Neovisni novinarski portal
17.1.2018.
GRAĐANI / INTERVJUI / LJUDI / OTOK
Maja Jurišić (Foto: Goran Šimac/TRIS)

Maja Jurišić (Pokret otoka):
Unatoč ružnim vijestima iz cijelog svijeta, promjena kojoj težimo se zaista događa

Maja Jurišić (Foto: Goran Šimac/TRIS)
Međuotočka aktivistička mreža Pokret otoka u fokus medija i javnosti došla je glasnim otporom protiv dodjele koncesija za plažu Zlatni rat privatnoj tvrtki. Zlatni rat je naposlijetku dan na upravljanje Općini Bol, a Pokret otoka tu se nije zaustavio. Za „svetim ciljem“ povratka života na hrvatske otoke, Pokret se uhvatio u koštac s mnogim problemima koji muče otočane, a u međuvremenu se i omasovio, privukavši pod svoje skute razne aktiviste, udruge i entuzijaste od Krka do Lopuda.
Maju Jurišić, predsjednicu Pokreta otoka, ovih je dana portal Dalmacija Plus predložio za osobu godine, a čekajući rezultate izbora, mi na TRIS-u odlučili smo razgovorom s ovom neumornom Šoltankom zaključiti 2017. godinu.
Nedavno je na Hvaru održana godišnja skupština Pokreta. Kakvi su dakle zaključci, koliko ste zadovoljni vlastitim rezultatima u 2017 i je li donesen nekakav plan djelovanja za iduću godinu?
Nakon dvije godine od kada je ideja o Pokretu zaživjela u Domu sanjara u Velom Grablju, ponovno smo se okupili u malo drugačijem sastavu i s članovima skupštine i volonterima detaljno pretresli cijelu 2017. godinu. Bilo se zanimljivo prisjetiti se svih događaja, putovanja, ostvarenih rezultata i novih ljudi koji su prodisali s Pokretom. Zajedničkim planiranjem i raspravom donesen je program rada za 2018. godinu te određeno 6 strateških ciljeva od kojih izdvajam razvoj društveno-kulturnih centara na otocima  u suradnji s lokalnim udrugama i organizacijama, izrade strategija o korištenju obnovljivih izvora energije u suradnji s jedinicama lokalne samouorave, razvoj gospodarskih djelatnosti kroz edukacije i savjetovanja te osnivanje društvenog poduzeća s inovativnim idejama u pružanju usluga u turizmu.

Pokret otoka definira se kao virtualna, gotovo pa neformalna međuotočna skupina. Na kojim zapravo osnovama Pokret postoji i kako funkcionira?

Pokretova vizija jest da bude virtualna platforma, ali preduvjet je stvoriti i fizičku mrežu. Unatoč tehnološkom razvoju koji nam uvelike pomaže u svakodnevnom radu te nam doslovno omogućava brisanja otočkih udaljenosti, ipak nam je svima bitan fizički kontakt. Kod Pokreta je specifično što s nekim ljudima postajemo virtualni prijatelji, pa kad se fizički upoznamo samo potvrdimo naše prijateljstvo koje onda prelazi u jednu dublju fazu. S drugima se prvo upoznamo u stvarnom svijetu, a onda nasu suradnju nastavljamo virtualno do sljedećeg susreta. Prošle smo godine puno putovali i pokušali obići otoke i pokretače da se bolje upoznamo i stvorimo temelje za bolji život na otocima.

S nedavno održane skupštine Pokreta otoka, Velo Grablje na Hvaru (Foto: Pokret otoka)

