Nedostatak predsjedničkih ovlasti hrvatski šef države kompenzira viškom provokativnosti i političke nekonvencionalnosti. I dok Zoran Milanović ne ode na godišnji odmor, mediji će zajamčeno imati “posla”. Najnovija Milanovićeva eskapada s Korčule, ispaljena u prigodi Dana Grada, odnosila se na Rome. Koje je predsjednik nekoć nazivao “cigićima” i s njima se družio. Ovih dana ih se, nehotiće, dohvatio zbog vladinih ( EU ) mjera štednje energije, koje podrazumijevaju i racionalno klimatiziranje na 25 stupnjeva. “Ako ćete staviti klimu na 25, onda je radije prodajte Romima “, otelo se Milanoviću, koji protivno naravi politike, obično govori ono što i misli…

Jer, veli naš “otkačeni” predsjednik,”klima ne radi na 25. Čim padne kiša nakon Gospe, te mjere više ne vrijede.” Prema tome, ako ćemo se hladiti na štedljivih 25 stupnjeva, bolje da se i ne hladimo, najbolje je da odmah klime prodamo Romima za otpad. To je htio reći, spontano komentirajući politički nekorekto mjere uštede energije. Ma što sad govorio, ma kako se branio. Iz njega je izletjelo ono što doista misli. A misli u stereotipima. Jer, otpadom se, kako znamo, bavi, i to vrlo uspješno, pa na tome je izgradio cijelo svoje carstvo u ovoj nesretnoj zemlji, i Pripuz, ali se predsjednik države njega nije sjetio. Prvi su mu na pamet pali Romi. Jer, je to njihovo tradicijsko zanimanje, njihov standardni “obrt”…

Naravno, kako ni Veljko Kajtazi danas više nije tek Rom koji predstavlja romsku manjinu u hrvatskom Saboru, nego je “osviješteni pripadnik nacionalne manjine” koji profesionalno “bdije nad romskim ljudskim pravima”, ovaj je dugogodišnji saborksi zatsupnik na predsjednikove riječi odmah burno reagirao. Optužio je Milanovića da je uvrijedio cijelu romsku zajednicu i da je spornom izjavom pridonio stereotipima.

-Gledajte, ako ćete staviti klimu na 25, prodajte je Romima neka je odnesu, oni će napravit profit na tome. Romi su vrlo spretni u tim stvarima, mogu poručiti da je romska zajednica ionako, po svim istraživanjima, izložena prekomjernoj diskriminaciji i da tim stereotipima ne bi trebao pridonositi i sam predsjednik države-  napisao je Veljko Kajtazi na svom facebook profilu, poručujući da bi predsjednik države  morao bolje promisliti što i na koji način govori o svojim sugrađanima u javnom prostoru i biti predvodnik u borbi protiv diskriminaicje, pogotovo one na nacionalnoj osnovi. Nažalost, kazao je zastupnik Kajtazi, predsjendik Milanović svojom je izjavom uvrijedio čitavu romsku zajednicu.

Milanović tu opasku nije prešutio. Njemu je već dosta tog “prenemaganja” s političkom korektnošću.

-Nisam se jednom potukao radi zaštite časti i prijateljstva kad su Romi u pitanju, ali ajde dosta više tog prenemaganja. Jesam možda rekao da su Romi lopovi? Ili sam širio predrasude i stereotipe? Zna se tko krade u ovoj zemlji i tko krade metal. Jesam ja rekao da Romi kradu? Jesam trebao reći da su Romi doktori znanosti? Pa ni ja nisam. Dosta tog prenemaganja i ispričavanja. Gdje je kraj tom ispričavanju, za ovo, za ono… Stalno se mora netko nekome ispričavati, kome da se ispričam, za što? Gospodin Kajtazi, prvo je uopće pitanje je li on Rom, ajde prokopajte to koliko je on stvarno Rom– dolijevao je ulje na vatru Milanović, umjesto da prve proplamsaje smirujućom retorikom ugasi.

Obrušio se na Kajtazija osobno, jer on dobro znade tko je Veljko Kajtazi, s njim je surađivao, sjeća se što je od njega tražio i nema mu se namjeru ispričavati i opravdavati.

– Ja sam s Romima odrastao. Tko je on da govori da sam ikoga uvrijedio. Nek’ im se on ispriča, za to prima novac. Nevjerojatno koji bezobrazluk. Da, Romi se bave tim stvarima, nisam rekao da kradu. Što se dogodilo u Hrvatskoj otkad je on ( Kajtazi, op.a. ) zastupnik Roma, na njihovom društvenom statusu, obrazovanju? Što se promijenilo? Što je on napravio za Rome? Za sebe je napravio- zaključio je šef države i predložio novinarima da se okrenu važnijim temama. Recimo, stanju u BiH.

