U današnjem slavlju svetkovine Sviju Svetih, posebno živo osjećamo zbilju zajedništva Svetih, naše velike Obitelji, sastavljene od svih članova Crkve – bilo onih koji su još uvijek hodočasnici na Zemlji – bilo onih kojih je nebrojeno mnoštvo; koji su već napustili Zemlju i nalaze se u Nebu – kazao je papa Frane prije današnje molitve Angelusa, s prozora Apostolske palače.
– U Knjizi otkrivenja nalazimo glavnu karakteristiku Svetih: to su osobe koje ‘potpuno pripadaju Bogu’. Knjiga ih predstavlja kao nepregledno mnoštvo izabranih, zaodjenutih u bijelo i obilježenih pečatom Božjim. Slikovitim alegorijskim jezikom i spomenom pečata Božjega, na poseban se način naglašava kako Sveti pripadaju Bogu na ‘potpun i isključiv način’; oni su njegovo ‘vlasništvo’. Ali što znači nositi ‘Božji pečat’ u vlastitom životu i osobnosti? To nam objašnjava apostol Ivan: znači da u Isusu Kristu postajemo uistinu ‘djeca Božja’ – rekao je Papa, kako prenosi Radio Vatikan (POVEZNICA).
Danas na blagdan Svih svetih i sutra na Dušni dan katolički vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima. Svi sveti i Dušni dan dva su različita liturgijska dana, kad se posjećuju groblja, pale svijeće, polaže cvijeće i moli u sjećanje na pokojnike.
Prvi povijesni tragovi blagdana Svih svetih zabilježeni su u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike, a kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, bilo ih je nemoguće sve nabrajati. Opće slavlje Svih svetih zabilježeno je najprije u Antiohiji, u današnjoj Siriji, i to u nedjelju nakon Duhova. Međutim, Papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga, kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom »Samhain« koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha. Tako su kristijanizirani keltski poganski obredi u slavu žetve, koji se i danas slave, većinom u anglosaskim zemljama, kao Noć vještica ili Halloween. U Hrvatskoj se blagdan Svih svetih obilježava odvajkada, a od 2002. godine je i državni blagdan, odnosno neradni dan, prema odluci Hrvatskog sabora od 14. studenoga te godine, kada je utvrđen pročišćeni tekst Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, te se svojih mrtvih ovog dana prisjećaju svi, i vjernici i nevjernici.
Papa Frane na uoči današnje molitve Angelusa (Foto: Radio Vatikan)
Oglas
