Evo jedne prigodne teme za Martinje, odnosno tradicionalne proslave ‘krštenja mladog vina’. Iako ta tema nije baš podesna za slavljenje. Mnogi su zanemarivali priče o klimatskom promjenama – a neki su se naglo uozbiljili kada su čuli kako promjene klime ugrožavaju buduću proizvodnju vina, piva i sličnih napitaka. Velike suše, previsoke temperature, ubojito sunce, snažne vremenske nepogode, obilne kiše i poplave, snažni vjetrovi… sve navedeno baš i ne pogoduje uzgoju grožđa pa proizvodnji vina. Pogođene su brojne vinarske velesile, a posebice je ugroženo mediteransko područje zbog suša i porasta temperatura. Neke bi sorte mogle nestati s vinskih karata, a drastipčno će se mijenjati i vinogradarski zemljopis, reklo i se.
Na žalost, ni ovo nisu neka naklapanja o klimi, kako neki misle, već je stvar vrlo ozbiljna. Časopis Nature, odnosno njegovi suradnici su objavili članak koji govori o ugrozi vinarstva uslijed promjene klime.
– Klimatske promjene utječu na prinos, sastav i kvalitetu vina. Zbog toga se mijenja geografija proizvodnje vina. U ovom Pregledu raspravljamo o posljedicama promjena temperature, padalina, vlažnosti, zračenja i CO 2 na globalnu proizvodnju vina i istražujemo strategije prilagodbe. Sadašnje vinogradarske regije uglavnom se nalaze na srednjim geografskim širinama (Kalifornija, SAD; južna Francuska; sjeverna Španjolska i Italija; Barossa, Australija; Stellenbosch, Južna Afrika; i Mendoza, Argentina, između ostalih), gdje je klima dovoljno topla da dopušta uzgoj grožđa dozrijevanja, ali bez pretjerane topline i relativno suha kako bi se izbjegao jak pritisak bolesti. Oko 90% tradicionalnih vinskih regija u obalnim i nizinskim regijama Španjolske, Italije, Grčke i južne Kalifornije moglo bi biti u opasnosti od nestanka do kraja stoljeća zbog pretjerane suše i sve češćih toplinskih valova s klimatskim promjenama. – plaše vinare i vinopije iz The Naturea.
Više temperature mogle bi pomrsiti vinarske planove o mirnoj budućnosti i drugdje, pa se spominju i država Washington, Oregon, Tasmanija, sjeverna Francuska.
Ipak, narodna poslovica koja kaže kao se jednome smrkne , a drugom svane u ovom slučaju znači da bi se naglo uzgojem vinove loze , pa proizvodnjom opojnih vina mogli naglo početi baviti žitelji zemalja, država i krajeva gdje je to donedavno bilo nezamislivo. Dakako, radi se o sjevernijim državama, pa se tako spominje prosperitetna vinarska budućnost južnog dijela Ujedinjenog Kraljevstva.
Bijelo grožđe (foto TRIS/G. Šimac)
-Stupanj ovih promjena u prikladnosti jako ovisi o razini porasta temperature. Postojeći proizvođači mogu se prilagoditi određenoj razini zagrijavanja promjenom sadnog materijala (sorte i podloge), sustava obuke i gospodarenja vinogradom. Međutim, ove prilagodbe možda neće biti dovoljne za održavanje ekonomski održive proizvodnje vina u svim područjima. Buduća bi istraživanja trebala imati za cilj procijeniti ekonomski učinak strategija prilagodbe klimatskim promjenama koje se primjenjuju u velikim razmjerima. – vele trijezno ozbiljni znanstvenici.
Pa nabrajaju i neke ključne zaključke. A te su kako klimatske promjene mijenjaju uvjete proizvodnje vina i od vinogradara zahtijevaju prilagodbu, te kako će se pojaviti nova vinogradarska područja u prethodno neprikladnim područjima.
Više temperature pospješuju fenologiju (glavne faze u ciklusu rasta), pomičući sazrijevanje grožđa u topliji dio ljeta. U većini vinogradarskih regija diljem svijeta, berba grožđa je sada ranija nego prije, bere se čak 2-3 tjedna prije nego u posljednjih 40 godina.
-Rezultirajuće promjene u sastavu grožđa tijekom berbe mijenjaju kvalitetu i stil vina. Promjena biljnog materijala i tehnika uzgoja koje usporavaju zrelost učinkovite su strategije prilagodbe na više temperature do određene razine zagrijavanja. Povećana suša smanjuje prinos i može rezultirati gubicima održivosti. Korištenje biljnog materijala otpornog na sušu i usvajanje različitih sustava obuke učinkovite su strategije prilagodbe za suočavanje sa sve manjom dostupnošću vode. Dodatno navodnjavanje također je opcija kada su dostupni održivi resursi slatke vode. – vele znanstvenici.
No jasno upozoravaju na moguće probleme…
-Pojava novih štetočina i bolesti te sve češća pojava ekstremnih vremenskih prilika, kao što su toplinski valovi, jake kiše i moguća tuča, također predstavljaju izazov za proizvodnju vina u nekim regijama. Nasuprot tome, druga područja mogu imati koristi od smanjenog pritiska štetočina i bolesti. – ističu.
U nekim europskim regijama već su ozbiljno shvatili o čemu se tu priča…
-Vinsko grožđe iznimno je osjetljivo na vremenske uvjete, a klimatska kriza prijeti vinarstvu na više frontova, od preživljavanja biljaka do promjene okusa vina. Blage zime praćene kasnim mrazom mogu uništiti vinograd prije nego uopće ima priliku uroditi plodom, a kišno razdoblje koje je nekada pomoglo hraniti biljke koje rastu u prvom dijelu godine pomaknulo se u kasno ljeto i jesen, kada je grožđe gotovo zrelo i podložno truljenju. Porast temperature također utječe na sadržaj šećera i alkohola, a grožđe se sada bere dva do tri tjedna ranije nego što je bilo prije 40 godina. – šiše portal Reasons to be Cheerful.
Inače, prije nekoliko godina su se neki znali našaliti kako bi bilo dobro uzgajati grožđe na hrvatskim planinama: na Velebitu, Dinari i brdima u unutrašnjosti.
No to više nije materijal za šali, već za predviđanje kako je navedeno vrlo izvjesna budućnost vinogradarstva u Hrvatskoj.
Crno grožđe (foto TRIS/G. Šimac)
