi na pripremi i izradi sasvim novog Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, dok je Most svojim prijedlogom pretendirao tek na izmjenu dva članka.
U SDP-u se ne protive otvaranju arhivske građe, ali drže da „obično kad se nema plaove za budućnost, onda se ljudi vole baviti prošlošću, loviti vještice i komuniste, a poznato je da ih najviše ima u HDZ-u“ ( ili kako veli SDP-ov Arsen Bauk, „jedini koji se tomu mogu protiviti su 80 tisuća HDZ-ovaca koji su tamo…“).
Za Petrova je otvaranje arhiva prva pretpostavka suočavanja s prošlošću, jer, kako je izjavio, samo „pravilnim i potpunim utvrđivanjem i vrednovanjem povijesnih činjenica moguće je suzbiti relativizaciju i iskrivljavanje povijesti. Cilj je Mosta, tvrde u toj stranci, da se arhive otvore kako bi se njima bavili povjesničari, a ne političari. U hrvatskim prilikama to nije nikakva garancija vjerodostojne interpretacije povijesti jer kod nas su i povjesničari duboko ideološki podijeljeni…
Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića. Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića