Povratak vinilnih ploča, trend koji traje već godinama, ovih je blagdana postao neporeciva činjenica.
Kopernikanski obrat koji je prije dvadesetak godina bio nezamisliv – nakon što je početkom devedesetih format CD-a gotov istrijebio long plejke, događa se obrnuti proces. Samo nas još koja godina dijeli od službenog proglašenja CD-a mrtvim medijem. Nije ga samo ubila vinilna ploča, već i mp3 format, USB-stickovi te download i streaming servisi. No, LP je, definitivno, dočekao svoju osvetu i uzvratio udarac.
Da je tome tako pokazuju rezultati božićne online prodaje na HMV-u i Amazonu. HMV je izašao s podacima da je u predbožićnom razdoblju prodavao po jedan gramofon u minuti, a na Amazonu tvrde da je kod njih gramofon najprodavaniji audio uređaj ovih blagdana.
Prodaja ploča, pak, raste već devetu godinu zaredom. U svijetu se svake godine proda 50 posto ploča više nego prethodne; samo u SAD-u u 2013. je prodano 6 milijuna LP-ja, broj pogona za proizvodnju tamo se popeo na 16, u Australiji se bilježi godišnji porast prodaje od 70 posto, a prodaja ploča na globalnoj razini uskoro će doći, predviđa se, do 10 posto od ukupno prodanih nosača zvuka. A toliko se ploča nije prodavalo još od 1993. godine. Brojke prodaje dale su zamaha i obilježavanju Record Store Daya, manifestacije koja se u cijelom svijetu obilježava od 2007. godine, dok je u Velikoj Britaniji opet pokrenuta vinilna top-ljestvica.
Ploče su opet ‘in’
Vinil se, dakle, vraća. I to ne samo kao „hipsterski“ trend, a pogrešno bi bilo i na povratak vinila gledati isključivo kroz nostalgijsku dioptriju, iako se takav val može prepoznati u popisu najprodavaniji albuma u 2015., gdje u vrhu stoje reizdanja Led Zeppelina, Pink Floyda i Boba Dylana. Slušanje glazbe preko vinilnog zapisa od prvog je dana višedimenzionalno iskustvo, koje osim glazbe, uključuje i uživanje u dizajnu, likovnim rješenjima i konceptima koje jedan LP može ponuditi.
Nastranu sad rasprava o kvaliteti zvuka, iako je već i znanstveno dokazano da je ljudski slušni aparat stvoren za analogni, a ne digitalni zvuk. Povratak ploča u prvom je redu povratak albumima, kao homogenim konceptualnim vizijama, naspram dvadesetogodišnjem inzistiranju na singlovima od strane glazbene indutrije, što je bila izravna nuspojava novih tehnologija. Puštanje ploča, pri čemu je gnjavaža preskakati pojedine pjesme, vraća smisao osmišljavanju poretka pjesama na A i B stranama, a i dopridonosi shvaćanju i boljem sagledavanju cjelokupne slike albuma. Ukratko, užitak u glazbi ponovno postaje potpun.
LP kolekcionarstvo, s druge strane, skup je sport. U nas se cijene „običnih“ albuma kreću oko 150 kuna, a dupli vinili dosežu i do 250. Uvoz, carine, marže… Tako je to kad se Croatia Records olako odrekla svoje proizvodne linije (nekad najbolje u ovom dijelu Europe), pa su, shodno tome, domaći izvođači prisiljeni vlastite ploče tiskati uglavnom u Pragu. Također, sirovinu za izradu vinila proizvodi tek nekoliko tvornica u svijetu, stoga je i cijena proizvodnje kudikamo veća (za razliku od CD-a, čija proizvodnja košta nekoliko eura, a prodajna cijena doseže razinu najobičnije pljačke kupaca).
Za kraj, donosimo popis najprodavanijih LP-ja u 2013. godini, koji zorno pokazuje da ploče ne kupuju nostalgičari koji se nisu maknuli od Zeppelina ili AC/DC, već i neka potpuno nova publika:
1 Daft Punk ‘Random Access Memories’
2 Vampire Weekend ‘Modern Vampires of the City’
3 Arcade Fire ‘Reflektor’
4 Mumford & Sons ‘Babel’
5 Mumford & Sons ‘Sigh No More’
6 Queens of the Stone Age ‘…Like Clockwork’
7 Bon Iver ‘For Emma Forever Ago’
8 Lumineers ‘Lumineers’
9 The National ‘Trouble Will Find Me’
10 Justin Timberlake ‘The 20/20 Experience’
Oglas
