Potpredsjednik Vlade RH i Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić danas je u Šibeniku sudjelovao na 6. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika, gdje je odgovarao na pitanja novinara o proračunu za 2015. godinu, financiranju lokalne samuprave sa smanjenim porezom na dohodak, ali i optužbama da je zaustavio kredit HBOR-a koji je trebao spasiti šibenski TLM.
Novinari su ga pitali o prijedlogu Tomislava Karamarka za smanjenje PDV-a na 19 posto, koji je predsjednik HDZ-a iznio na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. – Da bi smanjili poreze morali bi najprije skresati plaće, mirovine i socijalna davanja. Prema tome, stvar je vrlo jednostavna kad je visina poreza u pitanju: Smanjiti poreze znači kresati neke stavke koje su za sada u ovom vremenu ove vlade i ovog mandata ostale nedirnute – rekao je Grčić.
Na pitanje o planiranom proračunu, izlasku HZZO-a s 22 milijarde kuna i monetizaciji, koja nije ni unesena u plan proračuna, potpredsjednik Vlade rekao je da se radi samo o računovodstvenom knjiženju, odnosno da uvijek ima vremena da se monetizacija uvrsti u proračun.
– Ovdje je prije svega riječ o računovodstvenom knjiženju određenih stavki i zato je to ove godine malo drugačije sa izlaskom HZZO-a. Što se tiče monetizacije, uvijek ima vremena za knjiženje efekta monetizacije, s tim da je prihod monetizacije nešto što prije svega utječe na keš lovu i mogućnost da se otplate neke obveze. Dakle, to nije nešto što direktno ima utjecaj na proračun, osim eventualno na smanjenje izdvajanja za kamate – rekao je Grčić.
Pitali su ga i da komentira primjedbe analitičara i oporbe o tome da je proračun nečitak i neusporediv sa proračunima od prošlih godina, odnosno da je takav napravljen samo zato da se prikrije stvarno stanje.
– Vidite, ključna poruka za javnost je razina deficita koja se planira za iduću godinu. To je ono što je za vas bit, a to je ove godine bitno manje, skoro jedan posto BDP-a. Kad bi to ostvarili, to bi bio zbilja uspjeh Vlade, posebno u izbornoj godini. Vi se sjećate ranijih izbora, uvijek su vlade poprilično napumpavale rashode u izbornoj godini. Mi ne želimo na to pristati, mi želimo nastaviti fiskalnu konsolidaciju i koliko-toliko zadovoljiti kriterije koje smo dogovorili sa Europskom
komisijom – rekao je Grčić.
Na pitanje je li realno očekivati da će se povući milijardu eura iz EU fondova, kao što je najavio, Grčić je priznao da je najava poprilično ambiciozna.
– Mi smo vrlo precizno prošli čitav EU proračun ili dio koji se tiče EU projekata i utvrdili da je ovo nešto što može biti veliki potencijal u idućoj godini za financiranje kapitalnih ulaganja. Dosta je ambiciozan plan, priznajem. Međutim, taj dio proračuna ne utječe na deficit, osim u dijelu koji se odnosi na nacionalno sufinanciranje. Kad pogledate nacionalno sufinanciranje u odnosu na ukupan proračun, onda je to deset posto. Dosta konzervativno planirano, pa mislim da se tu možemo naći – rekao je potpredsjednik Vlade.
Grčić je u Šibenik došao kako bi sudjelovao na 6. godišnjem susretu gradonačelnika i poduzenika, pa su ga novinari pitali i o najavljenim kompenzacijskim mjerama, koji bi trebali nadomjestiti manjak u lokanim proračunima uzrokovan smanjenjem poreza na dohodak.
– Promjenama s porezom na dohodak smo povećali plaće više od milijun hrvatskih građana i to je nešto što je odmah odredilo činjenicu i da će jedinice lokalne samouprave ostati bez taman toliko sredstava. Radi se o negdje od 1,6 do 1,8 milijardi. Ja sam osobno o tome razgovarao i udrugama gradova i županija i općina i mislim da je tu stvar posve jasna. Mi smo se kao država obvezali da ćemo dio tih izgubljenih prihoda nadoknaditi. Ja ću danas pred gradonačelnicima vrlo precizno o tome govoriti, budući da smo jučer na Vladi izglasali i zakon koji to regulira. Dakle, kompenzacija će biti ali ne u stopostotnom iznosu, s obzirom da se taj trošak, koji u stvari ide prema prema građanima u smislu većih plaća, dijeli između države i jedinica lokalne samuprave.
Lokalni mediji su u Šibeniku prenijeli informaciju s konferencije za novinare Hrvatske stranke umirovljenika na kojoj je ministar Branko Grčić označen kao krivac što Tvornica lakih metala u Šibeniku neće dobiti kredit HBOR-a u iznosu od deset milijuna eura, koji je ključan za ponovno pokretanje proizvodnje i opstanak tvornice.
– Očigledno je da naši političari, pa tako i lokalni, ne mogu shvatiti jednu stvar, a to je da ova vlada i ministri u vladi ne izdaju naređenja niti jednoj javnoj tvrtci, pa tako ni HBOR-u koji će kredit odobriti a koji ne. Ono što sam se jutros informirao oko toga je da je zahtjev zaista podnesen, da je bilo već nekoliko razgovora između TLM-a i HBOR-a, i da je pšostupak u tijeku. Dakle, nikakva odluka, pa ni negativna, nije donesena. No, očigledno je da ćete precizniji odgovor na to morati potražiti kod ministra koji je direktno nadležan, kod Ivana Vrdoljaka – rekao je Grčić, koji je za tvrdnje da je Vrdoljak bio za kredit, a on osobno protiv, rekao da se radi o čistom podmetanju.
Oglas
