Predstavnici potrošača smatraju kako su iznova izigrani od države čiji su ih predstavnici okupili za istim stolom da bi potom od predloženih pedesetak prijedloga za izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača prihvatili tek dva i to samo djelomično. Slikovito će reći kako su vladajućima poslužili kao „fikus“. Uskoro će se pokrenuti javna rasprava na ovu temu, a o gotovo pedesetak predloženih prijedloga koji bi uvelike promijenile status potrošača na bolje da su kojuim slučajem prihvaćeni, neće biti ni riječi, odnosno za njih nitko neće ni znati, žale se u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.
Kako bi javnost ipak bila barem donekle upoznata sa njihovim prijedlozima koji bi u Europskoj uniji vjerovatno prošli bez ikakvog problema, Tomislav Lončar, tajnik Udruge navodi neke od prijedloga. Drži kako nema razloga za uspostavu registra osoba koje ne žele da ih se uznemirava telefonom nudeći im razne ponude za sklapanje poslova. Oni koji žele takav kontakt jednostavno će ostaviti svoj kontakt kod trgovca koji se time bavi i –to je to. Problem riješen, reći će.
Na popravak uređaja čekat ćemo i dalje jako dugo
Nadalje, HUZP je predložila da se u Zakon unese rok u kojem treba popraviti neki proizvod. Prijedlog HUZP-a glasio je- rok ne dulji od 15 dana. Prijedlog, na žalost, nije prošao. U Zakonu se spominje termin- primjereni rok ne konkretizirajući njegovu duljinu trajanja. To će značiti da će se i ubuduće nastaviti sa dosadašnjom praksom. Primjerice, kada vam se usred ljeta pokvari mobitel ili hladnjak popravak traje cca 45 dana. U svijetu je praksa drugačija. Nazovete servisera i uređaj je najkasnije za tri dana popravljen.
Potrošači će trgovcima plaćati njihovu reklamu na plastičnim vrećicama
Odredbe dosadašnjeg Zakona nisu dozvoljavale naplaćivanje vrećica s logotipom trgovca. Sada će to biti moguće tako da će potrošači plaćati trgovčevu reklamu, a, uz to, u velikim trgovačkim centrima ni ne može se kupiti vrećica koja na sebi nema otisnut logotip trgovca. Na ovaj se način zatvara tržište ostalim vrećicama pa se pitamo koji je interes resornog Ministarstva gospodarstva kao predlagača zakona.
Lončar podsjeća na stav Europske unije koja dugoročno želi zabraniti ili smanjiti proizvodnju malih tankih treger vrećica. Odredbe se, koliko je njemu poznato, ne odnose na velike vrećice s flexo ručkom. Inače, proizvođači vrećica mogu izrađivati vrećice sa ili bez tiska tako da nove odredbe neće zadirati u njihovu djelatnost.
Što su još predlagali predstavnici Hrvatske udruge za zaštitu potrošača? Osvrnuli su se, saznajemo, i na popis javnih usluga o čemu tajnik Lončar kaže:
-Mišljenja smo da popis javnih usluga treba proširiti s komunalnim održavanjem groblja i grobnih usluga što je, inače bilo sadržano u prošlom zakonu te s javnim parkiralištima i upraviteljima zgrada. Tu, naime ima dosta problema, a mi smo svoj prijedlog uputili kako bi potrošači imali mogućnost podnošenja žalbe u drugom stupnju.
Sporno obračunavanje cijena javnih usluga- sadašnji cjenici naplate kućnog otpada su nezakoniti
Osim toga, nastavlja Lončar, spornim držimo i obračunavanje cijena javnih usluga. U Zakonu, naime stoji da cijene javnih usluga moraju biti obračunate temeljem zakonskih propisa što je u redu, međutim mi smatramo kako bi trebalo naznačiti da zakonitost mora nadgledati nadležno ministarstvo. Sada imamo cjenike koji su nezakoniti, kao što je to primjerice slučaj cjenika za naplatu kućnog otpada, ali do rješavanja spora, tj. tužbe za zaštitu nezakonitosti kojeg potrošači pokreću prolazi i po nekoliko godina, a tako će, očito biti i dalje jer naš prijedlog određivanja decidiranog roka nije prošao.
