Neovisni novinarski portal
10.5.2021.
IZDVOJENO
Na Žirje se najčešće može samo katamarom Komiža (Foto: Tris/H. Pavić)

Inicijativa za Žirje:
Zadnji vapor za spašavanje otoka

Na Žirje se najčešće može samo katamarom Komiža (Foto: Tris/H. Pavić)
savjet-za-zirje

Članovi Savjeta za revitalizaciju otoka Žirja: Maksim Roman, Ivan Dobra, Ivo Mikuličin i Goran Grguričin

 

Najudaljeniji naseljeni otok šibenskog arhipelaga Žirje odavno je zahvatio proces tihog umiranja. No s tim se ne mire njegovi stanovnici kao ni oni žirajskih korijena koji su se okupili u Inicijativu za Žirje te su, na konferenciji za novinare, najavili osnivanje Savjeta za revitalizaciju otoka.

Savjet za revitalizaciju otoka Žirja za sada broji više od dvadeset članova okupljenih na inicijativu novinara žirajskih korijena Ive Mikuličina, predsjednika Mjesnog odbora Žirje Ivana Dobre, Maksima Romana te predsjednika šibensko-kninske podružnice Otočnog sabora Gorana Grguričina. Kako su istaknuli na konferenciji, odlučili su uhvatiti zadnji vapor za spašavanje rodnog škoja, a pridružili su im se i oni koji žive daleko od Žirja ali koji svojom stručnošću ili popularnošću mogu pomoći u zajedničkim projektima. Tako su među članovima Savjeta: košarkaški olimpijac Željko Jerkov, bivša predsjednica Gradskog vijeća Zagreba Tatjana Holjevac, pijanista Maksim Mrvica, etnolog Jadran Kale, Mladen Šare, poznati “Jadrolinijin koordinator” Ante Mrvica…
– Ono što nas je dodatno ohrabrilo za osnivanje Savjeta je inicijativa Ministarstva prometa da se osnuje posebna državna Uprava za razvoj otoka koja bi imala sjedište u Šibeniku te održavanje posebnog sastanka na temu otoka na razini Vlade koju nam je najavio predsjednik Otočnog sabora Denis Barić- kazao je Ivo Mikuličin.
Temeljni kriterij za djelovanje Savjeta za revitalizaciju bit će potpuna depolitizacija rada, a jedina politika trebao bi biti razvoj i interes Žirja, dodao je Mikuličin.
– Mi smo se odlučili za dva principa u radu Savjeta, a to su potpuna apolitičnost u smislu participiranja stranaka, a s druge strane nijednu inicijativu ili prijedlog nećemo odbijati ukoliko mogu pomoći u ostvarivanju naših ciljeva. I tako ćemo nastupiti i na prvoj sjednici Savjeta koja će se održati 3. studenog -najavio je Mikuličin.
goran-grguricin

Goran Grguričin/Foto:TRIS

 