-Preko prijete ratom u BiH. Prijete ratom. Džaferović, koji je bio mudžahedinska hostesta 93., čovjek je bio u odboru za doček mudžahedina u sigurnosno-bezbednosnoj jedinici u Zenici, sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega. Pokušavaju tamo zatuć’ hrvatski narod. A vi mene pitate za jednog profesionalnog političara… Uvijek sam radio razliku između Kajtazija i Pupovca. Pupovac ne predstavlja nikoga, za njega glasa 10.000 od 200.000 Srba, i to treba reći, za Kajtazija glasa jedan veliki dio Roma, ali ovako, ovim prenemaganjem i cmizdrenjem im neće pomoći- smatra Milanović.

A je li pridonio stereotipima?

-Kad izgubimo smisao za humor, ali zdravi humor, gotovi smo kao nacija. Želim što više viceva na račun Hrvata. Hrvati su vrlo raznoliki. Ali vicevi na račun Dalmatinaca, Vlaja što sam porijeklom, Primoraca, Bodula, Zagrepčana, Zagoraca, zašto ne, dok se to ne pretvara u stvarnu mržnju. Da, mi smo stereotipna bića, robujemo nekim predrasudama, bitno je da ne mrzimo. Ta vrsta odgoja, drago mi je da nije ušla u hrvatske škole, skoro sam nasjeo na tu glupost dok sam bio premijer. Ja nisam odrastao u opancima i oduvijek sam želio biti moderan i znao sam da je za Hrvatsku to jako bitno, ali kopirati svaku kompleksašku platformu, na kojima onda klijaju Grozdovi, nekakvi NGO-ovci i to prikazivati državnom politikom, tu ne mislim na Rome da ne bi bilo zabune, nego na one koji će se sada naći uvrijeđeni. E pa neka budu uvrijeđeni- prkosno će onaj koji svoje greške nikad ne priznaje a tuđe rado multiplicira.

Potom se i sam, bez novinarskog poticaja i pitanja, okrenuo Plenkovićevoj politici prema susjednoj državi.

-Čovjek koji sve shvaća osobno. Što su nam donijeli ljudi s kojim razgovara već dvije godine. Ništa. Andrej Plenković gleda kako će napakosititi meni u strahu da ja njemu. Odi malo na ulicu, druži se s cigićima i Romima pa ćeš možda imati bolju frazu od ‘to je smiješno’. Što je smiješno? To što ne poduzimaš ništa? Što se naslikavaš s Džeferovićem. Od Plenkovića su napravili budalu. Od mene nisu napravili budalu- ispalio je vječiti politički natjecatelj koji u duele s premijerom ( i ostalima ) ulazi rječnikom gradskog huligana. A kad će ta prepucavanja između njih dvojice prestati, pa i kad sve ostalo, jer  “ćemo svi završiti na groblju, sve će jednog dana prestati”.

Veljko Kajtazi predsjednikove izjave smatra neprimjerenim, ali od Milanovića nije tražio ispriku. No, očekivao je zaštitu romske zajednice, a ne poticanje stereotia.

-Ako on misli da ja nisam Rom koji je napisao prvi romski rječnik, koji govori romski jezik, neka mi kaže što sam. Možda je mislio da sam Hrvat, ali ok ako on to tako misli. Moji Romi su me prepoznali, i ne bih komentirao dalje- replicirao je Kajzati šefu države koji mu osporava i nacionalnu pripadnost.

-Meni je jako žao kad to čujem. Ako mene osobno ne poštuje, trebao bi poštovati moju funkciju. Mislim da su građani u ove dvije godine prepoznali njegov rad, a i moji Romi su prepoznali moj rad- zaključio je zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi.

Što je iz svega zaključio predsjednik Republike koji svojim javnim djelovanjem ruši sve stereotipe u ponašanju visokih političkih dužnosnika, ali ustrajno njeguje stereotipe o nacionalnim manjinama, grozeći se političke korektnosti i nevladinog civilnog sektora koji se, smatra, samo prenemaže? Pa ništa. On će i dalje po svom, a tko ga samo i malo oštrijim pogledom okrzne, popit će od njega trenutno “jezikovu juhu”. Jer, hrvatski predsjednik voli manjak ovlasti i relevantnosti nadoknađivati političkom i retoričkom provokativnošću,  pa i kada je ona politički nekorektna. Milanović se teško kontrolira i protivno naravi politike, obično govori ono što i misli. Hrvatski se predsjednik već dokazao kao politički slon u staklarni…

Arhiva: Zoran Milanović (FotoTRIS/H. Pavic)