„Lošije nije moglo. Ljudi idu u berbu kako bi spasili što se spasiti dade, al nema tu sriće- ništa od dobrog vina ove godine. Od ovako rane berbe bit će više štete nego koristi“- govori to za portal Tris mr. sc. Marijo Tomić iz drniške Poljoprivredno-savjetodavne službe opisujući trenutačno stanje u vinogradima koji su ove godine, kao malo kada, poharani tučom, bolestima, poplavama…Vrijeme za berbu još nije jer su kiseline u grožđu jako visoke, a šećer nizak. Kiseline kod bijelih sorti iznose 12-13, a kod crnih od 8, 5 do preko 9. Šećera je malo, najviše do 15 “gradi”.
Nestabilno vrijeme sa mjestimičnim obilnim oborinama natjeralo je dio vinogradara na ranu berbu, dok će drugi sačekati kraj tjedna koji je pred nama.
Govoreći kako je stanje u vinogradima loše Tomić nije mislio samo na stanje u vinogradima drniškog kraja, već gotovo cijele županije, Dalmacije, a i šire. Vinogradarska godina je po svemu bila vrlo posebna i najbolje bi ju bilo zaboraviti ili, da je moguće-preskočiti, domeće Tomić navodeći bolesti koje su se od početka godine naslanjale jedna na drugu i uništavale vinovu lozu, a posljedice će se na pojedinim dijelovima u zemlji osjetiti ne samo ove, već i naredne godine.
– Iz vrlo blage zime ušli smo u kišno proljeće, onda u još kišnije ljeto, a najveće oborine pogodile su nas u rujnu, dakle neposredno pred berbu. Oborine su bile takve da ih ni najstariji ljudi ne pamte. Zbog obilnih kiša danima se nije moglo ući u vinograde i ponovo prskati lozu kako bi je zaštitili od bolesti. Zaboravio sam spomenuti tuču koja je desetkovala vinograde na širem području Drniša. Ove su godine, inače vladali iznimno povoljni uvjeti za nastanak bolesti, od pepelnice, sive plijesni, plamenjače…Mnogi nisu znali, ili nisu htjeli, spašavati vinovu lozu zaštitnim sredstvima. Iako smo, kao struka, stalno na terenu i održavamo brojne tribine na kojima gostuju uvaženi stručnjaci, ni to nije puno pomoglo jer je odaziv vrlo slab. O osiguranju vinograda od elementarnih nepogoda da i ne govorim. Na drniškom području osigurano je- 0 vinogradara, otvoreno će Tomić.
Vinogradi ne samo na drniškom, već i na području cijele Dalmacije, odnosno Hrvatske, danas izgledaju kao da ih je poharao požar. Nakon luga, tj. pepelnice, lozu je zahvatila plamenjača zbog koje loza izgleda kao da je kroz vinograd protutnjala vatra.
– Onaj tko se odlučio na kupnju i tretman odgovarajućim zaštitnim sredstvima sada ima koliko- toliko pristojno stanje u vinogradima. Ostali zbrajaju štete. Na upit je li skupoća zaštitnih sredstava kriva za aktualno stanje većine vinograda Tomić odgovara kako je najskuplje stanje koje imaju danas, a to je potpuno uništeni vinograd u kojem se nema što brati. Dakle, svako je sredstvo jeftnije od posljedica koje se danas zbrajaju.
– Na području Drniša nalazi se plantažni vinograd Dalmacijavina koji se prostire na oko 200 hektara površine. Zahvaljujući brizi imat će se što ubrati, a urod će, kažu stručnjaci, biti solidan. Ovo pod pretpostavkom da kiše koje upravo padaju ne unište ono što je ostalo na trsju. Na pojedinim dijelovima plantaže berba je već počela, a beru se sorte koje ranije sazrijevaju. Zaštita ovih vinograda potvrđuje Tomićevu priču o nužnosti pravodobnog tretiranja bolesti vinove loze.
Oglas
Vlasnici vinograda u Primoštenu, posebice na zaštićenom području Bucavca, također strahuju od konačnog ishoda- berbe. Oni koji su uložili u kupnju zaštitnih preparata danas imaju što preraditi, a drugi u vinograd ne trebaju ni ulaziti, sumira za Tris stanje na ovom području Ante Gracin, predsjednik Udruge vinogradara, vinara i maslinara Primoštena. Konačna odluka o početku berbe još nije donešena.
-Gradacija je niska, najviše do 17, a to je za sortu babić premalo. Trebali bi čekati da se popne na barem 21, 5, međutim prognostičari najavljuju nove oborine pa je zapravo loše sve što se sada poduzme-čekati još malo sunčanih dana ili brati grožđe slabe gradacije, sa malim postotkom alkohola.
I na ovom području vinograde je najprije zahvatila pepelnica, a nakon nje plemenjača. Na kraju se dogodila velika kiša, a 150 litara koliko je nedavno ovdje palo u tri dana po jednom četvornom metru ostavilo je strašne posljedice po grožđe ali i po lozu. Nakon te velike poplave uslijedilo je nekoliko manjih koje su dokrajčile ono što je uspjelo preživjeti, kazuje Gracin navodeći kako su samo zadnje padaline spustile gradaciju za čak 2 stupnja( po babou).
