Postignut globalni sporazum o smanjenju upotrebe štetnih stakleničkih plinova HFC-a

Foto:Press TV

Više od 170 država postiglo sporazum o smanjenju upotrebe stakleničkih plinova koji se koriste u hladnjacima i klima- uređajima. Riječ je o velikom koraku naprijed u usporavanju klimatskih promjena i ako se sporazum provede, smatraju stručnjaci, do 2100. bi se vjerojatno izbjeglo 0,5 Celzijevih stupnjeva od projiciranog rasta temperature.

Nakon što su pregovarači iz više od 170 zemalja u subotu u Ruandi postigli sporazum o smanjenju upotrebe štetnih stakleničkih plinova HFC-a, pravno obvezujući sporazum ocijenjen je kao najveći uspjeh na području zaštite okoliša nakon prošlogodišnjeg Pariškog sporazuma o klimi čiji je cilj ograničiti porast temperature na globalnoj razini do 2 stupnja Celzija.

Prema sporazumu iz ruandske prijestolnice Kigali, zemlje su podijeljene u tri skupine s različitim rokovima za smanjenje i konačno ukidanje upotrebe industrijski proizvedenih plinova fluorougljikovodika (HFC) koji se upotrebljavaju u hladnjacima i klima uređajima.

“To je golemi korak naprijed. Omogućit će nam smanjenje globalne temperature za pola Celzija”, izjavio je državni tajnik SAD-a John Kerry.

“Odmaknuli smo se od pariških obećanja i krenuli s konkretnim akcijama”, rekao je Durwood Zaelke, predsjednik međunarodne znanstvene Institucije za upravljanje i održivi razvoj.

“Prošle smo godine u Parizu obećali zaštititi svijet od najgorih posljedica klimatskih promjena. Danas izvršavamo to obećanje”, kazao je izvršni direktor Programa UN-a za okoliš Erik Solheim.

Prema sporazumu, razvijene zemlje, uključujući velik dio europskih zemalja i SAD, obvezale su se postupno smanjiti uporabu plinova, počevši s 10 posto smanjenja do 2019. i dosegnuti 85 posto do 2036.

Većina zemalja u razvoju, uključujući Kinu, Brazil, Južnoafričku Republiku i Argentinu, obvezale su se smanjiti upotrebu HFC-a do 2024. Indija, Iran, Irak, Pakistan i zaljevske zemlje imat će kasnije rokove kako bi prilagodile svoje industrije.

Riječ je o velikom koraku naprijed u usporavanju klimatskih promjena i ako se sporazum provede, smatraju stručnjaci, do 2100. bi se vjerojatno izbjeglo 0,5 Celzijevih stupnjeva od projiciranog rasta temperature.

Najveći svjetski proizvođači HFC-a su Indija i Kina, a upotreba tih plinova već se smanjuje u brojnim bogatim državama. One već rade na smanjivanju upotrebe HFC-a, plinova koji su po mišljenju znanstvenika 100 do više tisuća puta štetniji od ugljičnog dioksida.

Udruge za zaštitu okoliša pozivaju na još ambiciozniji sporazum glede ograničavanja i smanjivanja korištenja plinova HFC-a i  upozoravaju na štetu koju će do 2050. nanijeti oko 1,6 milijardi novih jedinica klima uređaja za kojima postoji rastuća potražnja u srednjoj klasi u Aziji, Latinskoj Americi i Africi.

Donatori su za početak provedbe sporazuma već izdvojili 80 milijuna dolara, potvrdila je Gina McCarthy iz američke Agencije za zaštitu okoliša.

Sporazum o HFC-u je nastavak Protokola iz Montreala donesenog 1987. čiji je glavni cilj bio zaustavljanje stanjivanja ozonskog omotača koji štiti planet od ultraljubičastih zraka. U proteklih 25 godina akcije usmjerene ka ispunjavanju tog cilja koštale su 3,5 milijarda dolara.

Najveći svjetski onečišćivači, fluorougljikovodici, poznatiji kao HFC, upotrebljavaju se u hladnjacima, klima-uređajima i raspršivačima, kao što je lak za kosu. Fluorougljikovodici mogu biti i do 10.000 puta štetniji od glavnog stakleničkog plina – ugljičnog dioksida.

“Nijedna zemlja nema pravo okrenuti leđa ovom nastojanju i zaboraviti značenje višestranog napora u trenutku kad cijeli svijet gleda u nas pokušavajući doslovno spasiti ovaj planet od onoga što smo sami izabrali s obzirom na način na koji upravljamo energijom i ono što smo sami učinili za više od 150 godina ili više”, poručio je John Kerry.