Otkud nafta u slavinama Šibenčana? U traženju odgovora na to pitanje obišli smo lagunu mazuta kraj tvornice DIV-TVIK-a u Kninu.
U školi smo učili da je voda tekućina bez boje, okusa i mirisa. U Šibeniku i okolici ova definicija već danima ne vrijedi. Od velikih kiša koje su padale u četvrtak Šibenčani i stanovnici okolnih mjesta ostali su bez vode za piće i osobnu higijenu. Zavod za javno zdravstvo još u petak je izdao upozorenje da voda nije pogodna piće, kuhanje i održavanje osobne higijene.
Zbog neugodnog mirisa po nafti i mutnoće vodu iz vodovodne mreže ne koriste na području grada Šibenika i cijelog Primorskog cjevovoda, od Pirovca do Rogoznice, a u zaleđu Pokrovnika, Pakova sela, Perkovića, Mirlović Zagore, sa svim okolnim mjestima i naseljima. Ovo je prvi put u povijesti šibenskog vodovoda da je voda proglašena nepodobnom čak i za pranje. Otkud nafta u vodovodu?
Odgovor na to pitanje nisu dala ispitivanja uzoraka u Zavodu za javno zdravstvo Zadarske županije, kao ni ona obavljena u laboratorijima šibenskog Vodovoda. Još uvijek se čekaju analize Gradskog zavoda za javno zdravstvo ‘Andrija Štampar’ Grada Zagreba i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu. Sveobuhvatni rezultati iz tih dvaju laboratorija trebali bi stići u ponedjeljak. Barem do tada ostaje na snazi preporuka o nekorištenju vode iz vodovoda. Flaširana voda s polica trgovina nestaje brže nego je trgovci mogu složiti, a ni vatrogasci je po gradskim četvrtima i okolnim mjestima ne stignu dostaviti koliko bi trebalo.
Ovakve slike redova za vodu pred vatrogasnim cisternama ne pamte se još od rata. Građani su jako zabrinuti. Vodu iz vodovoda nitko ne koristi jer se po gradu priča da, osim nafte, sadrži teške metale. O mogućnosti da nafta i teški metali ugroze vodotoke i izvorišta koja se nalaze nizvodno od Knina pisali smo u nekoliko navrata tijekom ove godine. Na opasnosti je upozoravao predsjednik Ekološke udruge ‘Krka’ iz Knina Srečko Kmetič (KMETIČ), a potom i saborski zastupnik SDP-a Ivan Klarin (KLARIN) , (KLARIN 2 ), da bi na koncu reagiralo i Ministarstvo zaštite okološa (MINISTARSTVO).
Obznanilo je kako je koordinirani inspekcijski nadzor u tvornici DIV d.o.o. obavljen još 24. i 25. veljače ove godine godine, pri čemu je utvrđeno da tvornica posluje bez vodopravne dozvole i dozvole zaštite okoliša, koje ne mogu ni dobiti jer ne ispunjavaju uvjete, zbog čega su na sudu pokrenuti postupci protiv tvrtke i vlasnika.
– Godinama smo upozoravali i da će se posljedice zagađenja osjetiti i nizvodno. Konačno su institucije reagirale, ali čini se, prekasno – rekao nam je Srečko Kmetič, predsjednik Ekološke udruge ‘Krka’.
Mazut ovdje leži još od rata. Navodno se razlio iz spremnika kojeg je pogodila granata. Kako bilo, na lagunu mazuta preko slabog zečjeg nasipa prelila se rijeka Orašnica, pritoka Krke. Kako smo se jutros uvjerili na licu mjesta, i treći dan nakon posljednje kiše Orašnicom i Krkom nizvodno plutaju naftne mrlje koje matica rijeke kupi iz DIV-ove lagune mazuta.
Radnici DIV-a u nedjelju ujutro su na Orašnicu postavljali plutajuće brane.
– Bili bi podigli i snažniji zečji nasip, ali nam nije dozvoljeno. Osim toga, razina mazuta u laguni je uvijek ista. Mijenja se samo vodostaj Orašnice koja plavi lagunu. Tu ne možemo ništa i nije naša odgovornost. Kako bilo, ako se želi utvrditi dolazi li zagađenje iz DIV-a, trebali su uzorke uzeti iz Krke ovdje u Kninu, a ne na izvorištima 50 kilometara nizvodno – rekao nam je poslovođa DIV-a koji je zajedno s dvojicom radnika u Orašnicu jutros došao položiti plutajuće brane.
Osim ekologa, zagađenje iz DIV-a prijavio je i saborski zastupnik SDP-a Ivan Klarin. U ožujku je ustvrdio da su teški metali pronađeni u otrovnoj bari, samo 500 metara od centra grada i samo dva kilometra od granice Nacionalnog parka Krka, opasni za zdravlje ljudi i uzrokuju kancerogena oboljenja. Klarin je upozoravao da to zagađenje ugrožava ne samo rijeku Orašnicu, nego i čitav sliv rijeke Krke i zdravlje ljudi koji žive uz njega. Govorio je o analizama sastava tla koje su pokazale prisustvo 20 opasnih tvari među kojima su teški metali kadmij, živa, olovo, nikal, cink, molibden i bakar.
Kao izvor otrova ne spominje se samo laguna mazuta, već i močvara na zemljištu Poljoprivredne zadruge Orlovača, u koju se bez ikakve zaštite zadnjih desetljeća ispuštaju fekalije i otpadne vode sa područja Knina. Pobunio se i Klub zastupnika Nezavisne liste Stipe Petrina. On traži hitno sazivanje sjednice Skupštine Šibensko-kninske županije, na kojoj bi pozvali direktora Vodovoda i odvodnje d.o.o Mihu Mioča, gradonačelnicu Knina Josipu Rimac, direktora komunalnog poduzeća Knin i inspektora Sanitarne inspekcije Ispostave Šibenik.
– Od župana Šibensko-kninske županije traži se prikupljanje sve relevantne dokumentacije – prezentiranje pravomoćne presude Općinskog suda u Kninu sve vezano uz obvezu Grada Knina i kninskog komunalnog poduzeća da saniraju močvaru koja je nastala na zemljištu u vlasništvu Poljoprivredne zadruge Orlovača, a u koju se bez ikakve zaštite ispuštaju fekalije i otpadne vode sa područja Knina – kaže NL Stipe Petrine u priopćenju za javnost.
Ministarstvo zaštite okoliša i inspekcije su, barem prema onome što sami tvrde, još u veljači odradili svoje. Napisali su prijave i naložena je sanacija. Posljednje kiše poprilično su isprale naslage mazuta i drugog smeća s kninskih deponija, što će DIV-u i Gradu Kninu sigurno olakšati situaciju. Dio onečišćenja je sasvim sigurno otišao nizvodno, ali za sada nije moguće dokazati da je ono izazvalo ili moglo izazvati zagađenje vode na izvorištima kraj Šibenika. Šibenčani se nadaju da su Kmetič, Klarin i Petrina u krivu i da će analize na koncu pokazati da s vodom ne piju teške metale i druge otrove s ovdašnjih deponija.
Oglas
