Neovisni novinarski portal
29.3.2024.
IZDVOJENO
Fotografija za koju se smatra kako je na njoj Einstein sa kćeri

Einstein u spornom pismu kćeri:
Vrijeme je za bombu ljubavi

Fotografija za koju se smatra kako je na njoj Einstein sa kćeri
Fotografija za koju se smatra kako je na njoj Einstein sa kćeri

Fotografija za koju se, nepotvrđeno, obično smatra kako je na njoj Einstein sa kćeri

Danas je nedjelja. A popularni Albert Einstein bi sutra možda slavio rođendan da je, kako se to kaže, među živima. Rođen je 14. ožujka 1879. g., a umro 18. travnja 1955. godine. Stoga, dan uoči njegova rođendana, evo jednog njegova navodnog pisma koje je uputio svojoj kćeri Lieserl, oko čijega pak životnog puta postoje bitne nedoumice, kao i oko porijekla ove pismovne pošiljke. Kćer Alberta i njegove prve supruge Mileve Marić je, kažu podaci,rođena početkom 1902. godine, no nije jasno je li umrla od šarlaha već godinu kasnije ili je poživjela dulje, ali je zbog zdravstvenih problema odvojena od roditelja, te je odrasla u okrilju majčine obitelji ili drugdje.

O tome se i dalje špekulira, pa je autorica Michele Zackheim 1999. g. napisala i roman Einsteinova kćer: Potraga za Lieserl, no nije jasno ima li ta knjiga veze sa zbiljskim činjenicama, ili je utemeljena na autoričinoj mašti. Sličnu knjigu je napisao i Tim Symonds, naslovivši je markentiški prikladno Sherlock Holmes i misterij Einstenove kćeri. No, Eistein je, tvrdi se, često slao pisma svojoj djeci, sinovima Hansu Albertu i Eduardu, te prijateljima. Dio tih (brojnih) pisama čuva se u Hebrejskom institutu u Jeuzalemu (http://www.alberteinstein.info/database.html).
Sljedeće pismo se proširilo bespućima interneta i ganulo je mnoge zbog afirmacije ljubavi kao bitne kozmičke sile. Ipak, neki su krenuli provjeravati njegovu autentičnost i stvarnu vezu s Albertom Einsteinom. Prema dostupnim podacima, ono nije pronađeno u poznatoj arhivskoj građi za koju se može potvrditi da pripada fizičaru (http://einsteinpapers.press.princeton.edu/), koju je u digitalnom obliku u svojoj internetskoj publikaciji objavilo Sveučilište Princeton (Princetone University).

Naslovnica knjige o Einsteinu, Holmesu i ‘misteriju’ kćeri

Dr. Diana Kormos-Buchwald, profesorica fizike i povijesti znanosti na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (California Institute of Technology – Caltech), koja je vodila taj projekt, na nedavni novinarski upit nije potvrdila kako se to pismo nalazi u spomenutoj zbirci pisama, te kako se radi o autentičnoj Albertovoj poštanskoj pošiljci. Većina sličnih njegovih pisama koje je donirala Einstenova nećakinja Margot objavljena je u 10. poglavlju Einsteinovih papira koji su objavljeni 2006. godine, no spomenute pošiljke tamo nema, ustvrdila je dr. Kormos-Buchwald.
No svejedno, s obzirom na njegovu obljetnicu rođenja, evo tog pisma za kojega se pretpostavlja kako bi ga, ako i nije, kuštravi znanstvenik Einstein možda rado potpisao, s obzirom na slične poruke i teze koje je propagirao kroz život. Posebno u fazama svojeg prijateljevanja s indijskim državnikom Mahatmom Gandhijem i pjesnikom Rabindranathom Tagoreom, te ondašnje zabrinutosti za sudbinu čovječanstva u godinama suludog naoružavanja atomskim bombama. Koje se nastavilo do danas.
Uostalom, premda će ih neki smatrati patetičnima, teško da bi ovakve poruke ikome mogle naškoditi.  Pogotovo ne u aktualnim vremenima, koja po nekim radikalnim zbivanjima i društvenim kretanjima u tuzemstvu i diljem inozemstva na uznemirujući način podsjećaju na grozomorna povijesna razdoblja prve polovice prošlog stoljeća, a kojima je vrlo zabrinuti Einstein bio suvremenik.
Eionsteinovi prijatelji Mahatma Gandhi i Rabindranatha Tagore