Dopredsjednik šibensko-kninske podružnice Otočnog sabora Goran Grguričin na konferenciji je istaknuo kako je jedan od ciljeva Savjeta ukazati na probleme Žirja ali i ponuditi moguća rješenja.
– Želimo se povezati i sa institucijama jer naša inicijativa i ideje neće uspjeti ako se na to ne nadovežu institucije kako na razini grada i županije tako i na nacionalnoj razini. Tu prvenstveno mislim na pozitivne propise koji će definirati na koje načine stvoriti preduvjete za revitalizaciju otoka. Cilj je da sve ne ostane samo na deklarativnoj razini jer svaki put kad se politika bavi otocima to traje koliko i politička kampanja. Mi smo ljudi izvan politike i nama je zajednički interes otok Žirje, ali naravno da znamo kako će nam za realizaciju projekata biti potrebna i pomoć politike – istaknuo je Grguričin koji je i najavio konkretne aktivnosti za stvaranje pozitivnih zakonskih propisa.
– Otok Žirje je pučinski otok i po Zakonu o otocima spada u kategoriji nerazvijenih otoka. Međutim u razvrstavanju za poticaje, Žirje je u kategoriji Grada Šibenika kao visoko razvijene sredine. Konkretno to znači da otok Žirje kada aplicira na EU fondove ne može doći u priliku dobiti 100-postotnu subvenciju za projekte. Zato mi sada u Otočnom saboru radimo na tome da se svi pučinski otoci razvrstaju u posebnu kategoriju sa indeksom nerazvijenosti, a kako bi se stvoriti uvjeti za veće sufinanciranje iz EU fondova. Isto tako radimo i na drugim izmjenama koje će otočanima i onima koji posluju na otocima omogućiti porezne olakšice, subvencije i sl.- kazao je Grguričin.
Loše trajektne veze, dotrajale ceste i putovi, nedostatak vodovodne mreže predstavljaju samo dio temeljnih problema koje muče Žirje, a koji su i prepreka svim mogućim razvojnim planovima, istaknuli su članovi Savjeta za revitalizaciju Žirja te dodali kako će se u planiranju projekata i aktivnosti oslanjati na Program održivog razvitka otoka Žirja koji je izradio splitski Ekonomski fakultet.
Za vraćanje toliko potrebnog identiteta otoku valja oživjeti i kulturno-umjetnički život, organizirati Žirajsko kulturno ljeto pa i sportske sadržaje.
Savjet za revitalizaciju otoka Žirja, dodao je Mikuličin, bit će nadopuna radu mjesnog odbora, a njegov predsjednik Ivan Dobra je potencirao dio projekta razvitka otoka koji govori da je oživljavanje kulturne djelatnosti važno za očuvanje identiteta otoka i njegove tradicije.
-Već 6 godina organiziramo promocije knjiga i kulturna događanja na otoku. Ove godine objavili smo i drugu knjigu na žirjanskom narječju u kojoj je zastupljeno čak 15 pjesnika sa otoka Žirja – kazao je Dobra dodajući kako njegov rad u savjetu i dalje biti usmjeren na organiziranje i poticanje kulturnih sadržaja.
Površina Žirja i susjednih otočića prelazi 1 500 hektara, dok je duljina obale nešto veća od 50 km. Manje od petine stambenog fonda koriste stalni žitelji. Od ukupno 342 hektara obradive zemlje i šuma, više od 200 hektara čine posve obrasle poljoprivredne površine. Stalno opadanje broja žitelja na Žirju prati i gašenje gospodarskih aktivnosti. Osim turizma u ljetnoj sezoni, te sitnog trgovačkog obrta, ribarstva i poljoprivrede, drugih aktivnosti nema.
Turizam je najveća šansa Žirja, od klasičnog, avanturističkog, izletničkog, rekreacijskog do nautičkog, smatraju članovi Savjeta.
– Žirje bi u skoro vrijeme trebalo osnovati vlastitu turističku zajednicu. Tradicionalna trka Đir za Žir budi nadu u jačanje rekreacijskog i izletničkog turizma. Ilirska utvrda na jugu otoka, ruševni samostan u žirajskom polju, te legendarna topnička bitnica na Zvizduljama mogu biti dodatni poticaj za zanimanje turista za Žirje. Značajan turistički potencijal predstavljaju i napušteni objekti. Prije Domovinskog rata francuski investitor se pojavio s projektom marine u uvali Stupica – nabrajaju iz Savjeta za revitalizaciju Žirja.
Šanse vide i u sindikalnom turizmu, te uređenju ili izgradnji doma za starije. Kad je riječ o gospodarskim kapacitetima ističu kako je prostornim planom predviđen razvoj marikulture u južnim uvalama otoka.
maksim-roman

Maksim Roman/Foto:TRIS

 

Maslina, vinova loza, različite vrste južnog voća i povrće, ljekovito bilje bili su nekada temelj poljoprivredne proizvodnje na Žirju koje je imalo i dobro organiziranu poljoprivrednu zadrugu koju bi trebalo ponovno oživjeti, istaknuo je član Savjeta Maksim Roman.
-Žirje je imalo boljih vremena. Na otoku je 70-tih godina živjelo oko 400 stanovnika. A živjeli su na način da su im tada svi ovi manji pučinski otoci mogli zavidjeti na tome kako su bili dobro organizirani. U to vrijeme na otocima su bile zatvorene sve zadruge , a na Žirju je opstala zadruga koja je zapošljavala 7-8 otočana. Brao se ružmarin, kadulja i od toga se živjelo. Postojale su i 4 plivarice sa po 20 članova posade. Dakle 80-ak ljudi bavilo se ribarstvom. Zvučat će kao nevjerojatan podatak, ali je točan, da je tih godina sa Žirja svaki dan za Šibenik išlo između 2 i 6 tisuća kilograma šljiva. Žirajska šljiva je bila brand otoka i bila je cijenjena. Jedan od zadataka nam je da vratimo tu žirajsku šljivu. Neće biti lako i to nećemo moći učiniti sami. Tu se mora uključiti šira zajednica, moramo koristiti i Eu fondove – istaknuo je Roman te dodao kako Savjet okuplja ljude koji će raditi u interesu današnjih stanovnika otoka kojih je sve manje.
– Na biračkom spisku otoka je 220 ljudi ali na njemu živi tek polovina tog broja i to ne stalno. Tijekom zime na Žirju je tek 60 mahom starih ljudi, a preko ljeta nas je više od tisuću. Tragedija je što, uz izuzetak od nekoliko ljetnih mjeseci, na otoku nemamo dućana. Puno je toga što nemamo ali ima i nečeg dobrog. Brodske pruge sa Žirjem su dobre, one će se i povećavati jer ima razumijevanja u Agenciji za obalni linijski i pomorski promet. I u tom smislu nas malo i ohrabruje da netko ipak misli o otocima. Mi mislimo kako ćemo, s ovom ekipom koja je okupljena u Savjetu za revitalizaciju Žirja, nešto uspjeti vratiti na otok. Koliko -ne znam, ali nešto hoćemo -zaključio je Roman.
Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI