Po deveti put zaredom u povijesti, danas se u Zagrebu obilježava sutrašnji Svjetski dan romskog jezika (5. studeni). Na Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti danas organizatori iz 
Inače, Svjetski dan romskog jezika prvi je put obilježen 5. studenog 2009. godine u Zagrebu na inicijativu Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH ˝Kali Sara˝. Kao datum obilježavanja izabran je 5. studeni u čast na dan na koji je 2008. godine objavljen prvi Romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik autora Veljka Kajtazija u izdanju romske Udruge za promicanje obrazovanja Roma u RH ˝Kali Sara˝ iz Zagreb i Odjela za orijentalistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
A Udruga za promicanje obrazovanja Roma U RH ˝Kali Sara˝ nastavila je rad organizacije ˝Shiro-Zagreb˝ (osnovane 2002. godine) koja je kroz karate i druge sportske aktivnosti okupljala djecu, odgajala ih u sportskom duhu fer odnosa, prihvaćanju poraza, radosti zbog pobjede, fizičkom i mentalnom zdravlju. Kroz rad s djecom, probudila se želja da se kod Roma potakne svijest o nužnosti općeg obrazovanja i usavršavanja pa je Udruga svoje djelovanje proširila i usmjerila prema opismenjavanju i obrazovanju djece bez obzira na uzrast i spol, kako kažu.
S tim ciljem UZOR u RH ˝Kali Sara˝ organizira edukacijske seminare za djecu i mlade Rome s područja cijele Republike Hrvatske na kojima ih kroz predavanja i radionice uči osnovama romskog jezika, povijesti Roma, prvotnom prebivalištu u Indija i migracijama kroz stoljeća, utjecaju drugih kultura i jezika na romsku tradiciju, običaje i jezik te pravilnom izražavanju i pisanju na materinjem jeziku.
Velliki doprinos tim nastojanjima je dao Veljko Kajztazi, saborski zastupnik i nekadašnji uspješni karataš, na čiji je prijedlog 25. svibnja 2012. godine jednoglasno usvojen zaključak o priznavanju 5. studenog kao Svjetskog dana romskog jezika, da bi krajem 2015. godine je i UNESCO isti dan proglasio Svjetskim danom romskog jezika.
Veljko Kajtazi
– Romski narod u svijetu govori jezičnim dijasistemom kojega čini 60-ak dijalekata, nerijetko potpuno različitih. Ipak, većina Roma govori jezikom romani chib (romani ćib). Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava višu razinu socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika. Standardizacijom romskoga jezika izravno se utječe na kvalitetu obrazovanja Roma na njihovu materinjem jeziku, ali i na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnoga identiteta. Mnogi pojedinci, ne nužno pripadnici romske nacionalne zajednice, već i mnogi drugi stručnjaci, romolozi indolozi, kao i sveučilišni profesori koji se bave romskom tradicijom i kulturom te publicisti i književnici ulažu velike napore za očuvanje i standardizaciju romskoga jezika. Tome svoj doprinos daju i stručnjaci i entuzijasti iz Hrvatske – ističe Veljko Kajtazi na svojoj interentskoj stranici.
Inače, prevesti tekst s romskog jezika nije lak zadatak, a tu ne pomažu ni polupouzdani internetski alati poput Google prevoditelja, jer tamo romskog jezika – nema.
Stoga evo makar informacije da se na romskom jeziku jedan, dva, tri kaže: jek, duj, trin.
1 – jek, 2 – duj, 3 – trin, 4 – štar, 5 – panź, 6 – šov, 7 – efta, 8 – oxto, 9 – iňa, 10 – deš…