Od ove smo godine službeno poprimili oblik udruge i postali neprofitni medij te poslujemo prema svim važećim zakonima, no ono što nastojimo zadržati je taj neformalan moment druženja i međuljudskih odnosa. Naime, mi koji radimo na Pokretu nismo samo entuzijasti i suradnici, mi smo prijatelji i vrlo brzo postanemo jedni drugima nezaobilazan dio svakodnevnice. Trenutno prilično uspješno balansiramo izazovne momente između poslovnog i prijateljskog odnosa, kao i ozbiljnog rada i neformalnog druženja i koliko god izazovno bilo, rezultat je predivan jer su rezultat ljudi i pojedinci koji žele graditi s nama. Zapravo, svi koji radimo oko Pokreta osjećamo da radimo ono što volimo, s ljudima koje volimo i taj osjećaj zajedničkog kreiranja, dobrih emocija i pozitivnog stava o budućnosti ništa ne može zamijeniti. Pokret otoka je zapravo jedan hibrid udruge i društvenog poduzeća, koji želi svojim primjerom pokazati da je moguće raditi posao koji voliš, štoviše da ga možeš sam kreirati, da sam biraš put kojim i kako ideš, da upoznaješ i radiš s ljudima koji te cijene i s kojima rasteš i da je sve moguće kada si spreman pokrenuti se.
Vrijednosti pokreta uključuju suradnju, iskrenost, otvorenost, inovativnost… I na svakodnevnoj bazi trudimo se biti bolje verzije sebe. Mišljenja smo da se kao pojedinci moramo svakodnevno mijenjati da bismo bili bolje osobe, samim tim i kolege i otočani i prijatelji. Mi moramo biti ono što pričamo i zastupamo, u suprotnom lažemo i sebe i druge, a takvog ponašanja i licemjerstva u našem društvu nam ne nedostaje. Ukoliko mi ne uspijemo stvoriti vlastita radna mjesta i osigurati budućnost pokretača na otocima, ne možemo ni drugima pričati što bi trebali napravit i kako…
Članovi Pokreta su uglavnom mladi ljudi koji žive na otoku ili su vezani uz otok. Koji su zajednički problemi svima njima?
Već sada bilježimo gubitak temeljnih ljudskih vrijednosti osobito u gradskim područjima gdje se život sveo na utrku za novcem, položajem i kontaktima. Na našim otocima još uvijek tinja život u skladu s prirodom, rad u polju, hrana iz vlastitog vrta, stari običaji i osobna (izravna) komunikacija. Najveći problem naših otoka je nepostojanje uvjeta za ostanak mladih na otoku što onemogućuje njegov daljnji razvoj, ne postoje nova znanja kojima se mogu unaprijediti postojeći poduzetnici, poticaj lokalne zajednice (čitaj: ljubavi), međusobne suradnje i osviještenosti o prirodnim i životnim resursima kojima smo okruženi.
Mladi ljudi koji su preostali na otocima se ignoriraju i isključuju i procesa donošenja odluka, narušeno im je samopouzdanje, izgubljeni su i padaju u apatiju te mnogi od njih bježe od doma, s otoka, iz države kako bi ostvarili svoje snove i ambicije. Formalna edukacija ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta rada, niti ih uči o osnovnim vještinama potrebnim za budućnost kojima će moći odgovoriti na izazove današnjeg svijeta dok je, paradoksa radi, istovremeno jedan od najvećih svjetskih problema upravo nezaposlenost mladih.
Unatoč ružnim vijestima iz cijelog svijeta, globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, ratovima i borbama na svim razinama društva, devasaticiji prirodnih bogatstava i trčanjem za profitom kojeg smo stavili ispred prirode i čovjeka, ako malo bolje proučimo drugu stranu medalje, prokopamo po drugačijim informacijama, vidimo da se zaista događa promjena kojoj težimo. Brojni su individualci i organizacije ustali i svojim djelovanjem kreiraju novi, odgovorniji i održiviji svijet. Male kreativne inicijative i pokreti su svakim danom sve prisutniji i vidljiviji. Na žalost njihov/naš glas je još uvijek pretih, moć velikih korporacija i medija je prevelika da bi dozvolili takve promjene i aktivnost velikog broja ljudi.

Prosvjed na Markovu trgu (Foto: Pokret otoka)