Einsteinovi prijatelji Mahatma Gandhi i Rabindranatha Tagore

Pismo:
“Kada sam predložio teoriju relativnosti, vrlo malo njih me je razumjelo. To što sada namjeravam prenijeti čovječanstvu također će se sudarati s nerazumijevanjem i predrasudama u svijetu.
Molim vas da čuvate moja pisma sve dok je to potrebno, godinama, desetljećima… sve dok društvo ne bude dovoljno napredno da prihvati ono što ću objasniti u nastavku.
Postoji jedna iznimno moćna sila za koju, do sada, znanost nije pronašla formalno objašnjenje. To je sila koja uključuje sve i upravlja svime, nalazi se iza bilo koje pojave koja djeluje u svemiru i još uvijek nije identificirana od strane nas ljudi. Ta univerzalna sila je LJUBAV.
Kada su znanstvenici tražili jedinstvenu teoriju svemira zaboravili su na najmoćniju, nevidljivu silu. Ljubav je Svjetlost, koja prosvjetljuje one koji ju daju i one koji ju primaju. Ljubav je privlačna sila, jer djeluje na način da neke ljude privlači drugima. Ljubav je snaga, jer umnaža najbolje što imamo, ono što omogućuje čovječanstvu da ne bude zbrisano usljed svoje slijepe sebičnosti. Ljubav se razvija i otkriva. Za ljubav se živi i umire. Ljubav je Bog i Bog je Ljubav.
Ova sila objašnjava sve i daje smisao životu. To je varijabla koju smo ignorirali predugo, možda zato što se bojimo ljubavi, jer to je jedina energija u svemiru kojom čovjek nije naučio upravljati po svojoj volji.
Kako bi omogućio da ljubav postane vidljiva, napravio sam jednostavnu izmjenu u mojoj najpoznatijoj jednadžbi. Ako umjesto E=mc2 prihvatimo misao kako se energija za liječenje svijeta može dobiti putem ljubavi pomnožene s brzinom svjetlosti na kvadrat, dolazimo do zaključka kako je ljubav najjača sila koja postoji, jer nema granica.
Nakon neuspjeha čovječanstva u uporabi i kontroli drugih sila svemira koje smo okrenuli protiv nas, hitno je da se sada krijepimo drugom vrstom energije …
Ako želimo da naša vrsta preživi, ako želimo pronaći smisao u životu, ako želimo spasiti svijet i svako živo biće koje ga nastanjuje, ljubav je jedan i jedini odgovor.
Možda još uvijek nisu spremni izraditi bombu ljubavi, napravu koja je dovoljno snažna da se u potpunosti uništi mržnju, sebičnost i pohlepu koje će opustošiti planetu.
Ipak, svaki pojedinac nosi u sebi mali, ali moćan generator ljubavi čija energija čeka da bude puštena na slobodu.
Kada naučimo davati i primati tu univerzalnu energiju, draga Lieserl, mi ćemo potvrditi kako ljubav pobjeđuje sve, te je u stanju nadići sve i ništa, jer ljubav je srž života.
Duboko žalim što ti nisam bio u mogućnosti izraziti ono što je u mom srcu, koje je tiho kucalo za tebe cijeli život. Možda je prekasno za isprike, ali kako je vrijeme relativno, moram ti reći kako te volim i kako sam zahvaljujući tebi spoznao konačan odgovor! “.
Tvoj otac,
Albert Einstein
Albert Einstein (foto: Orren Jack Turner,, 1947.g.)

Albert Einstein (foto: Orren Jack Turner, 1947.g.)

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI