– Javnost je prepoznala otvorenost HAZU i Akademijini stavovi kapilarno ulaze u društvo, no još uvijek nisu dovoljno prepoznati potencijali Akademije i njenih članova. Mi moramo biti prepoznati kako bismo mogli utjecati na poremećen sustav vrijednosti – kazao je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na jučerašnjoj redovitoj skupštini te institucije.
Tako se aktualni glavni akademik Kusić možda i nehotično osvrnuo na povremene kritika HAZU-a u javnosti, a koje od te institucije i njezinih uglednih članova i njihova intelektualnog potencijala očekuju snažniji angažman u rješavanju nagomilanih društvenih problema i gospodarskog beznađa kakvo vlada Hrvatskom. Zbog čega HAZU i članstvo, koji glavninu od planiranih ovogodišnjih 69,8 milijuna kuna prihoda dobavljaju iz državnog proračuna, ‘nisu dovoljno prepoznati’ ne pojašnjava se u priopćenju nakon skupštine. No zato su nabrojane aktivnosti od prijašnje skupštine (prosinac 2013. godine):
‘Mozak koji traje – privilegij ili mogućnost?’
U tom periodu Akademija bilježi 97 događanja, od toga 65 skupova, simpozija, predavanja, izložbi, koncerata, promocija knjiga i projekcija filmova, od kojih je 46 sa znanstvenog, a 19 s umjetničkog područja. Među najznačajnijim Akademijinim aktivnostima u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova izdvaja se nekoliko skupova posvećenih pitanjima vezanima uz naftu i ekologiju, XII. znanstveni skup o poremećajima mozga Mozak koji traje – privilegij ili mogućnost?, znanstveni skup u Splitu povodom 130. godišnjice smrti Ivana Meštrovića, kao i predavanje potpredsjednika HAZU akademika Jakše Barbića o pravnoj sigurnosti u Hrvatskoj. Stručnjaci Instituta Yunus Emre iz Ankare obavili su digitalizaciju Orijentalne zbirke Arhiva HAZU, a u palači HAZU održan je i tradicionalan božićni koncert – ističu u HAZU.
Spominju se nadalje i izložbe: Rukovet akademika Josipa Vanište u palači HAZU, izložba akademika Zlatka Boureka Teatar figura: kazalište nakaza, te izložba posvećena stotoj godišnjici smrti Antuna Gustava Matoša.
– U 2013. je u Hrvatskoj akademiji održano ukupno 399 događaja, odnosno u prosjeku dva događaja dnevno – 114 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova, 23 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta, 9 skupštinskih zasjedanja, 19 posjeta stranih delegacija, 95 predavanja, 74 predstavljanja knjiga, prezentacija programa i prikazivanja filmova, 56 izložaba i 9 komemoracija. Među Akademijinim aktivnostima ističu se tradicionalni Dani otvorenih vrata sa 145 manifestacija kada je Akademiju i njene jedinice u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova posjetilo više od 8000 građana – kažu u HAZU.
Kristalografija, 100 godina Hlapića i revitalizacija vukovarske industrije
Onda nabrajaju kako je Akademija osnovala Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Križevcima te Zavod za kliničku i transplantacijsku imunologiju i molekularnu medicinu u Rijeci, ‘a s radom je započeo i Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa’. Još nešto: Hrvatska kristalografska zajednica je promjenila naziv u Znanstveno vijeće za kristalografiju HAZU – Hrvatska kristalografska zajednica.
– Akademija je lani objavila 114 važnih publikacija – 24 knjige, 19 zbornika radova, 43 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 2 rječnika, 1 pretisak s knjigom komentara, 3 partiture i 9 spomenica preminulim akademicima. Potporom Akademijine Zaklade tiskano je 65 publikacija, a akademici su izvan Akademije objavili još 21 knjigu, što ukupno čini 200 publikacija. Strossmayerova galerija 2013. je postala bogatija za dvadesetak umjetničkih slika istaknutih hrvatskih slikara iz donacije obitelji Gottlieb, a više je akademika za svoj rad 2013. primilo priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Akademija je međunarodnim znanstvenim skupom, prigodnom izložbom i svečanom akademijom obilježila 70. godišnjicu smrti Nikole Tesle, održana je i međunarodna znanstvena konferencija povodom stote godišnjice Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić Mažuranić, međunarodni simpozij povodom stote godišnjice rođenja akademika Petra Guberine te multimedijska izložba o Miroslavu Krleži u budućem Atriju Miroslava Krleže u Knjižnici Akademije povodom 120. godišnjice Krležina rođenja. Održano je niz okruglih stolova posvećenih temama iz područja prava, radnog zakonodavstva te o problematici nafte, energije, ekologije i vodnog gospodarstva – nabrojane su aktivnosti. No, pozabavilo se i npr. revitalizacijom industrije u Vukovaru, proizvodnjom hrane u Osijeku i poljoprivrednom zemljištu u Varaždinu.
Zamisao o osnivanju današnje HAZU potiče iz daleke 1860. godine, na inicijativu tadašnjeg đakovačko-srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Za zaposlene 67 milijuna, za stipendije – 50 tisuća kuna
Inače, HAZU svoje članstvo dijeli na redovite članove, članove suradnike, počasne članove i dopisne članove. Tako je određeno a može biti ukupno 160 redovitih članova od kojih svaki mora biti ‘znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati’, te dobijaju popularan naziv ‘akademik’. Kada ‘odrastu’, u tu skupinu uglavnom ulaze i današnji ‘članovi suradnici’, ‘u pravilu mlađi znanstvenici ili umjetnici iz Republike Hrvatske’ kojih može biti najviše – stotinu. Tu su još i počasni članovi, od kojih su svi preminuli, primjerice: Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Ivan Zajc, Dimitrije Ivanović Mendeljejev, Nikola Tesla, te kardinal Franjo Kuharić, nobelovci Linus Pauling, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog, don Frano Bulić, Ljubo Babić Gjalski, Alfons Mucha i niz drugih. Zatim ‘dopisni članovi’: istaknuti znanstvenici i umjetnici iz inozemstva koji na neki način surađuju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti’. I njih može biti 160. Preostaju još preminuli članovi, preminuli od 1998. do danas.
Zanimljiv je podatak i kako proračun HAZU-a (HAZU Financijski plan za 2014) planira spomenutih 69,83 milijuna kuna, od čega je većina iz državnog proračuna, ministarstava, lokalne uprave i donacija. Od toga je planirano 5 milijuna kuna vlastitih prihoda. U javnim glasilima se spominje brojka od oko 220 zaposlenika, koji primaju naknadu od oko 5500 kuna, te 40-ak znanstvenih novaka. Umirovljeni članovi, izuzev spomenutog iznosa, imaju pravo i na naknadu veću od 3000 kuna, kako se neslužbeno može doznati. Glavnina budžeta tako odlazi na izdatke za zaposlene, naknade troškova zaposlenih, izdatke za materijal i energiju, izdatke za usluge – ukupno oko 67 milijuna kuna.
Na stavku ‘izdatci za nabavku opreme, namještaja i postrojenja’ planira se utrošiti 360.000 kuna.
Na ‘izdatke za stipendije i školarine’ ove godine će se potrošiti – 50 tisuća kuna ili 4166 kuna mjesečno.
Treba znati i umjeti.
(foto: HAZU)
Fotografije: www.hazu.hr