Najveći izazov u ovom procesu promjene prema zelenijem i odgovornijem društvu je upravo društvo samo po sebi, odnosno lokalna zajednica iz koje promjena mora doći. To jest ljudi, to jest MI, to jest JA. Da bismo bili u mogućnosti promovirati odgovorni razvoj, moramo biti spremni promijeniti prije svega sebe i svoje navike, naše svakodnevno razmišljanje o životu, moramo biti primjer promjene koju želimo da se dogodi.
Problema uvijek ima i o njima možemo raspravljati nadugo i naširoko, no pitanje je na koji način ih želimo rješavati i ima li nas dovoljno da sanjamo veliko. Najteže se zapravo nosimo s otporom lokalne zajednice, s raznoraznim podmetanjima, političkim igricama i neshvaćanjima što želimo. Ljudima je narušeno povjerenje pa u svemu traže skrivene namjere kojih kod nas nema. No ono što vjerujemo jest da vrijeme uvijek sve pokaže, pa je tako cijeli pokret jedan dugoročni proces promjene koji će trajati, ali će, sigurna sam, postaviti temelje odgovornijeg društva.
Kako sve te razne ideje, gledišta i djelovanja članova s naših otoka pomiriti i usmjeriti u prepoznatljive ciljeve i nastojanja Pokreta otoka?
Eksperimentalnost rada platforme izazov je pojedicima/osnivačima i svim članovima u učenju novog odgovornijeg pristupa međuljudskim odnosima unutar Pokreta, a samim time i odnosima u našim lokalnim zajednicama. Pokret ovisi o otočanima i rast će i razvijati se ovisno o ljudima koji ga čine. On se mijenja sa svakim novim pojedincem koji se pokrene, pa je i ova godina donijela brojne promjene i povezala nove ljude s različitim vještinama.
Kroz treninge, mentoriranje, edukacije, usluge, dijeljenje znanja, razvoj projekata i korištenjem različitih alata i praksi omogućujemo povezivanje aktivnih građana, lokalnih dionika i stručnjaka, mladih i manje mladih ljudi i profesionalaca, kako u Hrvatskoj tako i šire. Pokret otoka ne poznaje granice niti dijeli otoke na geografska područja, bitno je da otok ima tko predstavljati, da otok ima svoje ljude koji ga vole. Cjelokupna ideja temelji se u potpunosti na bottom-up pristupu gdje će vidljivost i dostupnost informacija te mogućnost sudjelovanja pojedinog otoka u platformi uvelike ovisiti o samim ljudima i njihovom angažmanu u platformi. Dugoročno platforma bi trebala postati virtualno samoodrživa zajednica otočana i ljubitelja otoka. Osim vidljivosti i promocije otoka, dugoročna vizija Pokreta otoka jest da ono bude izvor mnogih zajedničkih inicijativa i projekata nastalih umrežavanjem i edukacijama. Vizija Pokreta otoka također nalaže da korisnici platforme moraju djelovati u duhu odgovornog razvoja svojih otoka.

Maja Jurišić (Foto: Pokret otoka)

Iako dio fokusa platforme jesu mladi oni nisu i jedini te su svi koji se službeno ne smatraju mladima jednako važan segmet Pokreta. Cilj nam je dati prostor, znanje i mogućnost svima da izgrade svoje samopouzdanje, steknu nova znanja i vještine, pronađu istomišljenike i partnere, razviju i provedu svoje projektne ideje u lokalnoj zajednici… U tom smjeru smo razvili brojne edukativne programe i usluge koje će pokrenuti u Novoj godini.
Pokret je osnovan prije dvije godine, a ti si izabrana za predsjednicu. Jesi li tada bila svjesna u kakve ćete se bitke sve upuštati? Kako zapravo održavati entuzijazam članstva i čini li se predsjednici ponekad da se bori s vjetrenjačama?
Moram priznati da sam već tada bila prilično svjesna veličine zadatka kojeg sam preuzela, no sve bitke nitko ne može predvidjeti. Došlo je takvo vrijeme da ne znamo što će s nama biti sutra, a kamoli godinu, dvije unaprijed. Za preuzeti ovoliku odgovornost i stajati iza svega što smo kao grupa entuzijasta rekli da želimo napraviti treba biti malo lud i imati puno energije. No osobno u Pokret vjerujem, a da se isplati upuštati u ovakve bitke svakim mi danom pokazuju ljudi koji su sa mnom na dnevnoj bazi. Čak i kad padnem i kad mi svega bude dosta, zapitam se što mi ovo treba, a onda se osvrnem oko sebe, ugledam ljude, pokretače, prijatelje i ne mogu da ne budem zahvalna i sretna na svakom koračiću kojeg smo napravili zadnje dvije godine. Nije lako u svemu što se oko nas događa ostati pozitivan, ali mi vjerujemo da kad promijenimo način na koji gledamo svijet, mijenja se i sam svijet oko nas. Stoga se trudimo sve teme obraditi s pozitivne strane i zadržimo takav način komunikacije koji neće u ljudima buditi negativne emocije. Opet, s druge strane, ne treba ni uljepšavati stvari i stvarati iluziju kako živimo u predivnom svijetu, treba bit realan i zadržati optimizam kako god znamo. Drugačije živjeti nam nema smisla. Naravno da se borimo s vjetrenjačama, al’ nama je urođen dalmatinski dišpet, pa se ne damo smesti. Zapravo nam svaka “vjetrenjača” predstavlja novi izazov nakon kojeg postajemo snažniji, mudriji, pametniji i spremniji za nove bitke.
Pokret otoka je medijski sve prepoznatljiviji, a i sve relevantniji među nadležnim institucijama. Kako se Pokret, kao apolitična organizacija, nosi s političkim igrama kojih sigurno ima na putu ostvarenja vaših ciljeva?
Nosimo se tako da se ne igramo. Nama je dobrobit otoka i otočana na prvom mjestu. Mišljenja smo da neovisno o političkim opredjeljenjima i funkcijama svugdje još uvijek mozemo pronaci “čovjeka” koji nije izgubio svoje temeljne vrijednosti i kojemu zdrav razum nisu zamutili moć, novac, politika i slava. Svima nam je u interesu da živimo sretni, zadovoljni, ispunjeni i da imamo mogućnosti za razvoj u svojoj državi, na svom otoku. No tek smo na samom početku građenja suradnje, komunikacije i povjerenja s određenim institucijama i političarima, pa ne bih trčala pred rudo govoreći kako ćemo se nositi s budućim situacijama. Za nas je velika stvar da smo uspjeli na više razina osvijestiti širu javnost da se moraju uključiti u kreiranje politika i zakona, a s druge strane otvoriti prostor za dijalog s nadležnim institucijama. Dio smo radnih skupina u Ministarstrvu pomorstva i Ministrastvu regionalnog razvoja, zatim stručnih komisija pri Splitsko-dalmatinskoj županiji i Županijskoj lučkoj upravi, sudjelujemo na sjednicama Općinskog vijeća Šolte i redovito o tome pišemo, komentiramo i informiramo javnost na koji način i s kakvim stavovima djelujemo. Dana nam je prilika da sudjelujemo, na nama je da je i odgovorno preuzmemo. Sigurna sam da će biti i pobjeda i poraza, i pametnih i glupih poteza, ali svjesni smo da je to sve proces kroz koji ćemo rasti i doprinositi razvoju šire zajednice.