– Imali smo sreću što je od ponedjeljka do petka bilo sunca, zapuhala je i tramuntana (sjeverni vjetar), a ujutro nije bilo puno rose pa se ono što je preživjelo lagano oporavljalo, ali ne leži vraže, evo ponovo velike kiše.
Gracin je ljut na mjerodavne poljoprivredne institucije, organizacije i fakultete kojima zamjera što nisu pravodobrno reagirali na terenu, savjetovali vinogradare, preporučivali…
-Institucije su nas iznevjerile i zbog toga smo strašno ljuti. S druge strane, vinogradari su se ponašali kao da su u normalnoj vinogradarskoj godini, a ona takva nije bila ni u jednom svom dijelu. Danas imamo situaciju dvaju potpuno različitih vinograda koji se nalaze jedan uz drugog. U onom u kojem se primijenila zaštita stanje nije loše, a u drugom čiji je vlasnik zaboravio na svoj vinograd, nema se što brati.
Za vinogradarima cijele Hrvatske je, očito jedna loša godina koju bi, kako nam reče Marijo Tomić, bilo najbolje zaboraviti i okrenuti se novoj.
Ruža Skenderović, viša stručna savjetnica u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Belog Manastira za portal Tris kaže kako je stanje na državnoj razini- raznoliko. Ima dobrih i loših vinograda, ali ostaje činjenica da u grožđu prevladava mali postotak sladora i veliki postotak kiseline. Zdravstveno stanje vinove loze, također je, ocjenjuje, šaroliko i ovisi od vinogorja do vinogorja. Najotpornijom sortom na području Baranje pokazala se graševina koja ima otpornije bobice. Sorta chardonnay je dosta stradala jer ima tanju kožicu na bobicama zbog čega ona brzo puca. Slično je i sa sortama muškat ottonel, tramincem… Usljed velikih kiša u vinogradima Baranje razvila se siva pliesan- botrytis (trulež) koja je poharala većinu vinograda, konstatira Skenderović.
Zajednička karakteristika za sve vinograde u Hrvatskoj ove godine bit će-brza berba. Mnogi kreću u ranu berbu zbog truleži koja je zahvatila vinograde, međutim branje grožđa koje u sebi nema dovoljno šećera otežat će proizvodnju vina koje, zasigurno neće biti dobre kvalitete. Na dobitku će biti samo šećerane jer će se nedostatak prirodnog šećera nastojati nadoknaditi onim industrijskim.
Dalmatinski vinogradi su dosta stradali, ocjenjuje naša sugovornica. Posebno ističe područje oko Zadra na kojem grožđe ima veliku kiselost. Pepelnica i plamenjača uništile su dosta manjih vinograda, dok je u onim većim stanje dosta bolje. Drži kako se sa zaštitom nije navrijeme interveniralo. Za neke je ona bila preskupa što ima se danas osvećuje.
Šibenska „Vinoplod-Vinarija“ još nije donijela konačnu odluku o početku otkupa. Sve su oči ovih dana usmjerene u nebo i prema prognostičarima koji, iz dana u dan, mijenjaju svoje prognoze. Prema riječima Ivana Vranjića, tehničkog direktora, početak berbe u njihovim vinogradima u Vrgorcu počet će, najvjerovatnije tek krajem idućeg tjedna nakon čega će uslijediti i otkup. Zapravo, sve su opcije otvorene, a poteze će diktirati vremenske prilike. A one su trenutačno takve da svima zadaju glavobolje- i onima koji su zbog straha od novih kiša odlučili pobrati što je ostalo na panjevima ali i oni koji čekaju da se zemlja barem donekle osuši, a grozđe dobije na sladoru. Još uvijek nije donešena ni odluka o otkupnim cijenama za bijela i crna grožđa, te ona posebna, najviša koja se određuje za sortu babić.
-Prošle godine otkupili smo oko 120 vagona bijelog i crnog grožđa, a koliko ćemo uspjeti otkupiti i ubrati ove godine, teško je reći. U jedno smo sigurni-bit će to značajno manje količine, posebno kod bijelih sorti. Da se barem možemo pouzdati da će nam se pružiti prilika za nekoliko sunčanih dana, malo sjvernog vjetra i jutra bez rose i vlage, situacija bi se popravila pa s berbom ne bi žurili. Ali, tko nam to može garantirati. Nitko! Situacija nikako nije dobra. Ovo je jedna od lošijih vinogradnih godina, zaključuje Trisov sugovornik Vranjić.
Vinogradi u okolici Šibenika već na prvi pogled doista izgledaju kako da ih je netom zahvatio požar. Od bijelog grožđa malo je što ostalo. Sama trulež. Kako reče jedan vinogradar kojeg smo zatekli u berbi na Danilu, od najega će napraviti rakiju jer za vino ove godine nije. Takvu situaciju u svom vinogradu ne pamti.
