Neovisni novinarski portal
1.6.2020.
HRVATSKA
Prazna Lika (foto TRIS/G. Šimac)

Oikon:
Zaorimo zapuštena hrvatska polja i prehranimo 11 milijuna ljudi godišnje

Prazna Lika (foto TRIS/G. Šimac)

Mnogi od nas su osjetili tugu, ljutnju… itd. putujući Hrvatskom i gledajući golema zapuštena, suha, neobrađena i zaboravljena polja, njive, voćnjake u Dalmaciji, Lici, Slavoniji… Desetljećima promatramo kako vladajući vode nepametnu politiku koja stimulira uvoz hrane umjesto strateškog i mudrog ulaganja u domaću poljoprivredu. Koliko je takva politika štetna jasno je po, primjerice, masovnom iseljavanju Slavonaca u Irske i Njemačke, a posebice sad u doba globalne nevolje uzrokovane pandemijom, u kojoj je jasno da je najvažnije za svaku državu da ima sposobnost i mogućnost proizvodnje hrane za potrebe svojih žitelja. Umjesto da kukamo, donosimo vijest o inicijativi Oikona d.o.o. – Instituta za primijenjenu ekologiju,   tvrtke/istraživačkog instituta na području primijenjene ekologije u Hrvatskoj i regiji.

Neiskorišteni poljoprivredni potencijal u RH prema županijama (Napomena: Na kartama su prikazane površine koje su pogodne za korištenje u poljoprivredi a trenutno se ne koriste, bivše oranice obrasle višegodišnjim korovima ili grmljem, travnjaci i bivši pašnjaci u zarastanju, površine makija i gariga koje su izgorjele u požarima i sl.)

-Imamo 400.000 hektara nekorištenog zemljišta koje brzo možemo staviti u funkciju? Identificirali smo preko 400.000 ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane, navode iz Instituta za primijenjenu ekologiju. Budući da više od polovine prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, a kriza uzrokovana koronavirusom tek se zahuktava, odlučili smo upregnuti svoje znanje i kapacitete za hitno pokretanje hrvatske poljoprivrede. Uslijed teških vremena uzrokovanih pandemijom korona virusa, brojne su države, uključujući i svjetske velesile, prisiljene preispitati svoje politike vezane uz samoodrživost nacije. Pored energije i vode, tu svakako ubrajamo i hranu. Kako bi svojim građanima to osigurale,  neke su države već poduzele mjere kojima će ograničiti izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda.- vele u  Oikonu.

 

Nekorišteno poljoprivredno zemljište u RH prema jedinicama lokalne samouprave (karta Oikon)

U Hrvatskoj, gdje uvoz potrebnih prehrambenih proizvoda iznosi više od 50 posto, ovo postaje goruća tema u svjetlu očekivanih problema u nadolazećoj ekonomskoj krizi poput smetnji u distribucijskim lancima, nemogućnosti da se zbog društvene distanciranosti poljoprivredni proizvodi prikupe i obrade, problema koji se očekuju u skladištenju proizvoda, itd, ističu. Sve su to teme na kojima hrvatsko društvo mora raditi odmah i bez odlaganja kako nam ova poljoprivredna sezona ne bi pobjegla i kako ne bismo imali nestašicu hrane, upozoravaju.

-Sa željom da u tome pomognemo, odlučili smo upregnuti svoje znanje i kapacitete te učiniti što možemo i što znamo. Okupili smo nekoliko naših odličnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom „Zaorimo hrvatska polja!“, jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti – smatra direktor Oikona Dalibor Hatić.

No, osim te spoznaje koja je većini jasna odavno… što dalje?

Nekorišteno poljoprivredno zemljište u RH – prostorni raspored (karta Oikon)

– Kao prvi korak napravili smo preliminarnu prostornu analizu potencijala poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj i identificirali preko 400.000  ha nekorištenog poljoprivrednog zemljišta, koje bi se u razmjerno kratkom roku moglo početi obrađivati ili koristiti za proizvodnje hrane. Nekorišteno je sve ono zemljište koje se može koristiti za poljoprivrednu namjenu, a u zarastanju je ili se ne koristi. U ovim preliminarnim kartiranim površinama nalazi se i minirano zemljište, no sva sumnjiva minska područja ćemo radi sigurnosti izbaciti iz nove detaljne i precizne karte na kojoj već užurbano radimo te očekujemo da će ona kroz desetak dana biti završena – kaže dr. sc. Vladimir Kušan, član Uprave Oikona i voditelj dva Oikonovih zavoda

Neiskorišteni poljoprivredni potencijal u RH prema županijama (Napomena: Na kartama su prikazane površine koje su pogodne za korištenje u poljoprivredi a trenutno se ne koriste, bivše oranice obrasle višegodišnjim korovima ili grmljem, travnjaci i bivši pašnjaci u zarastanju, površine makija i gariga koje su izgorjele u požarima i sl.)

Drniš, Petrovo polje (foto Tris/G. Šimac)

Došli su do podatka kako bi se zaoravanjem 400 tisuća hektara moglo prehraniti čak – 11 milijuna ljudi godišnje.

-Ako procijenimo da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu, prema našoj preliminarnoj računici ovom površinom od preko 400.000 ha potencijalno bi se moglo prehraniti gotovo 11 milijuna ljudi godišnje! Ta brojka je naravno značajno manja jer tu moramo uzeti u obzir da dio zemljišta u ovoj karti bez ulaganja nije pogodan za konvencionalnu intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, no taj nam je podatak vrlo dobar pokazatelj da Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz – objašnjava doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Zrinka Mesić iz Oikona, ujedno i profesorica na Veleučilištu u Karlovcu, smatra da: – Prema Ustavu  Republike Hrvatske zemljište, biljni i životinjski svijet, odnosno priroda imaju “osobitu zaštitu” Republike. Veliki broj zaraštenih poljoprivrednih površina predstavlja naš neiskorišteni resurs, ali smanjuje i raznolikost našeg biljnog i životinjskog svijeta. Pokretanje obrađivanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta bitno je i za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta.

‘Napućena’ Lika (foto TRIS/G. Šimac)

-Oikon svoje karte i sve svoje daljnje analize stavlja na raspolaganje svima u Republici Hrvatskoj koji od njih mogu imati koristi. Rezultate svoje analize po pisanom zahtjevu i bez naknade dostavit ćemo u formatu aktivne baze prostornih podataka jedinicama lokalne samouprave, Ministarstvu poljoprivrede, Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ostalim akterima koji su ključni u kreiranju i provedbi poljoprivrednih politika. Pozivamo sve koji žele i koji mogu doprinijeti da se čim prije priključe inicijativi „Zaorimo hrvatska polja!“ Svaka kriza je i prilika. Iskoristimo ovu priliku i mobilizirajmo hrvatski poljoprivredni potencijal. Zaorimo hrvatska polja! Posadimo hrvatske vrtove! Uredimo pašnjake i naselimo ih životinjama! Ali djelujmo odmah! – naglašava Dalibor Hatić.

-Imate li pitanja i prijedloge vezane uz inicijativu „Zaorimo hrvatska polja!“? Želite li nam se priključiti i doprinijeti svojim znanjem? Javite nam se e-poštom na: zaorimohrvatskapolja@oikon.hr, – poručuju iz Oikona. 

Crno spaljeno i zaboravljeno polje (foto TRIS/G. Šimac)

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI