Sinoć je u šibenskom HNK-u počelo obilježavanje okrugle obljetnice najznačajnije knjige šibenskog izumitelja, znanstvenika i svećenika.
Strojevi mu više nisu novi, stari su 400 godina, no i danas se slave. Okrugla obljetnica knjige „Machinae Novae“ Fausta Vrančića sinoć je trosatnim programom proslavljena u prepunom šibenskom Kazalištu. O šibenskom jezikoslovcu, izumitelju, diplomatu, inženjeru i svećeniku govorili su jučer mnogi, njegov život analiziran je iz svih kutova, njegovo djelo predstavljeno uz niz skica i objašnjenja.
– Vrančići su u Šibenik stigli iz Bosne, a njihova kuća bila je kod crkve sv. Frane – otvorio je predavanje profesor Tomislav Pavičić, otkrivši da je prvi poznati član obitelji bio Nikola Vrančić, čije se rođenje datira u 1360. godinu. – Radi se o plemićkoj obitelji, koja je Šibeniku i svijetu dala nekoliko vrlo utjecajnih i bitnih ljudi, ponajprije Antuna i Fausta Vrančića.
Doktor Vladimir Lučev, inicijator Memorijalnog centra Fausta Vrančića u Prvić Luci, gdje je slavni Šibenčanin i sahranjen, slajdovima je opisivao sve faze projekta, čija je realizacija trajala godinama. Na kraju smo, da malo i kritiziramo, ostali bez fotografije dovršenog Memorijalnog centra, no doktoru Lučevu oprostit ćemo tu omašku, budući da je svojim rukama izgradio 54 makete po Faustovim nacrtima.
Doktor Vladimir Lučev (Foto: Hrvoslav Pavić)
– Faust se nije sramio svog podrijetla, već je, poput njegovog suvremenika, slikara Martina Kolunića Rota, uz svoje ime pisao i ‘Šibenčanin’ – istaknuo je politilog i publicist Omer Rak, koji je obradio razdoblje od 1581. do 1594. kada je Faust bio tajnik na praškom dvoru cara Rudolfa II. Habsburga.
– Car je, poput mnogih vladara, bio opsjednut traženjem ‘kamena mudraca’. Zbog toga je poticao alkemiju i na dvoru imao brojne znanstvenike – rekao je Rak, nabrajajući matematičare, fizičare, astrologe, astronome, filozofe i alkemičare koji su se tih godina vrzmali po Rudolfovom dvoru i koji su bili sastavni dio Faustova društvenog i radnog okruženja.
– Faust Vrančić pokušao je unaprijediti život, učiniti ga dostojnijim, u radu ga je tjerala iskrena ljubav prema ljudima – rekla je dr.sc. Marijana Borić, objašnjavajući tim argumentom činjenicu da „Machinae Novae“ ne sadržavaju nijedan crtež nekog ratnog projekta. – U zadnjim godinama života ušao je u duboka duhovna promišljanja – rekla je Borić, koja je potom detaljno predstavila neke od Vrančićevih izuma.
Omer Rak (Foto: Hrvoslav Pavić)
O filološkom i književnom radu Fausta Vrančića jučer je govorio prof.dr.sc. Josip Lisac, a novootkrivene detalje o Faustovu životu predstavila je dr.sc. Iva Kurelac. Između predavanja, šibenski glumci Jakov Bilić i Franka Klarić, pročitali su pisma u kojima smo, među ostalim, čuli i da je Faust Vrančić od svog strica i mentora Antuna žicao novac, što je ovome na kraju dozlogrdilo.
Proslava obljetnice 400 godine od izdanja Faustova najznačajnijeg djela nastavlja se danas, u 12 sati, kada će u Gradskoj knjižnici biti predstavljen roman „Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina“, autora Omera Raka.
Marijana Borić (Foto: Hrvoslav Pavić)
Oglas
