Prosvjedni brod kreće iz Rovinja (foto S.O.S za Jadran)
– 60.000 km2 mora u Italiji i Hrvatskoj na udaru naftnih kompanija. Zaustavite ludu utrku za “crnim zlatom” i zaštitite Jadransko more i obalu od napada naftnih kompanija. Pokrenite drugačiji, okolišno i društveno prihvatljiv ekonomski razvoj – ovaj apel su iz Rovinja uputile koalicija hrvatskih okolišnih organizacija S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente zajedno s mnogim drugim okolišnim organizacijama iz svih zemalja na obalama Jadrana.
Apel je, prigodno, upućen s mora, odnosno s broda Goletta verde (Zelena škuna), ujedno i povijesne putujuće kampanje za zaštitu mora organizacije Legambiente, koja ove godine na svoj višemjesečni put kreće upravo iz Rovinja kako bi se skrenula pozornost na problem eksploatacije nafte u Jadranu.
U šest država potpisali deklaraciju protiv bušenja
Mnoge okolišne i druge organizacije i institucije iz 6 jadranskih država potpisale su deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL, koja se nalazi ovdje, a kratki video s ove rovinjske akcije tu:
Inače, u subotu se dogodila simultana akcija na svim obalama Jadrana. U brojnim jadranskim gradovima su organizacije i građani koji se protive eksploataciji nafte u Jadranu isticali transparente s porukom protivljenja i time dali svoj doprinos zajedničkoj kampanji. Fotografije akcija iz svih zemalja bit će uskoro objavljene na https://www.tagboard.com/stopseadrilling/.
– Odluka da se ide u eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, koju su donijele Italija, Hrvatska i druge jadranske države je anakrona i kratkovidna i ta je odluka u potpunoj suprotnosti sa strategijama borbe protiv klimatskih promjena te predstavlja veliki rizik za zelenu i zdravu ekonomiju cijelog područja. Stoga je nužno uspostavljanje dijaloga između Italije, Hrvatske i drugih zemalja Jadrana kako bi se na višoj razini i mimo nacionalnih granica raspravilo o željenoj budućnosti Jadranskog mora – kazao je Giorgio Zampetti, odgovorne osobe za znanstvena istraživanja u talijanskoj organizaciji Legambiente.
Talijanski i hrvatski ekolozi zajedno u Rovinju
‘Autistične nacionalne politike’
– Bilateralne odnose jadranskih država vrlo često obilježavaju politički problemi povezani s neriješenim pitanjima granica ili prava na eksploataciju resursa (poput ribarstva), te tako pitanja održivosti i zaštite Jadrana uvijek ostaju u drugom planu. Autistične nacionalne politike planiranja maksimalnog korištenja Jadrana nikada ne uzimaju u obzir dugoročno kumulativno djelovanje svih zainteresiranih strana. Planovi za eksploataciju nafte u Jadranskom moru Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, koje Vlade tih zemalja donose neovisno jedne o drugima, primjer su koji najbolje ilustrira situaciju. Pozivanje na pravo na prekomjernu eksploataciju “jer i susjedi to čine”, kompetitivna politiku, uzajamno optuživanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika potrebno ja zamijeniti zajedničkom zaštitom Jadrana i protivljenjem opasnim projektima poput bušenja nafte – ustvrdila je Dušica Radojčić u ime koalicije S.O.S. za Jadran.
Kako stoji u studiji koju je izradio Norveški institut za istraživanje mora, ribarstvo je jedan od sektora koji će u najvećoj mjeri biti pogođen posljedica eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i pretrpjet će smanjivanje ulova od oko 50% u područjima u blizini zona u kojima će se vršiti seizmička istraživanja podmorja air-gunovima.
I najmlađi u borbi za more bez nafte (foto S.O.S za Jadran)
Slično vrijedi i za turističku djelatnost koja riskira velike gubitke zbog negativnog utjecaja naftnih platformi. Najveći dio profita ide i ići će privatnim kompanijama, dok će eventualne i moguće štete morati sanirati zajednica. Iz svih navedenih razloga organizacije koje potpisuju deklaraciju #StopSeadrilling – NO OIL prosvjeduju i zahtijevaju od svojih vlada zaštitu obustavljanje eksploatacije nafte i zaštitu Jadranskog mora.
Jadran – osjetljivo more krhkog ekosustava
Premda se to već moglo čuti puno puta, valja ponoviti, jer nekima nije doprlo do svijesti: Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo slabe izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krhki ekosustav već sada pod velikim pritiskom.
– Broj aktivnih dozvola za eksploataciju nafte i plina dosegao je u Italiji brojku 78, u postupku izdavanja je 29 dozvola, dok je zahtjeva za izdavanje novih dozvola 24. Osim toga, u lipnju je talijanska Vlada dala zeleno svjetlo dvjema kompanijama za seizmičko istraživanje podmorja Jadranskog mora na površini većoj od 45.000 km2. Procijenjena količina ugljikovodika u talijanskom podmorju iznosi 10 milijuna tona, što bi zadovoljilo talijanske potrebe za energijom samo 8 tjedana. Istražna polja se na hrvatskoj strani protežu na čak 94% Jadrana tj. na 38.822 km2 i do sada je izdano 10 dozvola za istraživanje i eksploataciju. U Italiji i Hrvatskoj je tako pokriveno područje od 55.595 km2 mora – iznijeli su neke brojke u S.O.S-u za Jadran.
Svojevrsni prosvjedni brod će tijekom svoje ljetne kampanje obići niz gradova na Sredozemlju, ne bi li na taj način skrenuo pažnju na besmisao naftaškog pohoda na Jadran.
Dvojezični prosvjed – foto S.O.S. za Jadran
Oglas