Pokretači (Foto: Pokret otoka)

Koristim priliku da i dodatno pojasnim pojam apolitičnosti za kojeg mislim da je oksimoron. Naime, smatram da biti apolitičan znači biti fikus u vlastitoj zajednici. I to je sasvim legitimno, ali u tom slučaju takvi pojedinci ne bi smjeli imati pravo žuganja, negodovanja i zahtijevanja. Baviti se politikom za mene ne znači biti političar, već željeti stvarati uvjete za život i rad u lokalnim zajednicama kakve dolikuju nama kao pojedincima. Ukazivati na probleme, nuditi rješenja, aktivirati se, pisati, pričati, slikati o bilo kojem segmentu društva, znači baviti se politikom. Tako da ne smatram da je Pokret apolitičan, naprotiv Pokret će uvijek podržati “čovjeka” pa makar bio i političar, haha… Među svojim članovima već imamo ljude različitih političkih opredjeljenja, ali ne zadiremo u pojedinačna vjerovanja i ideologije, već smo zajedno okrenuti prema višem cilju – dobrobiti i razvoju otoka i otočana. Pokret djeluje kao mala zajednica u kojoj, da bismo postigli ravnotežu, moraju jednaku priliku dobiti svi ljudi iz svih sektora i područja. Razvoj lokalne zajednice neće postojati bez aktera iz poduzetništva, politike i civilnog društva. Jedino zajedničkim radom vidimo mogućnosti za rješenja i napredak.
Jedna od žarišnih točaka borbe je svakako i Zakon o otocima koji je u pripremi, a u čijoj izradi, kao članovi radne skupine, sudjeluju i pripradnici Pokreta otoka. Što bi Zakon trebao poboljšati, na što ste najviše koncentrirani?

Moram priznati da smo mi jako zadovoljni s posljednjim prijedlogom Zakona koji je od početne verzije poprimio značajna poboljšanja i sve to zahvaljujući volji, međusobnom razumijevanju i suradnji svih uključenih u radnu skupinu za izradu Zakona. Ono na što smo najviše ponosni je prepoznavanje otoka koji su ustrojeni kao mjesni odbori, a kojih od cca 60 naseljenih ima više od pola te koji su u potpuno nepovoljnom položaju. Oni su u novom Zakonu posebno obrađeni te je dodatno prepoznata važnost uključivanja lokalnog stanovništva, udruga i inicijativa u daljnji razvoj otočnih politika, kao i omogućeno zaposlenje lokalnih koordinatora.
No ono što je najizazovnije kod svih zakona, pa tako i kod ovog, jest da sve ne ostane samo na papiru. Provedba zakona i praćenje njegovih odredbi u realnom zivotu je ono na što ćemo se u budućnosti fokusirati. Također nam je izuzetno važno da se što vise pojedinaca i organizacija, stručnjaka na određenim područjima uključi u daljni rad i razvoj jer nam je svaka pomoć dobrodošla. Sama izrada zakona je tek prva stepenica, potrebno je izraditi druge zakonske akte, pravilnike i strojiti rad operativnih tijela, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini.

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI